Gledišta

tičke platforme za buduće zakonodavne akte i suptilnijoj razradi pitanja o kojima ne postoje usaglašeni stavovi. Tavna diskusija, koja je neposredno po objavljivanju Teza tekla sporo i sa oklevanjem, uputila se drugim tokovima. Ukoliko je proticanjem vremena postajala sve življa, sve jasnije su se uobličavala dva suprotstavijena gledanja na lični rad. lako se to nije želelo, ili, bar ne u prvom redu, javna rasprava je sve više dobijala karakter referenduma, širokog, javnog izjašnjavanja za ili protiv ličnog rada.3) Diskusija je nosila pečat jednostranosti još u jednom pogledu, jer se ograničavala najčešće na probleme zanatstva i ugostiteljstva. Selo i poljoprivreda ostali su uglavnom po strani iako je upravo u ovoj oblasti lični rad veoma široko zastupljen. Izuzev uzgrednih razmatranja i jednog članka (M. Ivanović i B. Radovanović: Problem! ličnog rada u poljoprivredi, u brošuri Privatni rad za ili protiv), gotovo da i nije bilo pokušaja da se svestranije sagledaju pitanja ličnog rada u ovoj značajnoj grani privrede. Usled toga je diskusija i poprirnila u izvesnoj meri jednostran karakter. Nesumnjivo je da mnogobrojni ekscesi u oblasti zanatstva, ugostiteljstva itd., kršenje zakona, neprijavljivanje radnika, izbegavanje registracije kamiona, utaja poreza, podmićivanje, razni oblici posredništva i špekulacije, daju za pravo onima koji smatraju da su u pitanju nesocijalističke pojave. Uz to se smatra kao sasvim razumljivo da se ti ekscesi povezuju isključivo sa privatnim sektoromd) ukazuje se na težnju za bogaćenjem koja je svojstvena privatnom sektoru i upozorava na opasnost od restauracije kapitalizma. Kritika koja polazi od ekscesa traži generalnu osudu privatnog sektora i zahteva intervenciju društva najčešće administrativnog karaktera. Prigovorima ove vrste najčešće se suprotstavljaju argumenti koji ukazuju na kratkoročne, neposredne koristi od oživljavanja ličnog rada, ebne se razmatranje celog kompleksa problema dovodi u zavisnost od aktuelne društveno-političke odluke. Stoga je razvoj privatnog zanatstva tekao neravnomemo, zavisno od toga kojim razlozima je data prevaga u određenom trenutku. To prouzrokuje na drugoj strani da se svaka prilika iskoristi za obnavljanje diskusije o osnovnim pitanjima, za pokretanje rasprave iz početka. Ponovo se konfrontiraju stavovi, polarizovani oko dva suprotna zahteva pro et contra. U tom smislu naslov brošure u izdanju NIP „Komunist” „Za ili protiv privatnog rada” tačno odražava karakter rasprave koja je vodena gotovo tri meseca. Uočljiva je i razlika u stavovima prema ličnom radu na sopstvenim sredstvima za proizvodnju u razvijenim krajevima u odnosu na nerazvijene. To, naravno, ne znači da se u nerazvijenim područjima gleda dogmatski na lieni rad. Stvar je u tome što u sredini gde je razvijena industrijska proiz-

3 ) U tom smislu B. Miljević u diskusiji na II sednici Savezne konferencije SSRNJ. Borba 31. Januar 1968. godine. *) Politika 12. oktobar i 3. i 10. decembar 1967. god. Borba 26. oktobar i 7. i 9. decembar 1967. Takode Politika 14, 17, 18, 22, 30. Januar 1968. godine.

446

MIODRAG ORLIC