Gledišta

vodnja, lični rad može biti samo dopuna, dok u uslovima opšte nerazvijenosti bujanje ličnog rada može da potisne društvene oblike privredivanja. Koristi od ovakve konfrontacije ipak ima. Može se reći da su u diskusiji u osnovi nadvladana dogmatska shvatanja o potrebi gušenja ličnog rada i privatne inicijative. Uz to su učinjene i izvesne primedbe i dati predlozi za neka poboljšanja, tako da je Rezolucija Savezne konferencije znatno koherentnija od Teza. Rezolucija uspostavlja jasnu i stabilnu političku osnovu kako za delovanje SSRNJ i SKJ, tako i za buduću zakonodavnu aktivnost. Ipak, neka teorijska pitanja ostaju otvorena i tek predstoji njihovo naučno rasvetljavanje. OTKUDA POTREBE ZA LICNIM RADOM Pitanje od koga bi, svakako, trebalo poći u stvaranju teorijske osnove o mestu, ulozi i značaju ličnog rada jeste: ötkud potreba za ličnim radom. Nisu retka mišljenja data potreba nastaje usled toga što socijalistički sektor nije sposoban da organizuje odredene delatnostis) (zanatstvo i ostale tercijame delatnosti), što ne pokazuje interesovanje za neke oblasti, iako u rukama privatnika to omogućava zgrtanje milionaß), što se uzdržava od rizika?) ili ne pokazuje dovoljno smisla za poslovnosts). U poslednje vreme ističe se da bi se oživljavanjem ličnog rada na sopstvenim sredstvima za rad mogao zaposliti višak radne snage koji inače ne može da se zaposli u radnim organizacjima i ustanovama.9) Ne bi trebalo prenebregnuti nijedan od navedenih razloga jer oni ukazuju na pojedine oblike u kojima se ispoljavaju potrebe za ličnim radom na sopstvenim sredstvima za rad. Pojedinačno uzeti, oni više upućuju na to da je reč o privremenim potrebama i privremenim teškoćama, i date potrebe nemaju dublje uzroke i jedinstvenu osnovu.to) ;S druge strane zapažaju se pokušaji teorijskog razmatranja neophodnosti ličnog rada na sopstvenim sredstvima za rad. Među malobrojnim radovima ove vrste naročito je interesantan metodološki pristup I. Lavrača: .„Kad govorimo o različitom stepenu razvijenosti tehnologije i proizvodnih snaga u raznim oblastima proizvodnje, nas sa stanovišta naše teme, pre svega interesuje okolnost da li je najnaprednije i u našim uslovima dostižno tehnološko

B ) A. Dragojević i N. Papić, Borba 26. novembar 1967. 6 ) V. Rašković: Osnovni idejni i politički problemi ličnog rada u sistemu društvenog samoupravljanja str. 104—105 (Privatni rad za ill protiv, Ko muni st, 1967.) 7 ) H. Furlan, Politika 23. januar 1968. *) N. Zirojević: Politika 1. februar 1968. 9 ) Milun Ivanović i Bora Radovanović: Problemi ličnog rada u poljoprivredi str. 148 u brošuri: Privatni rad za ili protiv, Komunist 1967. slicno Č. Grbić u Vjesniku od 22. I, 1968. i J. Brinic u Politic! od 14. I. 1968. godine. 10 ) Ovakvom tumačenju suprotstavljaju se obrazloženja koia su dali M. Sabić u komisiii za društveno-ekonomske odnose CKSKJ (V. Novosti 12. januar 1968.) i V. Tudžarov na II sednici Savezne konferencije SSRNJ podvlačeći društvene potrebe savremene etape, izražene u dostignutom stepenu razvoja privrede naročito industrije, razvoju standarda i orijentacije na korišćenje svih društvenih potencijala.

447

LICNI rad INTEGRALNI DEO SOCIJALIZMA ILI SAPUTNIK