Gledišta

Jedno od važnijih obeležja mode je njena kratkotrajnost. Jer ono čime moda osvaja je njena svežina, novina i avantura koju donosi, desto baš i njena ćudljivost ili čak duhovitost vica koji joj je ponekad svojstven. Međutim, posle kraćeg ili dužeg vremena svežina zbog tako široke upotrebe već prestaje da bude svežina, pa se traže nova osveženja i novi izleti u nepoznato. To ukazuje na površnost mode: ona poseduje šarm, ali to je samo šarm trenutka iza koga ne stoji nikakva ozbiljnost prave vrednosti; ona je ponekad neodoIjivo privlačna, ali samo dok traje duh avanture koju nudi; ona je toliko dopadljiva da je prihvataju mase mnogo šire od onih koje prihvataju najviša umetnička dela. Ali baš i same te osobine; šarm, privlačnost, dopadljivost, ukazuju na njenu prolaznost, jer su odlike mladosti. Stoga, dok prava umetnička dela poseduju neke svetrajuće tenie koje svoju vrednost dokazuju vekovima, bivaju sa podjednakim poštovanjem prihvatana od sve novih generacija, moda je tu samo dok je mlada. Ali, ma koliko da je dokaz površnosti i prolaznosti, ta vremenska ograničenost mode nužan je usslov njenog stalnog obnavljanja. Tako je moda po svom biću suprotna tradiciji. Dok ova neguje neke stalne, trajne, i uvek poštovane vrednosti, moda stalno donosi nove, isključujući svako duže zadržavanje na već datom. Pomodnost ponekad može da doprinese da tradicija čak bude zaboravljena u korist nekih drugih, mnogo manje značajnih sadržaja. To sve, doduše, ne znači da i dela visoke umetničke ili neke druge vrednosti ne mogu u nekom periodu biti modema. štaviše, moda je ponekad u stanju da stimulira razvoj pravih vrednosti. Samo što se tada pomodnost datog pravca ili stila ne može shvatiti kao njegova glavna pa čak ni značajna odlika. Ona je tu samo usputno, kao slučajan proizvod jedne sasvim drugacije namere. U vezi s ovim može se napraviti upoređenje između mode i stila, mada su tu razlike mnogo manje očevidne. Stil može, ali uopšte ne mora biti moderan. Ili pak on može biti moderan u određeno vreme a kasnije i dalje poštovan, mada smešten već u istoriju i vise ne podražavan. Moda, pak, pošto je prevaziđena, najčešće biva, bar za jedno vreme, odbačena i zaboravljena. Stil je, po pravilu, mnogo trajniji, on traži vise vremena za svoje formiranje i prihvatanje, on se duze održava pošto je već prihvaćen. Stil zahteva mnogo ozbiljnije angažovanje, najčešće uključujući mnogo veću dozu kntičnosti nego moda. On uvek podrazumeva neku inovaciju, odreden stepen kreativnosti, koji oscilira oko nekih već utvrdenih pravila. Moda se uglavnom svodi na podražavanje jedne date sheme, bez mnogo ličnih varijacija. Stilu se obično pridaje određena težina, odredena vrednost, trajnost značaia dok se modi to uglavnom poriče. Pitanje je da li su sve sfere ljudskog stvaralaštva podložne modi. One koje zahtevaju manje znanja, talenta ili umešnosti, one koje su populamije i bliže jednom širem krugu, biće češće žrtve pomodnosti od onih koje zahtevaju jedan viši stepen kvalifikacije. U nainoviie vreme moda je postala profesija; naravno, ovde se misli na modu u odevanju. Već postoji čitava armija mod-

438

JASMINKA GOJKOVIC