Gledišta

Za lenjinski period drug N. N. Jakovljev nije stavio nijednu primedbu, dok je period dmgog svetskog rata i poststaljinski period povoljno ocenio. Ishodno tome, autor smatra kritiku druga N. N. Jakovljeva kao pozitivnu za udžbenik u celini, dok je, po shvatanju druga N. N. Jakovljeva, negativno ocenjeno autorovo shvatanje na ovih 18 stranica koje se odnose na izvesna razdoblja staljinskog perioda. Za ovib negativno ocenjenib 18 stranica, autor je, u odbranu svojih stavova u udžbeniku, naveo u svom odgovoru sledeće pozitivne jugoslovenske i inostrane pisce i izvore: Potemkin, Istorija diplomatije, str. 465 i 591, Beograd, 1951; Trideset dana, br. 52, Beograd 1950, str. 31, 32. Tekst tajnog protokola o Poljskoj, Baitickim zemljama i Besarabiji; Vrčinac, Opšta istorija novog veka, str. 103, 104, 105, Beograd, 1954; Vrćinac, Opšta istorija, sveska prva, str. 82, Beograd, 1951, predavanja na novinarskoj i diplomatskoj visokoj školi u Beogradu; L. Nikulin i I. Dubinski, Staljinove žrtve, str. 234, 144, 145, 126, 88, 144, 84, 128, 133, 134, Zagreb, 1966 prevod izdanja Vojno-izdavačkog zavoda Ministarstva odbrane SSSR, Moskva, 1963—1964; Karaivanov, Sećanja na Markosa, Kunina i Gomulku, Trideset dana, br. 73, Beograd, 1952, str. 22; K. S. Karol i J. M. Krust, Varšavski ustanak, Trideset dana, Beograd, 1952, str. 801—817; Dedijer, JOSIP BROZ TITO, prilozi za biografiju, Zagreb, 1953, str. 373, 374, primedba pod 1, 375, 395 —508; V. Popović, Ravnopravnost naroda i borba za mir, KOMUNIST, Beograd, 1950, str. 108—123; Milenković, Ekonomska „saradnja” SSSR i zemalja narodne demokratije, Trideset dana, br. 64, str. 41—48, Beograd, 1951; Kardelj, 0 stavu FNRJ prema ratu u Koreji, Trideset dana, Beograd, 1950, str. 18—20; - V KONGRES KPJ, Zagreb, 1948; VI KONGRES KPJ. Borba komunista Jugoslavije za socijalističku demokratiju, Beograd, 1952; XX KONGRES KOMUNISTICKE PARTIJE SOVJETSKOG SAVEZA, Beograd, 1956. Na osnovu citirane i pristupačne literature, naša naučna i stručna javnost može veoma lako pomoću kolacioniranja u odnosu na navedene negativno ocenjene stranice u našem udžbeniku utvrditi da li je autor bio savestan naučni radnik ili nije. Navedena i dostupna jugoslovenska i inostrana literatura morala je biti poznata našim jugoslovenskim kritičarima ■ — dru . Gavranovu i dru Stojanoviću. Međutim, oni u svojim kriti- kama neprekidno postavljaju pitanje autoru koja je to literatura, zatim da čitalac nije dužan da čita istu literaturu i kao i autor i, najzad, da takva dokumentacija još ne postoji. Međutim, autor može shvatiti naše mlade kritičare, kao ži- votne maloletnike, koji u izvesnim istorijskim periodima nisu zbog toga mogli aktivno učestvovati s nama starijima u r intemim i međunarodnim događajima i steći potrebna is- kustva. Ali autor ne može shvatiti i odobriti stav našm mla- -i dih kritičara, kada oni svesno prelaze preko nepobitnog g životnog i naučnog iskustva starijih, zatim preko postoja-

442

DR STANISA KOSTIC