RTV Teorija i praksa

IzVORI ANALIZE КМПКЕ Televizijsku seriju »Pesma« u šest epizoda prenosili su svi TV centri srpskohrvatskog jezičkog područja, pa je i analiza štampe rađena na osnovu 16 listova čiji televizijski kritičari prate ovaj program: đevet puta Vjesnik; Studio i Vus tri puta; Politika, Večernji list , TV Revija, TV Novosti po dva puta i Ekspres, Borba, Novosti, Svijet, Slobodna Dalmacija, Ven, Oslobođenje i Ilustrovana politika po jednom. U navedenih šesnaest listova, objavljenih od 25. oktobra do 9. decembra, dato je 36 osvrta o »Pesmi«. Snimanje ovog TV-filmskog projekta nije propraćeno uobičajenim novinskim reportažama i intervjuima, tako da su pripreme, prema želji reditelja, ostale van uvida javnosti. Sem kratkih, oskudnih informacija u štampi se, do konferencije za štampu pred prvu epizodu, u novinama ova serija skoro i nije pominjala. Međutim, stiče se utisak da je baš to zatišje provociralo veliko interesovanje. Citiramo »Borbu «: »Pesma« je zanimljiva рге svega zbog susreta dvojice stvaralaca: književnika Oskara Daviča i režisera Živojina Pavlovića, zatim zbog teme romana i načina na koji je ekranizovan i, najzad, za široki televizijski auditorijum, zbog poznate glumačke ekipe koja u »Pesmi« igra. Podaci kažu da je za snimanje serije angažovano 90 glumaca i 4.000 statista; da je podignuto 85 objekata i snimljeno 24.000 metara trake . . .« Kako još пе postoje estetski kriterijumi, specifični za odnos prema televizijskom delu, ovde su analizirani i svrstani svi elementi koji se koriste u novinskim napisima i koji ukazuju na ođnos autora teksta prema emitovanoj seriji. Tematski posmatrano ovi elementi sačinjavaju osnovne teme kritika; 1. Naslovi i autori kritika; 2. »Pesma« kao literarno delo koje se transponuje uTV medij; 3. Scenario i dramatizacija; 4, Režija; 5. Rad snimatelja; 6. Muzička obrada; 7. Glumačka ekipa.

lako se komponente jednog teksta često isprepliću, tako da je teško zaključiti gde se završava осепа dela, kađ počinje tumačenje scenarijskog dela, na koji se nadovezuje sud o režiji, i sve to izrečeno u jednoj rečenici, u ovom se radu pokušalo da svaki od ovih elemenata posebno budu sagledani i tematski svrstani. Markantni naslovt Ođ objavljenih trideset i šest priloga sa temom »Pesma«, šesnaest se odnosi na prvu epizodu serije, četrnaest su propratile naređne četiri epizođe, a šest je usledilo nakon poslednje emišije. Ovi podaci ukazuju na pretpostavku da je najveće interesovanje kritike bilo usmereno na početak serije, đa je tokom sledećih epizoda pažnja opadala, da bi na kraju serija opet bila u fokusu interesovanja. Na ovakvu hipotezu ukazuju i naslovi tekstova koji su nakon prve epizode glasili: »Pesma u raznim varijantama«, da bi se kasnije češće uklopili u sadržaje namenjene ostalom programu. Evo naslova kritičkih osvrta posle prve epizode: »Veliko očekivanje«; »Sjajan početak Pesme«; »Pravo na Pesmu«; »Davičova Pesma«; »Davičo. Pavlović i Richard Wagner«; »Pesma«; »Pesma kao satisfakcija«; »Pesma«; »Tri zvezde Pesmi«; »Dobar početak Pesme«; »Uspela realizacija Davičovog romana«; »Start je uspeo«. Nakon prve emisije, koja je propraćena sa šesnaest kritičkih prikaza usledila je ravnodušnost kritičara i ne pominjanje u štampi, sem ovlaš: »U ’Pesmi’ Ž. Pavlovića također se događaji kreću sve đramatičnijim tokom, dok u ’Gruntovčanima’ .. .«, ili »Pesma« ide dalje svojim tokom, ni previše dramatična, ni spora koristeći se vešto dokumentamim materijalom za postizanje ratne atmosfere« . . . »Pesma« je već dobrano prešla polovicu . . . O Pesmi tek treba razgovarati, ali primedbe su prisutne Gruntovčani ipak imaju najširi auditorij; »Helen« je sasvim opravdala

74