RTV Teorija i praksa

U Hrvatskom glazbenom zavodu održana je 8. maja 1927. proslava Poljskog narodnog blagdana. Sudjelovali su bariton Aleksandar Griff, predavač profesor doktor Fran Ilešić, za klavirom Antonija Geiger Eichorn, te Lukrecija Pramberger i doktor Marija Calczynska. Dakako - poljska glazba. Te godine, 1927, slavili smo stogodišnjicu Hrvatskog glazbenog zavoda. Radio-stanica Zagreb prenosila je sve koncerte posvećene toj proslavi. U tjednima radija, kako bismo mogli nazvati dane prije i poslije prvog jubileja osamljene Radio-stanice Zagreb, 15. maja 1927. održan je treći jubilarni svećani koncert u Glazbenom zavodu, Dirigent Krešimir Baranović vodio je orkestar Zagrebaćke filharmonije i mješoviti zbor Hrvatskog pjevaćkog društva „Kolo”. Na programu su skladbe za orkestar i zbor Božidara Širole, Borisa Papandopula i Lucijana Škerjanca. Svoju kompoziciju Veče mladosti za veliki orkestar i zbor dirigirao je Boris Papandopulo, onda 21 godinu mladi kompozitor i budući dirigent zagrebačkog pjevačkog „Kola". Boris Papandopulo je u Beću studirao dirigiranje u isto vrijeme kad je muzikolog Pavao Markovac proučavao Musorgskoga i druge ruske kompozitore. Treću većer u jubilarnom tjednu Radio-stanice Zagreb ispunio je koncert posvećen kompozicijama Aleksandra Tihonoviča Grećanjinova, ućenika Nikolaja Rimskog Korsakova. Mi, prijatelji koncerata i proširenja glazbenog repertoara na do onda nepoznata djela ruskih kompozitora, s velikim zadovoljstvom smo slušali „jesenske motive” i „dječje pjesme" Grečanjinova. Koncert je pripremio i vodio doktor Pavao Markovac ne samo kao muzićki urednik Radio-stanice Zagreb, nego je interpretatore Lilu Musatovu-Kuljženko, Dragu Kaufman i Milivoja Bogdanovića pratio na klaviru. Pavao Markovac nam je ostavio vrlo vrijedno svjedočanstvo s naslovom 0 glazbenom radu radio-stanice u prvoj godini, od 15. maja 1926. do istog dana 1927. godine. Prilikom proslave prve godišnjice djelovanja Radio-stanice Zagreb objavljene su brojke koje danas zvuče čudno, ali su zato vrlo pohvalne za osnivaće radio-difuzije u Zagrebu i Jugoslaviji. Na početku djelovanja broj pretplatnika Radio-stanice Zagreb bio je 639. Godinu dana kasnije - kada nam urednik Pavao Markovac govori o socijalnoj ulozi slušanja emisija - već se