RTV Teorija i praksa

novim, neizvođenim snimcima. Praznične emisije prilika su upravo za takva iznenađenja i osveženja. Tada treba emitovati novitete i to, prema mogućnostima, nove snimke dosad neizvođenih ili ređe izvođenih dela naših ili stranih kompozitora. Samo tako može se povećati atraktivnost programa u danima tokom kojih se radio verovatno više sluša. Sa više pažnje i inventivnosti potrebnoje stilizovati programe prazničkih emisija. SUSRET SA KRLEŽINOM ANTIRATNOM PROZOM Treći program Radio-Beograda preuzimao je dramsku emisiju Trećeg programa Radio-Zagreba Hrvatski bog Mars načinjenu prema prozi Miroslava Krleže. 5 Ladislav Vindakijevič adaptirao je tekst i režirao. Onje slobodno odabrao pojedine pasaže iz različitih pripovedaka istoimenog novelističkog ciklusa, sa željom da prvenstveno istakne kako je Krleža reagovao na sve apsurde ratovanja 1914-1918. godine i na svu besmislicu ustrojstva vojne mašinerije Austro-Ugarske carske i kraljevske sile. U toj prozi, u kojoj su sa žestokom naturalističkom sugestivnosti ocrtani ne samo ratni događaji, nego i njihove brojne tragične posledice, koje su ostavile bolne tragove, izmenivši životne sudbine mnogih nedužnih pojedinaca, neprestano je prisutno pitanje: da li je tako moralo biti? Tražeći odgovor, Krleža vanredno upečatljivo ukazuje na sve besmislice jednog državnog poretka koji je bio na izdisaju, ali koji se ipak održavao pomoću silovite represije. Oblikujući pojedine, manje ili više povezaue dijaloške scene, Vindakijevič je uspeo da radiofonski prenese suštinu Krležinog novelističkog ciklusa, naturalistički intoniranog, ali i sa vidnim primesama ekspresionizma. U tom pogledu dijalozi su bili skladno priređeni, te su imali odgovarajuću fakturu pogodnu za interpretaciju pred mikrofonom. Glumci Zlatko Vitez kao Satnik i Zvonimir Čmko kao Račić u podjednakoj meri uspevali su da u svoje interpretacije ugrade refleksivne akcente podjednako kao i oštre iskaze ispunjene gnevora.

5 Treći ppogram Radio-Beograda, 28. XI 1988, 20.00

70