Topola

125

god. 1607. na požnnskom saboru ban Tomo Erdedi. On izvuče mač iz korica i reče: »Ovim mačem iskorijenit ćemo tu kugu, ako stupi na naša vrata; još imamo tri rijeke: Savu, Dravu i Kupu, jednu ćemo im dati piti«. Jedina posljedica nove nauke u Hrvatskoj bila je ta, da se je počelo štampati na Hrvatskom jeziku za pouku puka. Škole u Hrvatskoj bijahu najznatnije u stamostanima reda pavlinskoga. Najznamenitija takova škola i za više nauke bijaše u Lep o glavi. Za uzgoj svećenstva osnova biskup Đuro Drašković seminarij u Zagrebu. Mnogi su polazili na nauke u strani svijet, naročito u Bolonju i Kim, gdje je osnovan posebni zavod za naše krajeve, koji je vezao najviše Hrvatsku s kulturom italskom. Zavodom ilirskim sv. Jerolima u Kimu 1 ) bijahu Hrvati u doticaju s rimskom kurijom. Dok su se iz Kima vraćali Hrvati kući kao učeni duhovnici, dala nam je Bolonja mnogo hrvatskih učenih svjetovnjaka. Drugi su opet ostali u Italiji, te su bili na ponos svjetskoj znanosti i na diku svojoj domovini. TI 17. stoljeću polaze mnogi Hrvati na nauke osim Rima i Bolonje u Padovu, Beč, Prag i Gradac. U Hrvatskoj bijaše tada najznamenitija škola Isusovaca u Zagrebu, koja je kao viša humanistička škola nadvisila pavlinsku školu u Lepoglavi. Ked je isusovački, u koji su pohrlili mnogi Hrvati ponajboljih rodova, postajao u 17. vijeku sve znamenitijim po Hrvatsku. Njegovim nastojanjem radilo se je već tada o tom, da se podigne sveučilište u Zagrebu. Hrvati su rado priznavali velike zasluge reda isusovačkoga za obrazovanje u Hrvatskoj, te su s toga koncem toga vijeka rektora zagrebačkih Isusovaca imenovali virilistom hrvatskoga sabora, kakvo je odlikovanje već prije uživao poglavica Pavlina.

1 ) Iv. Kukul j e v i ć-S akcinski: Ilirski zavod i crkva sv. Jerolima u Eimu. (Arkiv za povjest. jugosl. Knjiga I. Str. 105. si.).