Pravo i privreda

Posebno, u preduzeću sa "mešovitom" svojinom, se postavlja pitanje da li vlasnicima privatnog kapitala odgovara generisanje društvenog kapitala po osnovu obaveznog pripisivanja dela profita (koji pripada društvenom kapitalu) rezervama. Interesantna je odredba da su osnivači društvenog preduzeda bez prava upravljanja i udestvovanja u dobiti preduzeda (čl. 396.). Ovakvo je bilo i zurovsko rešenje tzv. udestvovanja u zajedničkom dohotku po kome je preduzede koje je uložilo sredstva gubilo vlasnidku kontrolu jer osim prava udešda u zajedničkom dohotku dok se uložena sredstva ne vrate, nije imalo druga prava na imovini osnovanog preduzeća. Preduzeće koje je uložilo sredstva je, s druge strane snosilo rizik poslovanja preko visine prisvojenog dohotka i snosilo vlasnidki rizik (dok se uložena sredstva ne vrate) jer se imovinom koja je uložena u drugo preduzeće odgovaralo za preuzete obaveze osnovanog preduzeda. Ovakvo rešenje je zatim izmenjeno Zakonom o preduzedima kojim je osnivadima, da bi se podstaklo ulaganje kapitala, dato pravo na upravljanje. Dakle, Pređlogom novog Zakona se odstupa od pokušaja da se bar do izvesnog nivoa omogudi vršenje svojinskih prava (Već smo naglasili da se krajnji vlasnici društvenog kapitala ne mogu identifikovati.). Rešenje je dobro uprkos tome što ne motiviše preduzede da resurse koristi u najefikasnijoj upotrebi (ako je najefikasnija upotreba resursa osnivanje novog preduzeća) jer ne podstiče društvena preduzeća da osnivaju nova drugtvena preduzeda koja su uvek manje efikasna od privatnih. I na kraju dajemo komentar nekih odredbi Predloga zakona o preduzećima koje se odnose na participaciuu zaposlenih u privatnim preduzedima. Hodemo da ukažemo da ponuđena rešenja ne vode efikasnom ponašanju preduzeda. Pod participacijom se podrazumeva udešde zaposlenih u odlučivanju i/ili profitu u privatnim preduzedima. Ovlašdenja zaposlenih mogu da se kredu od najnižih nivoa (pristup informacijama, savetovanje) do najviših nivoa kojima se umanjuju prava privatnih profita u skromnom ili vrlo značajnom obimu prenose na zaposlene. Participacija podrazumeva da u odludivanju učestvuju oni (zaposleni) koji nede snositi posfedice donetih odluka što vodi redistribuciji dohodaka, a Sto ima posledica na strateške poslovne odluke o visini investicija i faktorskoj alokaciji, pa dakle i na efikasnost preduzeda. Participacija može imati iste efekte na odlučivanje kao i "društveni" kapital. Zaposleni de nastojati da maksimiziraju sopstvene interese u vremenskom horizontu trajanja njihovog zaposlenja. Oni ne prihvataju tržišno određenu platu ved svojim odlukama (pregovorima sa vlasnicima) povedavaju svoj tekudi dohodak na radun prinosa od kapitala. Zaposleni ipak vode raduna o kraktorodnim ciljevima preduzeda jer žele da oduvaju svoje zaposlenje i prihode. Dugorodno, oni nosu zainteresovani za uvedanje imovine preduzeda jer oni nisu rezidualni poverioci neto imovine preduzeda. S druge strane, vlasnici preduzeda nastoje da zaštite sopstvene interese tako što de udešde zaposlenih u profitu ograniditi odlukom o manjem obimu investiranja ili odlukom o kreditnom fmansiranju preduzeda (umesto zadržanih profita). Priroritetom koji kamata 1 glavnica imaju u isplati spredavaju se zahtevi zaposlenih za vedim novdanim i nenovdanim nagradama. U dl. 82. Predloga odredeno je da zaposleni upravljaju preduzedem u skladu sa odredbama ovog Zakona (misli se na Predlog), kolektivnog ugovora, osnivadkog akta i statuta preduzeda. Dalje, Predlog reguliše participaciju zaposlenih u privatnim preduzedima predviđajući njihovo udešde u odludivanju upravnog i nadzornog odbora (dal. 83.) preduzeda koja obavljaju delatnost od javnog interesa (koje može bit! i privatno) i preduzeda sa vedinskim vlasništvom zaposlenih. S obzirom da zaposleni imaju od 1/3 predstavnika u upravnim 1 nadzornim odborima, njihove preferencije verovatno nede bit! presudne u procesu donošenja odluka (u upravnom

269

PREDUZEĆE I MOTIVACIJA ZA RACIONALNO DONOŠENJE PRIVREDNIH ODLUKA