RTV Teorija i praksa

mi nemamo pravo da budemo Ijudi koji če se zatvoriti Makluanom, nego upravo kao kreativni Ijudi treba da bacimo nekakvo svetlo komunikacijskih teorija na savremene društvene probleme u našem komunikacijskom prostoru. Postavlja se problem o kome kolega govori; šta su masovni mediji u našem, jugoslovenskom prostoru? Drugo, kakvo je dejstvo tih medija, jer mi smo ovde samo načelno govorili, kakvo je dejstvo tih masovnih medija po strukturi, pa kakve su implikacije na naše društvene tokove i prilike zbog toga što je to tako? Pa onda, recimo, problem koji užasno mnogo iritira, to je problem dvosmernosti komunikacije. Da li može nešto da se učini da to bude drukčije? Recimo, one alternativne televizije koje niko ne pominje, možda je jedina vrednost koju bi mogle da imaju ta što mogu da omoguče dvosmernu komunikaciju Kad vam tehnički medij to dopusti, onda je samo problem društvene intervencije da se iskoriste tehničke mogučnosti. Hoču samo da kažem da ima mnogo materije za diskusiju i verovatno bismo imali razloga da organizujemo skup. Nemamo pravo da ostanemo na Makluanu, јег mi i Marksa uzmemo da se njime pomognemo, samo zato da bismo bolje progledali. M. JEVTOVIĆ: Zato tema ovog razgovora i glasi: S. Makluanom i bez njega. Nekoliko reči bih rekao o tome ~bez”. Koliko je meni poznato, u pripremama za XII kongres SKJ govori se da če biti potrebne velike javne diskusije o sistemu informisanja, dakle o medijima. Mislim da bi naš časopis, po svojoj užoj orijentaciji na RTV, mogao da se uključi u te diskusije. Teze, koliko je znam, baziraju se na rezolucijama Desetog kongresa. One govore o dve Sine jednog koloseka to je tzv. podruštvljavanje medija, a druga je transformacija. Kako mediji mogu da se razvijaju? Kako da se i mi uključimo u diskusiju? Ni Marks, ni Makluan nemaju teorije ni ideje na osnovu kojih se mogu davati odgovori na aktuelna pitanja medija. R. BOŽOVOĆ; Sva ova pitanja, izgleda, moramo postaviti na nov način - tako sam shvatio ovaj razgovor. Mi smo hteli kao časopis, s

75