Topola

130

izumrćem kuće Međici (1737.). U turskom ratu, gdje je Karlo bio saveznikom ruske carice Ane Ivanove, doživi on poraz za porazom, jer ne bijaše po smrti Eugenovoj valjana vođe u carevoj vojsci. God. 1739. dođe između cara i mira biogradskoga, po kojemu izgubi car u Srbiji i_ Bosni sve, što je dobio mirom požarevačkim. Sava posta opet međom između Turske i Hrvatske.

Marija Terezija (1740. —1780.). Cara i kralja Karla naslijedi na prijestolu po pragmatičkoj sankciji krasna i umna kći njegova Marija Terezija. 'Premda joj je otac mnogo bio žrtvovao, samo da evropske vlasti priznadu pragmatička sankciju, ne mogaše ipak mlada kraljica u miru svojim zemljama vladati. I tako se brzo obistiniše riječi princa Eugena, koji je Karlu jednom bio rekao, da su najbolje jamstvo za pragmatičku sankciju pune blagajne državne i dobro uvježbana vojska. Čim je naime Marija Terezija zasjela prijestol hapsburški, digoše se odmah protiv nje neprijatelji sa svih strana i to Bavarska, Pruska, Saska, Španjolska i Francuska, stara neprijateljica Hapsburgovaca. Makar da je Fridrik 11., pruski kralj, prodirao u šlesku, a bavarski izbornik, izabran njemačkim carem (Karlo VII.), provalio u Austriju, 7.Ά tim ϋ Češku, ne zdvoji ipak mlada vladarica. Ona se pouzda u Boga i u vjernost svojih naroda naročito ugarsko-hrvatskih staleža. Ona ode u Ugarsku, te pošto je bila okrunjena za kraljicu ugarsko-hrvatsku, ganu svojim govorom na toliko velikaše, da su svi povukli svoje mačeve iz korica i prisegli, da će sve, krv i život žrtvovati za svoju kraljicu (»vitam et sanguinem«) . Prvi i brojem najjači između svih naroda izađoše na bojište Hrvati, njih do 50.000 ljudi. Osim redovitih četa bijaše i neredovitih, koje je sabrao barun Franjo Trenk od svojih podanika u Slavoniji, a između njih bijaše i srčanih hajduka slavonskih. Trenkovi panduri bijahu najsmjelija vojska svoga vijeka. Kuda su oni prolazili, sve bi uništili. Bavarska i Pruska još i danas pamte Trenkove pandure. Taj rat zove se austrij s k i m na slje d n i m rat om 1)

Ο I v. Kukuljević: Hrvati za nasljednoga rata. (Rad jugoslavenske akad. XXXVIII. 79.).