Topola

iz Slavonije predloži god. 1751. na ugarsko-hrvatskom sabora u Požunu, da slavonske županije poput ugarskih šalju svaka po jednoga zastupnika na zajednički sabor. Premda su se tomu opirali poslanici iz Hrvatske, dokazujući bjelodano, da Slavonija od pamtivijeka potpada pod bana, ipak počeše slavonske županije slati svoje zastupnike na ugarsko-brvatski sabor. Uza spomenute borbe bilo je u zemlji već od Karla 111. razmirica i trvenja između zapadne i istočne crkve. Kada se je naime“zä“cara Leopolda mnogo tisuća srpskih obitelji preselilo u Ugarsku i Hrvatsku, izda im Leopold god, 1690. i 1695 list slobode i dopusti, da budu pod svojim poglavarima i da im bude glavom u '•ajjetskim i vjerskim poslovima njihov metropolita. Marija Terezija potvrdi god. 1743. trnurivi 1 egija s dodatkom »na toliko na koliko prava drugih ne vrijeđaju«. Ipak je bilo ioš md4ek-~-korba---~vTCrsk4h-oeubito.. kada su arčkoistočhjacT navalili na grčko-sjedinjene i na. njihova biskupa u M a rč i. Marija je Terezija na početku svoga vladanja zbog Pusije prijala grčko-istočnjacima, pod konac pak vladanja štiifta-je"svuda liniju. HorU 4-rTHr-esauva ona biskupiju križevačk u za grćkmšjedinjene cijeloga kraljevstva hrvatskoga. Vjerske opreke, strah naroda pred novim daćama zbog općenita popisa naroda i imetka, za tim izbivanje banovo, nasilja velikaša i plemića kao i obijest stranih generala rodi napokon bunu po cijeloj zemlji (krajini i banovini). Tek je bila ugušena buna grčko-istočn jaka protiv, sjedinjenih u.generalatu varaždinskom, već se god. 1755. na hp nr l Kalnil-a pokret seljački. U isto se je vrijeme bunio narod u karlovačkom gdneralatup a najznatniji je bio ustanak u Slavoniji između nekadanjih podanika baruna Trenka, koji je već 1719. bio umro u tamnici u Špilbergu. Buntovnici u Hrvatskoj i Slavoniji popli j eniše~i—poharai)e jivorove plemićke, za štO-i-m ~i plemići velikom okrutnošću osvetiše. Kraljica upotrebi te nemire, da ukine povlasti sabora i p1 e nisiva. i da uvede aPS ni 11 1 nif vU rlTii Najprije uredi po Hrvatskoj županije, kakove su bile u Ugarskoj i Slavoniji. Županije će primati zapovijedi od bana, njemu će one iz svojih skupština izvješćivati, on će to izručiti kancelariji, ta će za tim sve predložiti kraljici, koja će napokon preko

132