Borba, Mar 06, 1989, page 11

{U PRESS

ФЕЉТОН

BORBA 6. таг 1989. strana

Uputnica na pravu adresu

'Kosovska praksa i iskustvo st ljnosti nataliteta samo ekono putem, pogotovo što danas nema sebno šta Je beda i siromaštvo,

Kostić, član Predsedništva SAP Kosova

| I mnogo veća sredstva Fonda за nerazvijene bar kada je reč o Kosovu, ne bi mogla da reše probleme privrede i ukupnog razvoja, imajući u vidu snažno izražene disproporcije u Pokrajini. Pre svega, zato što se Kosovo kao zajednica sa ukupnom nadgradnjom, oformilo kao da svi uslovi za takvo njeno predimenzionirano bitisanje postoje. Po mojoj slobodnoj proceni, nejakoj kosovskoj privredi bi odgovarala samo jedna desetina ove razgranate nadgradnje i to je približno teretu koji bi ta privreda mogla da izdrži. To isto važi iza kosovsku administraciju. Kosovska praksa i iskustvo stavljaju na ozbiljnu proveru naučnu tezu O uslovljenosti nataliteta samo ekonomskim razvojem. Što se ne bi do ekonomskog razvoja došlo i obrnutim putem, pogotovu što danas nema toliko nepismenih da ne znaju šta je šta, a posebno

šta je beda i siromaštvo, a to dru-

gom „guraju“ u nadležnost.

Transformisan Fond, koji pod-

razumeva da se oni koji ulažu sredstva i oni koji ih koriste treba da sretnu samo kao obostrano zainteresovani partneri, može da doprinese i promeni privredne struk-

trah od budućnosti

Na sceni su različiti savezi nacionalnih birokratija i nacionalističkih političkih vizija, pri čemu Kosovo često služi kao ulaznica za arenu političkih obračuna, a aa štetu svih stanovnika te pokrajine i cijele Jugoslavije

Zbog svekolikih idejnih podvajanja i naglašene dijaloške netole-

rancije, golema energija koju „proizvodi“ aktuelna jugoslovenska

li: sapo i aa an au No IC

СЕ Пура PREGLED

A

театар ивнивр Цавтат весигеевееат ава тт ture i bržem razvoju. Nema tih pa-

ra koje mogu bez razumnih, hitnih i radikalnih mera u prekrajanju

Ppopulacionog razvoja da daju po-

trebne rezultate. Uz to, posebno ako se brže stvaraju uslovi i moBućnosti da se sopstvenim boljim

organizovanjem i racionalnim ko-:

rišćenjem svih raspoloživih potencijala, formiraju materijalna i novčana sredstva za tekuću proizvodnju, aktivnost i razvoj. To najbolje potvrđuje činjenica da su osim sredstava Fodna u „igri” i druga “tuđa” sredstva i to: dopunska sredstva za finansiranje društvenih službi, organa i samoupravnih organizacija u godišnjem iznosu od 296,7 milijardi dinara; zatim ustupljeni prihodi. Narodne banke Jugoslavije od kamata naplaćenih 'iz primarne emisije, naplaćenih u SAP Kosovu od 47,8 milijardi dinara: sredstva Fonda za regresiranje kamate nekih organizacija ko-

Комунист

kriza, sve manje se preusmjerava · i u stvaralački potencijal društva. na ekonomija, a sada uz ekonomi-

Već dotaknuto dno krize, ne koris- ju za žrtve su ponuđeni ljudski ži-

· klasična partija; postavlja se ključ-

ti se kao odskočna daska za bijeg iz historijskog beznađa, političkih frustracija, sumnjičenja i uvreda. Naprotiv, riječ je o novim podsticajima da se ispod samog dna krize iskopaju i dodatne sjekire za još žešća unutarpartijska i međunacionalna trvenja. Inaguracijom politike „kratkih fitilja“, prava svih na nedemokratska pravila političke lige, borba za vlast i njen sadržaj vodi se sasvim izbliza — prsa u prsa, Istodobho ne postavlja se ključno pitanje: može li Jugoslavija izdržati provjeru totalitarno—po-· pulističkih koncepcija ili vrlo ukrašenih salonskih demokratskih opcija, a da se ne dovede u pitanje, 16 samo njeno jedinstvo, nego i te'\lOrijalni integritet i suverenitet. Jprosječeni pragmatizam ne moје uspostaviti komunikaciju sa uštinom toga pitanja. Razina svičsti koju reproducira taj pragmaizam, ispod je razine svake odgoornosti za sudbinu zemlje, osim rakcijske odgovornosti da se vlast svoji i da se vlada po svaku cijeu. Naravno kada se tako pristupa olitici kao odgovornom javnom

voti. Na sceni su različiti savezi nacionalnih birokratija i nacional• sitičkih političkih vizija, pri čemu Kosovo često služi kao ulaznica za arenu političkih obračuna, a na štetu svih stanovnika te pokrajine i cijele Jugoslavije. Prevladavanje tog stanja podrazumeva svođenje i političkih i ekonomskih računa za cijelu Jugoslaviju. Prvo, Savez komunista Jugoslavije mora raščistiti s dvije svoje „interne“ stvari: hoće li ili neće biti partija vlasti i, mora se opredeliti hoće li ili neće idejno šarenilo svijesti pod jedan nazivnik. I u jednom i u drugom slučaju među jugoslovenskim komunistima vlada potpuna nesloga, makar se najviši partijski organi trudili da kroz svoja saopštenja iskazuju „postignuto jedinStvoO„ Drugo, Savez komunista Jugoslavije ne može ići na svoj kongres ako prethodno ne uspstavi liniju jedinstva u svojim redovima. Jugoslaviju trenutno rastaču borbe između dva osnovna koncepta budućeg ustrojstva partije i društva. Na jednoj je strani totalitarno—bi-

oslu, bez obzira s kojim idejnim rokratski, a na drugoj socijalističribucijama tko nastupa, ljudi se ko—samoupravan koncept daljeg še ne plaše budućnosti, nego sa- razvoja društva. (Kada ovo kažeMšnjosti. Najnoviji događaji na mo ne mislimo da su iza ovih konosovu i oko njega to tek potvrđu- cepcija postrojene republike i po; dosad je za interese političkog krajine. Pristalice oba koncepta acionalnog nadmetanja žrtvova- nalazimo u celoj Jugoslaviji).

avetuje: Božidar Ilić

)dgovornost za stvari ı vozilu |

Draško Šnajder, iz Zagreba, piše:Majstoru, koji ima protokolisanu rmu (garažu sa radionicom) predao sam svoje vozilo na opravku, 5 m da ga on garažira. Jednom prilikom garaža Je ostavljena МЕ ı, pa je neko lice uzelo vozilo, vozilo se njime i ostavilo ga van grada.

vozilu su bile vredne stvari. Odgovara li mi za štetu ono lice те im poverio vozilo na popravku? Odgovor: Kada je TOS Oe ste dali vozilo na opravku, pohranio Vaše vozilo u svoju garažu e e je preuzeo obavezu da vozilo čuva pažnjom dobrog Ме о st, da van radnog vremena zaključava istu. Ogrešenje o tu obavezu, ) našem mišljenju, daje osnov da Vam on” odgovara za nestale stvari, inosno da je dužan da Vam nadoknadi njihovu vrednost.

Јакпада а lučnu lužbenost

iše: i } sla i imala ličnu službenost izložen je prodaji. ložili prodaji dužni da mi daju nakna-

ada Bosiljčić, iz Siska, an u kome sam stanova 1 ı li su poverioci koji su stan 12

| i ? : : оно Prodajom nepokretnosti opterećenom ličnom službe

i i. Ali i taj gubitak da naknaбе e pasi. Ali, uz obavezu poverioca da za с | |, Lako а ссгевотаца lica ne slože о visini naknade, istu, na ii ev zainteresovanog lica, utvrđuje sud uzimajući u obzir vreme za А bi približno ta službenost trajala, vrednost objekta i godine ем \sšioca prava službenosti. Ovako, to pitanje uređuje Zakon o izvršn

Mtupku ( u čl. 174. stav 1.)

о

avljaju na ozbiljnu proveru naučnu tezu o uslovmskim razvojem, do koga se može doći i obrnutim toliko nepismenih da ne znaju šta je šta, a poa to drugom guraju u „nadležnost“ — kaže Petar

je se nalaze u ekonomsko-finansijskoj konsolidaciji od 10,7 milijardi dinara; krediti banaka po Samoupravnom sporazumu za trajna obrtna sredstva u iznosu od 2 milijarde dinara; sredstva budžeta Federacije za osnivanje novih opština u iznosu 1,5 milijardi dinara. Tu su pored toga i neke olakšice odnosno povoljniji uslovi za ostvarivanje kursnih razlika po osnovu inostranih kredita i drugo. Dakle i pored svih ovih silnih para razvoj je spor, a protivrečnosti sve veće, jer se nije osposobila privreda da sama stvara više. Razvoj se ne može postići niti sa tako masovnim nepitrebnim fakultetski obrazovanim ljudima društvenog smera, niti, pak, vrlo slabom pokretljivošću i tih i drugih ljudi uopšte. Posebno je pitanje kako bi ovi prvi prošli u kadrovskoj konkurenciji... Slabosti podsticajne politike Fonda ogledaju se pre svega u tome što je njegovo alimentiranje u oshovi zasnovano na principu obaveznog izdvajanja dela akumulacije, a ne na direktnoj ekonomskoj motivisanosti i zainteresovanosti učesnika u procesu repro-

dukcije. M. DELIBAŠIĆ

Treće, da bi se došlo do demokracije i uklanjanja, nacionalističkih dioba, potrebna je moderna država, ali i moderan Savez komunista, koji je po svom ustrojstvu ostao

no pitanje položaja i djelovanja komunista u vlastitom pokretu. Sadašnje stanje statičnosti i pasiv-

nosti članova u partijskoj hijerar-|

hiji, vodi favoriranju moći „običnog“ člana svodi na stroj za instrumentalizaciju politike i platišu članarine. Sve te dileme i trvenja imaju svoju ekonomiju cijenu. Sve će to platiti najniži slojevi društva kroz cijenu visoke inflacije. Bude li se išlo na partijski kongres bez odgovora na sva ta pitanja, ta cijena će biti i znatno veća. Jer, ako ne dođe do društvenog uozbiljenja, a poslije prijevremenog, mogao bi brzo doći uistinu izvanredni kongres. Aktuelni događaji u zemlji, potvrđuju iskustvo stoljeća: poslovima naroda i država ne mogu se baviti ego-

centrici, nego razboriti a i umni MILENKO PREDRAGOVIĆ|| ован ИРА ШтВеРНЕЛ |

ljudi.

Ispravka

U broju našeg lista od petka 3. marta, tehničkom omaškom potkrala se greška. Tekst „Kolone nisu pretnja“ prenet je iz „Politike“, a nc iz „Pobjede“, kako je bilo naznačeno, dok je tekst „Ne damo Jugoslaviju“ objavljen u „Pobjedi“.

Izvinjavamo se našim čitaocima i redakcijama oba lista,

Ukrštene reci ~ РА а Ај И

Vodoravno: 1. Naprava za sabijanje vazduha, 7. Predlog, 8. Azijska država, 9. Nušićeva ko-' medija, 10. Radni ritam motora, 11. Seoski zanatlija, 13. Grčki vrhovni bog, 14. Konjska bolest, 15. Staro ime Visa, 16. Beočug, 17. Inicijali pisca „Toma Sojera“, 18. Sovuljaga, 19. Oznaka za po-. luprečnik; 20. Balkon, 21. Auto—oznaka za SSSR, 22. Suvišna težina, 23. Uzvik pri skoku, 24. Park u Ljubljani, 25. Ekser, 26. Ulaz, 27. Planetoid, jako menja sjaj, 28. Konj, 29. Gledište, 30. Znak za fosfor, 31. Opčinje-: nost.

Uspravno: 1. Nokaut, 2. Reka u Srbiji, 3. Mir (lat.), 4. Austrijski pisac („Hotel Savoja“), 5. Znak za ajnštajnijum, 6. Kraj, predeo koji nas okružuje, 7. Komadi razbijenog stakla, 9. Grad u Bangladešu, 10. Eksperiment, | 11. Ćar, 12. Galama, 13. Godišnje doba, 14. Uzde, 16. Indijska · država, 18. Vrsta insekta, 19. Francuski grad, 20. Tiganj, 21. Akt, 22. Kafana, 23, Mesto u Bosni,24. Supstanca, 25. Mašinska dizalica, 27. Grčko slovo, 29. Svojeručno (skr), 30. Znak za platinu, 31. Predmetak ispred irskih prezimena.

Ne krije li se u slovenačkom scenariju o Kosovu, kao i u onom albanskih separatista, nova karta Jugosla-

vije i Balkana?

Slovenačka omladinska organizacija kao da prkosi onom poznatom sloganu „ništa nas ne sme iznenaditi“, pa jugoslovensku javnost malo-malo šokira nekim plakatom, stripom, tekstom, a sada, evo, i bedžom. Ali, ako se uzme u obzir šta su sve izrekli njihovi stariji dugovi, zakićeni tim istim bedžom, u Cankarjevom domu, i pre toga, iznenađenja, zapravo, više i ne bi trebalo da bude. Stvari postaju vrlo prepoznatljive. Toliko da se, sa velikim zakašnjenjem, doduše, čak i Milan Kučan ograđuje od govornika sa kojima je ustupio. Od sebe se, ipak, nije mogao ograditi, već se poslužio poznatim nam, vlasijevskim manirom da nije bio dobro interpretiran. Stvarno nije fer od televizije da pusti snimak skupa u celini i tako „pogrešno interpretira“ neke drugove. Kučan se međutim, nije ogradio od simbola pod kojim je organizovan skup na kome je i on bio aktivan učesnik. Taj bedž i sada se prodaje po Ljubljani, a novac na taj način, prikupljen biće poslat porodicama rudara „Starog trga“. Humano nema šta! Onako kako, po mišljenju nekih, i dolikuje Slovencima, stanovnicima. sunčane strane Alpa, njihovom civilizacijskom nivou. Jer, oni su užasnuti prizorima iz „Starog trga“. Njima, kako je primetila i poznata umetnica Breda Kalef, „sećanje ne seže do jedne flaše, obeščašćenih dečaka i devojčica, izbezumljenih ljudi koji su pred Skupštinom godinama molili za pravdu i pomoć”. A mi bismo dodali — ni do masakra u Paraćinu, ubistva sinova naočigled majki, silovanih starica...

Ре

A na bedžu, od holokausta do danas, neviđena zloupotreba Davidove zvezde — najvišeg simbola Jevreja. Jer, cilj je predstaviti Al-. bance u Jugoslaviji mučenicima, proganjanima isto onako kako je Hitler proganjao Jevreje. Može li za Jevreje u Jugoslaviji, koji dobro znaju kakva prava uživaju Albanci u ovoj zemlji, biti gore uvrede i ve-, ćeg omalovažavanja njihovih žrtava, muka i patnji.

Sa druge strane, istim potezom, srpski narod je poistovećen sa fašistima. Isti onaj narod koji je dao najviše žrtava u borbi protiv fašista, narod o kome je najlepšu pesmu, ne bez razloga, ispevao upravo jedan Jevrejin (Davičo). Treća poruka ovog crveno-crnog bedža sadržana je upravo u tim bojama i sintagmi „Kosovo — moja dežala“.

Bez obzira na razna tumačenja koja smo čuli povodom prve, već poznate verzije „Slovenija — moja dežala“, odnosno objašnjenja da se radi o užoj domovini, a ne težnji da se Slovenija izdvoji iz Jugoslavije, poruka je ovog puta jasna. Kosovo treba da bude država (dežala)! Ne krije li se u tom slovenačkom scenariju, kao i u onom albanskih separatista, nova karta Jugoslavije i Balkana.

I tako, tri mračne poruke na jednom malom bedžu koji, kakvog li licemerja, treba da posluži u humane svrhe!

BOJANA MARJANOVIĆ

—A

— Ово је, на жалост, само блажи облик подојености на национално основи! : (Ото Рајзингер, „Вјесник“)

dž GaLENIKGI

BPOJ: 2016

| С. ele

REŠENJE BROJA: 2015 Vodoravno: 1. Pastorala, 9. M, 10. Spirala, 11. K, 12. Ag, 14. Atasi, 15. Po, 16. TAM, 18. Roa, 19. KLM, 20. Elisa, 22. Dolap,

24. Jalovo, 26. Tama, 27. Anta, 28. Prever, 30. Stora, 32. Atina, 33. Van, 34. Lid, 36. Rat, 37. En, 38. Matis, 40. CI (Cankar Ivan), 41. Komotan, 43. Kolonisti.

| DATIH JE MMPE HAb BMO H3/lAJHMH?

Tri uvrede na bedžu

Пише: Милош ЋОРОВИЋ

Пресуда је

гласила: смрт!

4,

„За злочин организовања обарања мађарског народно-демократског поретка“ пред трибуналом су одговарали: Нађ, Донат, Гимеш, Тилди, Малетер, Копачи, Силађи, Јаноши и Вашархељи. Пресуда за четворицу била је неумољива:; смрт за Нађа, Силађија, Гимеша и Малетера...

Међу онима који су се годину и по дана након одвођења у Румунију појавили на суду није било једног од најближих сарадника Имера Нађа — Гезе Лошонција чија смрт у заточеништву ни до данас није сасвим веродостојно објашњена.

„за злочин организовања обарања мађарског народно-демократског поретка“ пред трибуналом којем је председавао извесни Вида одговарали су: Имре Нађ, Ференц Донат, Миклош Гимеш, Золтан Тилди, Пал Малетер, Шандор Копачи, Јожеф Силађи, Ференц Јаноши и Миклош Вашархељи. Пресуда за четворицу је била неумољива: смрт за Имре Нађа, Јожефа Силађија, Миклоша Гимеша и Пала Малетера. Остали су добили временске казне.

Осим званичне верзије која приказује ток процеса на начин који, без обзира на све, мора да докаже кривицу оптужених, светска јавност располаже само једном аутентичном — оном коју даје у књизи Шандор Копачи,

шеф будимпештанске полиције, који је одго- 5

КАД ЈЕ БУДИМПЕШТА УЗАВРЕЛА:

ником

варао пред судом заједно с Нађом. Његова се „кривица“ састојала у томе што је, како тврди оптужба, дао оружје у руке побуњеницима и то маси од 20.000 људи. Копачи је тврдио да су то биле регуларне трупе мађар-

Гске нове армије, али његова одбрана није

уважена, па је добио највећу казну после смртне — доживотни затвор Рекли смо већ да је Копачи после изласка из затвора успео да оде у Француску где је објавио књигу у којој, поред осталог, доноси неке детаље са суђења, импресивне и аутентичне у исти мах.

Председник владе — који то није

Председник судског већа, како бележи Копачи, затражио је од Нађа да се представи.

Имре Нађ каже: ја сам председник владе мађарске републике.

Председник већа: Ваљда бивши председНИК... Имре Нађ: Колико знам, моја номинација од 24. октобра није стављена ван снаге. Ниједан регуларан орган није је довео у питање.

Већ је ово било довољно да се види да од својих убеђења Имре Нађ неће лако одустати и да ће суд имати с њим доста посла.

Слично је-било и са Палом Малетером кад га је судија упитао за професију.

Малетер: Ја сам генерал мађарске армије, министар одбране у влади републике Мађарске. „ Судија: Ваљда бивши министар...

· Малетер: Не, друг Имре Нађ, председник министарског савета Мађарске, никад није ставио ван снаге моје наименовање..,

Пре него у својој књизи „Ац пот де la classe оцуепеге“ („У име радничке класе“) изнесе шта је видео и како је доживео процес

· Нађу на коме се појавио и сам као оптужени,

Копачи описује један свој разговор са иследником који му сугерише да ће бити спасен, да ће му живот бити поштеђен ако призна да је — крив.

— Ми нећемо тражити од Вас да теретите своје другове, једино нам треба ваше призна- | ње да сте крив. .

— Kpun? 36or uera?

— Једноставно, да нисте схватили шта се дешава октобра 1956. у Будимпешти и у земљи... Копачи закључује:

Од мене се, дакле, тражи да признам да сам био идиот, заведен, да сам из заблуде стао на ону другу страну барикаде.

Копач је с индигнацијом одбио да призна да је из заблуде, незнања био ангажован у устанку. Није хтео да прихвати улогу идиота, | како сам каже.

Криза и тиранија

У претходном поступку Копачи је требало иследнику да одговори колики и какав је утицај на њега имао Имре Нађ. Ако би рекао оно што иследник жели — да тај утицај због деструктивних идеја Имра Нађа није био ве- | лики — Шандор Копачи олакшао би себи теет оптужбе. Копачи се, међутим, друкчије понашао. Он каже:

ма

Пред сру

“ и

шеним Стаљиновим споме |

— Утицај Имреа Нађа на мене је био велики. још као посланик у парламенту био сам опчињен програмом којег је изнео Нађ у! својству председника владе 1953. године... Протоком времена тај утицај се повећавао... Чак и онда када је Имре Нађ био одстрањен из Партије, ја сам сматрао да је једина ис-! правна линија она коју заступа Имре Нађ, да је, заправо, он једини који може земљу да извуче из кризе...

У присуству Имреа Нађа, на самом процесу, Копачи је, како описује, требало и да се изјасни о једном манускрипту којег је својевремено на више адреса, али не тајно, послао Имре Нађ и у којем је изложио нека своја гледања на стање-у друштву и перспективе његовог развоја: Тај манускрипт носио је наслов „ Морал и етика“.

Копачи је негирао тврдњу тужиоца да је, манускрупт илегално дотуран било коме, а што се тиче садржаја, Копачи је прочитао само један пасус у коме је речено: „За службу | интересима народа, социјализма, прогреса и добробити домовине — немогуће је ослањати се на снагу бајонета. Тирани и народ нису спремни да иду заједно напред. Власник, господар у земљи је народ, а не онај коме се може наденути етикета тираније. Треба демократизовати друштво! Данас још, народна демократија може предупредити генералну кризу режима енергичним мерама демократизације. Сутра Ако ове мере уследе превише касно, може се десити да чак принципи

на којима се базира структура друштва дођу у опасност. “

Ово су очигледно биле јеретичке мисли за тужиоца, суд и оне који су иницирали про- ||. цес. Совјетски иследник пуковник Шумилин устукнуо је пред цитатом којег је прочитао њему копачи још пре суђења, а затим је рекао нешто о чему ће се доцније много размишљати као варијанти по којој би, да је хтео, Имре Нађ могао да избегне злу судби-

ну, (НАСТАВЉА СЕ)