Borba, Sep 02, 1991, page 24

26 PONEDELJAK, 2. SEPTEMBAR _1991. GODINE

„DA LI SRBIJA MOŽE DA NAPLATI RATNU ODŠTETU“ („BORBA 22. i 26. AVGUST)

Sramna rasprodaja

interesa

Treba uvažiti osnovano polazište prof dr Radoslava Stojanovića da se prethodno mora utvrditi nelegalnost i protivustavnost vlasti, koje su pristale na oslobađanje država dužnika od obaveze plaćanja ratnih šteta Jugoslaviji. A, u vezi s tim, moglo bi se reći da već sama Deklaracija Narodne skupštine Srbije

ni akt mora bezuslovno da obuhvati i plaćanje ratnih šteta, usvajanjem istog se sankcioniše i pravo na zahtev da se takva obaveza i izvrši. /Ovo, utoliko pre što je tako ispunjen i uslov predviđen Londonskim UgoOVOrom, iz 1953. godine kojim se konkretno izvršavanje nemačke obaveze o plaćanju reparacija,

predstavlja svojevrsni izraz volje vezivalo za sklapanje mirovnog

o prekidanju kontinuiteta sa silom nametnutim, neravnopravnim i nepravednim položajem, u koji su Srbija i srpski narod stavljeni odlukama AVNOJ-a. No, svakako se mora jasno iskazati i prekid kontinuiteta u odnosu na snage u samoj Srbiji, koje su se sramno mirile sa rasprodajom životnih interesa naгода 1 ро оуот озпоти.

Uz to, za potrebe regulisanja odnosa u vezi neizbežnih jugoslovenskih podela, Srbija mora da prezentira dokaze o nanetim joj štetama, zbog nagodbi jugoslovenskog režima, putem odustajanja i opraštanja reparacionih potraživanja.

To bi bio put da se Srbija (ili novostvorena jugoslovenska državna zajednica) pojavi kao sukcesor (u odnosu na SFR]), sa zahtevom za reviziju dogovora šefa jugoslovenske države u pogledu reparacija. Uz to bi išao i zahtev za osnaživanje prava na naplatu ratnih šteta od Bugarske, Mađarske i Nemačke. Eventualna revizija Osimskih sporazuma oživela bi i pravo na naplatu dela reparacija, koji je u direktnom interesu Slovenije i Hrvatske bio uklopljen u saldiranje ukupnih odnosa SFRJ i

ПАДЕ

to se tiče Nemačke, koja je i naš najveći dužnik, SFRJ nije imala ni snage ni podršku drugih, da se sporazumom o nemačkom ujedinjenju verifikuje naše reparaciono potraživanje. Međutim, upravo taj sporazum nam pruža solidnu pravnu OSnovu za ostvarivanje tog prava. Naime, i Nemci i drugi, insistiraju na tome da se tim sporaZumom rešavaju sva pitanja vezana za ratno stanje, i tako priznaju da isti u stvari u potpunosti substituiše mirovni ugovor. 4, pošto takav međunarodnoprav-

ugovora-prim. autora/.

Iz stanovišta prof dr Dejana Janče predominantna je težnja da se J. Broz amnestira od odgovornosti, zbog odustajanja od naplate ratnih šteta. Zbog toga on i Deklaraciju Skupštine Srbije proglašava „nerazumljivom“ i nastoji da je na svaki način diskredituje kao „štetnu sa stanovišta profesionalnog ugleda države“. Takva zabrinutost za ugled sadašnje jugoslovenske države, koja je postala meta za podkusurivanje svih njenih razbijača, i koja je svoj ugld proćerdala i na zanemarivanju brige o naplati zamašnih reparacija, izgleda nam sasvim deplasirana! No, cenjenom prof Janči je to trebalo da bi dokazao tezu o neprikosnovenosti svih postupaka i akata jugoslovenskog vrha na čelu sa šefom države (pa i u oblasti reparacija)!

Posebno iznenađuje da prof Janča sve to, pa i praštanje naplate ratnih šteta, pokušava da opravda pozivanjem na nepostojeće pravilo u međunarodnom pravu da šef države, predsednik

vlade i ministar inostranih po-

slova ne moraju da imaju posebna ovlašćenja i da svaka njihova izjava obavezuje državu. (SIC)! Prof Janča je izbegao da doda da po jedinom оргедејијисет unutrašnjem pravu svake Orga-· nizovane pravne države, njeni predstavnici ne mogu da dobiju generalno ovlašćenje. Naprotiv, njihova ovlašćenja su strogo UsStavom ograničena i akta koja potpisuju proizvode dejstvo tek po njihovoj ratifikaciji i inkorporiranju u unutrašnje zakonodavstvo. I konačno, netačno je „da je sa stanovišta međunarodnog prava nebitno ako unutrašnje pravo utvrdi da je došlo do prekoračenja ovlašćenja“? Kakav neshvatljiv i opasan nesmi-

sao, ali na svu sreću i pravna doktrina i međunarodna praksa upravo pokazuju da u svim takvim slučajevima dolazi do pokretanja revizije izjava, postupaКа i akata i naravno do dezavuisanja takvih državnih punomoćnika! /Uostalom, i navedeni primer ne potvrđuje tezu prof Janče, jer se radilo o izjavi danskog ambasadora u raspravi pred Međunarodnim sudom 0o Ssudbini teritorije istočnog Grenlanda/! Lično sam kategorički za уоđenje kompleksne i smišljene akcije radi realizovanja naših reparacionih potraživanja. U slučaju odsustva dobre volje zemalja dužnika, preostaje nam pribegavanje međunarodnoj arbitraži i sudovima. Prema potrebi možemo tražiti i posredovanje mehanizama EZ i OUN (koji se inače usrdno nameću za rešavanje jugoslovenskih sporova). Računamo da svet ne može da ostane slep i gluv pred činjenicom da na primer Nemačka, gradi svoju silnu ekonomsku moć i na višedecenijskom korišćenju neisplaćenih nam nadoknada za štete i gubitke, ponajviše nanete upravo Srbiji i srpskom narodu u II svetskom ratu.

Preduslov za to je energično otklanjanje svih dosadašnjih blokada, sprovođenih preko jugoslovenskog vrha za sistematsko osujećivanje svake akcije za naplatu ratnih šteta. Nije to baš tako lako u situaciji kada i još aktivni predsednik Predsedništva SFRJ pokušava da obezvredi naše pregovaračke pozicije prema dužnicima tvrdnjom „da je Jugoslavija preuveličavala broj žrtava da bi dobila veće reparacije?? U svakom slučaju moramo, i u zemlji i u inostranstvu, pokazati da Je J. Broz nelegalno i nelegitimno trgovao nadoknadama za ogromne materijalne i ljudske gubitke naših naroda, i da to mora da se stavi van snage. Nemci (a i drugi) morali bi da stišaju svoju aroganciju i agresiju prema Srbiji i srpskom narodu, jer će svet, po saznanju svih činjenica, na kraju shvatiti da se radi o njihovom nastojanju da se daljim izbegavanjem izmirenja naših reparacionih potraživanja bogate na naš račun. /Podsećanja radi da navedemo da nemački dug, preračunat na sadašnju vrednost, dostiže iznos od 86 milijardi dolara, uz napomenu da to predstavlja samo peti deo naših posle rata iskazanih zahteva — prim. autora/.

Dr Jovan Paunović Beograd

PISMO AMERIČKIH PILOTA VETERANA

Planiramo posetu

Jugoslaviji

Član sam Društva odbeglih pilota („Air forces escape and evasion society — AFEES), američke organizacije veterana čijih je 900 članova tokom drugog svetskog rata služilo mahom u

avijaciji SAD i koji su uspeli da izbegnu zarobljavanje uz pomoć civila i ilegalnih organizacija. Većina tih pilota pomogli su zapadni Evropljani. Jedna velika grupa bila je tokom 1944-45. go-

2 а > 1 > ~ 1 | a _ ( 27 a e 5, U ј + • EZ „P Е о 2 =: 4 а +“ с 7 O O в ; / Зе «у “> “ » А“ 7 ~ (У “о ” 14. Фу „89 So 6; b- „7 И ЗА o =>“. ; i 5 о о 9 па 2 4 IO ИУ S 0 су > „8 ге Ф | и“ зе. == ___ < и ~ _ = __-_ { o as e S O 2 о И (У КУ

dine u Jugoslaviji, gde su joj pomogli, uz civilno stanovništvo, i partizani i četnici.

Planirali smo da ove godine posetimo Jugoslaviju, kako bismo se sreli sa nekim ljudima (ili njihovim rođacima) koji su nam pomogli da se vratimo pod okrilje saveznika, u Italiju, tokom ratnih godina. Na žalost, građanski rat i nemiri prisilili su nas da odložimo tu posetu. Nadamo se da ćemo moći da dođemo u Jugoslaviju kad se ponovo uspostavi mir (iduće воате2).

Nastojanja da se ponovo sretnemo sa tim ljudima potekla su iz SAD, pod pokroviteljstvom AFEES, od mene lično i gospodina Džona Blatnika, bivšeg američkog izaslanika u Jugoslaviji i kongresmena iz Minesote. S obzirom na to, potrebna nam je pomoć vašeg lista u traganju za tim ljudima.

Znamo da bi taj način mogao biti uspešan, jer je već proteklih godina pomogao Ediju Šelhausu, dopisniku iz Ljubljane.

Crtež koji prilažemo uz pismo prikazuje mesta u Jugoslaviji gde je 50 naših članova i prijatelja bilo spaseno. Svaki zaokruženi broj predstavlja neke od naših članova.

John C. Rucigay

14 Ashley Drive

Balliston Lake, New York 12019 Tel: (518) 877-8131

BORBIN CRNO—BELI KARAVAN

Vodimo

100 navijača u Hihon

Sutra izvlačenje dobitnika poslednjeg kola e

Sledi super-izvlačenje vrednih robnih nagrada 60. „Ostanite uz Borbu* — pratićemo „Раг-

tizan“ i dalje

„ACB“ — Agencijski centar „Borba“ i list „Borba”, uz saradnju

„Putnika“ — Jugoslovenske turističke radničke organizacije, i Mešovitog preduzeća YUCO, kao i ostalih sponzora, uspešno privode kraju nagradnu igru „Borbin crno-beli karavan“.

Idućeg utorka na redu je izvlačenje dobitnika poslednjeg, petog

kola nagradne igre. Potom preostaje još izvlačenje dobitnika vrednih robnih nagrada, koje je obezbedio naš novosadski sponzor YUCO: 10 televizora i videorikordera. Podsećamo Vas da u izvlačenju dobitnika robnih nagrada učestvuju svi prispeli taloni, i oni sa netačnim odgovorima!

Poslednji rok za prispeće talona sa odgovorima na pitanja iz pe-

tog kola je ponedeljak, 2. septembar u 20 sati! Adresa je: „Borba“, 11000 Beograd, Trg Marksa i Engelsa 7 — „Za Borbin crno-beli karavan“! Beograđani svoje talone mogu direktno da ostave na oglasnom odeljenju „Borbe“.

Ostanite sa nama i dalje: nadamo se da će Partizan biti uspešniji

od „Real Sportinga“ i da ćemo i sledećih meseci pratiti naše fudbalere u evropskim nadmetanjima.

0 Za sva obaveštenja u vezi sa ovom nagradnom igrom čitaocima

stoje na raspolaganju sledeći telefoni: 011/330-410 (Zoran Pavić) i

011/334-291 (Miroslav Kos).

НА Е

гЈавозомепзка битепска гРаспа огдјеап:гас а

· 621-667 624-617 Dositejeva 4

ZA SVAKOG DOBITNIKA MAJICA

Приватно предузеће „Агрцз tours and trade“ iz Beograda odlučilo je da svakom našem dobitniku pokloni po jednu majicu u znak sećanja na ovaj izlet u Hihon. Majice će imati naštampana. imena „Borbe“, ACB, „Partizana“ i sponzora.

OD NJEGA SE OČEKUJU GOLOVI: Vladislav Đukić

Do Hihona s „Putnikom“

Sto navijača Partizana, dobitnika u našoj nagradnoj igri, krenuće u organizaciji naše najstarije putničke agencije, beogradskog „Punika“ ujutro 18. septembra za Ovijedo, odakle auto-

busima nastavljaju do Hihona. Povratak je planiran u ranim jutarnjim satima 19. septembra.

Ono što posebno može da zanima dobitnike u našoj igri jeste podatak da je „Putnik“ predvideo i poseban popust za sve rođake i prijatelje „srećnika“, koji bi takođe da gledaju utakmicu u Hihonu. Sva bliža obaveštenja. mogu se dobiti u Odeljenju za sportski turizam „Putnika“, Trg Marksa i Engelsa 1/1I ili na telefon 011/341-950. Za sva obaveštenja oko putovanja, dobitnici „Borbine“ nagradne igre mogu da potraže Srđana Dživdžanovića na telefon: 345-361!

MEŠOVITO PREDUZEĆE,

fedora Jovanovića 84 Novi Sad tal: 021 3969 33

Nagrade za sve

BORBA

seo обесваја

reklama, propaganda, marketing · 011/347-634, 341-151, 344-524 :