Borba, Apr 30, 1993, page 3
Svi
саиту уиим
ВОКВА 30. april, 1, 2. i 3. maj 1993.
DNEVNIK Е:
LIDERI SPS, SRS, SPO, D55 | 05 0 IDEJI NIKOLE KOLJEVIĆA
Zračak svetla iz hermetičkog bezizlaza, predsednik SRJ Dobrica Cosić, i Narodna skupština Srbije vide, ponajpre, u misiji jedne državne delegacije iz matice koja bi Srbima preko Drine objasnila neophodnost potpisivanja Vens-Ovenovog plana. Njima se, prekjuče, na izvestan način, priključio i potpredsednik Republike Srpske dr Nikola Koljević, predlažući da se sa predstavnicima Srba izvan Srbi-
88 РЕ с
je sastanu šefovi parlamentar-·
nih grupa iz Srbije i Crne Gore. Podržavajući jedan ovakav razgovor, šef poslaničke grupe
Socijalističke partije Srbije u re-. publičkom parlamentu Zoran: Anđelković, podseća da je i ras-:
položenje u Skupštini Srbije, pre . dva dana, bilo da jedna skupštinska delegacija poseti Repub- liku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu. =
— Odbor za odnose sa Srbima izvan Srbije je još 15. aprila ocenio da je neophodno da se obrazuju parlamentarne grupe koje bi posetile RS i RSK, kaže za „Borbu“ Zoran Anđelković. U: skladu s tim, Odbor je formirao. i dve petočlane parlamentarne grupe sastavljene iz reda članova Odbora, sa zadatkom da posete Knin, Beli Manastir, Banjaluku i Pale. Cilj ovih poseta bio bi, u svetlu najnovijih događaja u ovim republikama, razgovor o saradnji određenih okruga u Srbiji sa pojedinim krajevima u ovim republikama, u meri u ko-
— joj ta saradnja u ovim uslovima jeste moguća. Razgovaralo bi se, naravno, i o drugim aktuelnim pitanjima, a dogovoreno je da se posete obave u toku iduće nede-. lje.
Srbijanski parlament nije razmatrao zaključke ovog odbora, ali gospodin Anđelković ne isključuje ni mogućnost drugačije varijante ovih razgovora, ističući da je važno da se uspostave kontakti sa predstavnicima Srba u RS i RSK.
— To je dobra inicijativa i mi je prihvatamo, rekao nam je predsednik Srpske radikalne stranke dr Vojislav Šešelj. Mi podržavamo da takvi susreti budu česti i sadržajni, da se postiže dogovor oko svih relevantnih pitanja, ali bez pritisaka na rukovodstvo Republike Srpske. Mora se znati da RS nije ničija gubernija, već samostalna država i SRJ se ne može odnositi
prema njoj kao Ujedinjene naci-
ie prema Jugoslaviji, upozorava ešelj.
I predsednik Izvršnog odbora Srpskog pokreta obnove Milan Komnenić smatra da „susret ozbiljnih ljudi može koristiti ukoliko je tolerantan i razuman“,
zbog čega pozdravlja ovakvu ideju ako ona predstavlja prvi korak za počinjanje ozbiljne rasprave. — Tako nešto trebalo je da se uradi pre Skupštine u Bijeljini. Da je to urađeno, da je opozicija bila uključena u te razgovore i da je to sve televizija prenosila, pretpostavljam da bi odluka u Bijeljini bila drugačija, kaže Komnenić. Dakle, ova ideja se može prihvatiti, ali se na njoj ne sme zaustaviti. Potrebno je da se, kao u Crnoj Gori, pred licem javnosti povede otvorena skupštinska rasprava da bi se došlo do iednoglasnosti i do ideje koje bi bile prihvatljive i za kopredsednike Konferencije o Jugoslaviji, veli Komnenić zamerajući na sporosti i stalnom kašnjenju za događajima od strane ljudi koji odlučuju i čekaju da nam se desi šteta da bi tek onda pokušavali da spasavaju.
— ši
Demokratska stranka Srbije,
• такоде, u stilu „bolje ikad nego nikad” podržava ideju ali potpredsednik DSS dr Radoslav Stojanović izražava bojazan da su „naši prijatelji iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske sa velikim zakašnjenjem uputili poziv:
— Mi smo bili ti koji su pozivali, čak organizovali razgovore poslaničkih klubova dok se još nije raspala Jugoslavija, ali sve to nije bilo rado viđeno u očima prvaka Srpske demokratske stranke, koji nisu hteli da sa Srbijom uspostave konsenzus, kaže dr Stojanović. Njima je dovoljan bio konsenzus samo sa vladajućom strankom, pa su pred izbore 1990. i 1992. davali podršku SPS i direktno uticali na rezultate izbora u Srbiji. Mi ćemo, naravno, prihvatiti razgovore (ljudi greše i ne treba ih odmah stavljati iza zida, ali ljudi moraju i da priznaju svoje greške).
I Demokratska stranka podržava ovu inicijativu, a Koljevićev predlog smatra, zapravo, i svojim predlogom.
— Demokratska stranka je još davno predlagala da se susretnu predstavnici političkih stranaka i parlamenata i jednim konsenzusom pripreme i donesu promišljenu, a prihvatljivu odluku o pitanju koje je od vitalnog interesa za Srbe izvan Srbije, ali i građane Jugoslavije, kratko komentariše predsednik DS dr Dragoljub Mićunović. Е
Pripremili: C. Milivojevic, · 5. Zelenbaba i M. Mikuljanac
Značajan publicitet Ćosićevom predlogu
Predlog predsednika SRJ Dobrice Ćosića o hitnom sazivanju međunarodne konferencije na vrhu o BiH proučava se u diplomatskim krugovima „dvanaestorice“ i u UN, izjavio je juče jedan predstavnik za štampu francuskog Ministarstva inostranih poslova. Španski analitičari smatraju da Cosićeva inicijativa nije samo očajnički pokušaj da se zaustavi drama u bivšoj BiH, nego možda i jedini realan-put da se spreči ne samo dalje prolivanje krvi nego i strane vojne intervencije.
Turska štampa koja inače ne prenosi nikakve zvanične stavove organa Jugoslavije, juče je ipak objavila Ćosićev predlog o, kako kaže, „međunarodnom sastanku na vrhu o BiH“.
Predstavnik Ministarstva inostranih poslova u Nju Delhi-
ju je podsetio da Indija podržava svaki predlog koji bi doveo do što bržeg okončanja sukoba u BiH.
Izuzev službenog glasila vlade „Viner Cajtunga“, nijedan austrijski list ne beleži juče Cosićevu inicijativu. U Bugarskoj za sada nema zvaničnih reagovanja na ovu inicijativu, dok su radio i tv u svojim centralnim informativnim emisijama prilično detaljno izvestili ovdašnju javnost o Сочбеуој konferenciji za štampu. Što se tiče mađarske štampe, Cosićev predlog naišao je na različit odjek — od isticanja u prvi plan do potpunog ignorisanja. Zvanični Bukurešt je juče pozdravio .stav SR Jugoslavije o planu Vens-Ovem i insistiranje na njegovom ~ potpisivanju.
Smatramo veoma značajnom ovu promenu stava Beograda, izjavila je predstavnica za štampu rumunskog MIP-a Simona Mikulesku dodajući da je to „izuzetno značajan korak ka nalaženju mirnog političkog rešenja za sukob u bivšoj Jugoslavi-
“
Tanjug
VLADIMIR LUKIĆ, PREDSEDNIK VLADE RS LA „Maradzic та таре“
Niš. — „Radovan Karadžić је preporučio Skupštini Republike Srpske u Bijeljini da glasa za Vens-Ovenove mape i sam je čak glasao za to. Ali poslanici to nisu prihvatili, tako da je drugačija odluka bila jednoglasna. Ukoliko Oven ne izvrši određene promene na mapama, ne verujem da će one proći na predstojćem referendumu. Vojnicima u rovu i na prvim vatrenim
Pismo Klintonu
Beograd. — Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić zatražio je od američkog predsednika Bila Klintona da u Kemp Dejvidu održi sastanak predstavnika sukobljenih strana u BiH.
U pismu predsedniku Klintonu, koje prenosi Srna, Karadžić kaže da bi svrha ovakvog sastanka bila da se „pronađe rešenje za rat u BiH“. Karadžić navodi da je spreman na kompromis, ali i da je Vens-Ovenov
lan o podeli BiH još uvek neb АЕР
prihvatljiv.
0
8
linijama se ne može svašta „prodavati“ — istakao je Vladimir Lukić, predsednik Vlade RS na preksinoćnoj tribini „Aktuelni položaj RS u unutrašnjim i međunarodnim okolnostima“, održanoj u Nišu.
Odgovarajući na pitanje da li je javno publikovano pismo trojice predsednika Parlamentu RS kao i „medijska kampanja protiv Radovana Karadžića“ već viđena u slučaju Milana · Babića, premijer RS je odgovorio:
— Ne mislim da se po pitanju Karadžića radi o istom scenariju. Između Karadžića i jugoslovenskog, odnosno srpskog rukovodstva, ima manjih razlika ali ne i ozbiljnih sukoba. Krajnji cilj RS je jedinstvo svih srpskih zemalja, ma kako se one zvale.
Boro Bosić, ministar za energetiku i industriju RS dodao je da „ni tada u Skupštini kao ni sada pismo predsednika Jugoslavije, Srbije i Crne Gore nije
·- shvaćeno kao njihovo napušta-
nje dela srpskog naroda.
Z.M.
IZJAVA VLADE SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE SRJ ne priznaje
e 660 Badenterovu komisiju
Beograd. — — Jugoslavija ne priznaje nadležnost Arbitražne komisije poznate kao Badenterova komisija u postupku rešavanja deobnog bilansa i ne pristaje da ta Komisija daje savetodavna mišljenja o principima na osnovu kojih bi se izvršila sukcesija između SR Jugoslavije i bivših jugoslovenskih republika.
To je suština Izjave koju je usvojila Vlada Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) povodom najnovijeg pokretanja postupka pred Arbitražnom komisijom, ističe se u saopštenju Saveznog ministarstva za informisanje.
„Povodom najavljenog pokretanja postupka pred Arbitražnom komisijom Konferencije o Jugoslaviji o principima na OSsnovu kojih bi se izvršila sukcesija između SRJ — države — prethodnice, s jedne strene, i otcepljenih bivših jugoslovenskih republika — džava-sukcesora, s druge strane, Vlada SRJ daje sledeću izjavu:
„Kao što je delegacija SRJ izjavila na sastanku Konferencije o Jugoslaviji u Briselu i na Londonskoj konferenciji o Jugoslaviji, SR Jugoslavija ne priznaje nadležnost Arbitražne komisije poznate kao Badenterova komisija u postupku rešavanja deobnog bilansa i ne pristaje da Komisija pristupi davanju savetodavnih mišljenja o principima na osnovu kojih bi se izvršila sukcesija između SR Jugoslavije — države-prethodnice, s jedne strane, i otcepljenih bivših jugoslovenskih republika — država-sukcesora, s druge strane.
Vlada SRJ smatra, takođe, neprihvatljivim da se pitanja principa relevantnih za postupak sukcesije raspravljaju pred bilo kojim telom, pre otpočinjanja i okončanja suštinske rasprave o
tim principima u okviru Grupe za sukcesiju Konferencije o Jugoslaviji. Vlada SRJ podseća na činjenicu da Arbitražna komisija nije obrazovana ni sastavljena u smislu međunarodnog prava kao arbitraža, a u dosadašnjem radu Konferencije o Jugoslaviji teško se ogrešila o pravo kako u pogledu procedure, tako i u pogledu primene materijalnog prava. Savezna vlada ponavlja s"av SRJ iznesen na Konferenciji o Jugoslaviji u Briselu i na Londonskoj konferenciji da sve sporove, koji mogu nastati u vezi sa rešavanjem deobnog bilansa, treba sporazumno poveriti na rešavanje bilo stalnom međunarodnom arbitražnom sudu u Hagu, bilo Ad hac arbitražnom sudu.
Arbitražni postupak u rešavanju spornih pitanja koja iskrsnu u radu Konferencije o Jugoslaviji, VLada SR smatra kako sudski postupak u smislu opšteg međunarodnog prava, a nikako kao postupak pred Arbitražnom komisijom pod predsedništvom g. Badentera.
Podsećamo da je u svom odgovoru na pismo g. Bandentera, predsednika Komisije, od 3. juna 1992. godine Vlada SRJ istakla da mišljenja Komisije smatra doktrinarnim mišljenjem us mislu člana 3 (d) Statuta Međunarodnog suda pravde koje ne predstavljaju pravni osnov za bilo kakvu meritornu odluku.
SRJ će ništavnim i u odnosu na sebe bez ikakvog dejstva smatrati svako mišljenje Komisije koje se donese u postupku na čije zasnivanje nije dala svoj pri-, stanak“, kaže se na kraju izjave Savezne vlade. Tanjug