Borba, Nov 03, 1993, page 7
ва
e OP IO
| beogradskih glasila
·'BORBA SREDA 3. 11. 1993.
_Вли7
SASTANAK KEBS
- Podrska e e пехами ит eee
те та Varšava, (Tanjug) — U Varšavi
je juče počeo sastanak KEBS posvećen razvoju nezavisnih sred-
stava informisanja u Evropi.
Ovaj međunarodni skup, na kome učestvuju delegacije iz oko 50 zemalja, organizovao je Biro KEBS, a za demokratske institucije i prava čoveka. | Glavna tema rasprave је „Ljudska dimenzija i etika novinarstva“, ali je očigledno da je sastanak sazvan da bi se pružila podrška nezavisnim medijima u postkomunističkim | zemljama Srednje i Istočne Evrope. O tome svedoči i tematska orijenta-
cija radnih grupa koje će raz-
mtrati uslove za stvaranje političke klime, najpovoljnije za razvoj slobodne i demokratske štampe, zatim pitanje slobode i odgovornosti novinara u nezavisnim medijima, kao i zahteve za ekonomsku i tehničku pomoć
· razvoju slobodne štampe.
Na sastanku učestvuje delegacija Makedonije, BiH, Hrvatske i Slovenije. Mesto predstavnika Jugoslavije upražnjeno je zbog suspenzije SRT u radu organa KEBS, ali su prisutni novinari „Ма 1 „Borba“, u svojstvu posmatrača.
FRANCUSKA — ALŽIR e e islamisti
prete
Pariz (Tanjug). — Francuska je sasvim sigurno bila i ostala na meti islamskih fundamentalista. To je gotovo jedinstvena ocena većine francuskih analitičara posle serije ubistava stranaca u Alžiru, među kojima su stradala i dvojica Franсита. Iz činjenica da su troje nedavno otetih Francuza iznenada oslobođeni i da su se proteklog vikenda vratili u Francusku, ne bi trebalo izvlačiti pogrešne zaključke, upozorava se u pariskim izvorima. Oslobođenje troje službenika francuskog konzulata u Alžiru primljeno je u Francuskoj sa velikim olakša-
'njem, ali to nikako ne bi trebalo
shvatiti kao nekakvo popuštanje u redovima islamskih integrista u Alžiru. U svakom slučaju, ističu ovdašnji komentatori, Francuska ne sme da se zanosi bilo kakvim procenama da je u zavetrini kada je o ofanzivi islamskih integrista reč.
Posle čitave serije atentata na alžirske. intelektualce, nova francuska vlada Eduarda Baladira prijiuzela je proteklog leta čitavu šeriju mera čiji je cilj bio da se umanje olakšice koje su uživali u Francuskoj pojedini fundamentalisti. Ima, međutim, procena da je akcija zvaničnog Pariza zakasnila.
GRUZIJA | ABHAZIJA • UN ugovuaruaju
pregovore
Ženeva, (Rojter) — Ujedinjene nacije se nadaju-da će do kraja оуор тезеса та Ženevski pregovarački sto dovesti predstavnike pruzijske vlade i otcepljene gruzijske provincije Abhazije — izJavio je u Ženevi predstavnik UN.
Prema njegovim rečima, preliminarni kontakti već su obavljeni sa obe strane.
Gruzijski predsednik Eduard Ševardnadze postavio je dva uslova za mirovne pregovore. Prvo, da se pregovorima ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet Gruzije i, drugo, da se objaVi izveštaj grupe eksperata UN, koji jsu ispitivali povrede ljudskih prava i etnička čišćenja, počinjena u Abhaziji.
MERE KOJIMA ĆE RASPAD RUSKE FEDERACIJE POSTATI USTAVNO NEMOGUĆ
Secesionizaum van zakoni
Ukidanjem prava na „samoopredeljenje do otcepljenja“ prestaće da važi jedan od postulata sovjetske imperije, ali Je mnogo
pažnije što se time pojačava pri
Đuro Bilbija
dopisnik „Borbe“ iz Moskve
Rusija se nalazi pred likvidacijom još jednog, pošlednjeg „velikog principa lenjinizma“. Jer, uveliko se sprema da se već polovinom decembra oslobodi ustavnog principa o „pravu nacije nan samoopredeljenje, sve „do otcepljenja“.
Po nalogu šefa države, Borisa Jeljcina, iz projekta novog ustava Ruske fedracije, o kojem će se glasati na refrendumu 12. decembra, sve republike u njenom sasta vu (a ima ih ukupno 21) lišene su „dravnog suvereniteta”, a „federativni ugovor“ više neće biti sastavni deo najvišeg zakona zemlje. Dakako, Rusija bi i nadalje bila federacija, ali federacija koja se ne bi mogla na ustavan način raspasti, pošto se sa likvidacijom republičkog suvereniteta, u suštini, lišavaju mo“gućnosti legalnot otcepljenja.
Ruska situacija je u dobroj meri paradoksalna. Za Lenjina i Staljina je „pravo nacije na samoopredeljenje, sve do otpeljenja“ bilo samo mamac koji im je pomogao da na svoju stranu privukku „ugnjetavane narode“ ruske imperije, da pobede ! исvrste boljševizam. A prvi je u Moskvi to pravo ozbiljno shvatio — i iskoristio — upravo onaj ko ga sada likvidira. Pre nešto više od dve godne, dok je još bio predsednik Vrhovnog sovjeta RF, Boris Jeljcin je naveo (sada, kao i parlament, raspušteni) Kongres narodnih deputata da izglasa „Delaraciju o državnom suverenitetu RF“ kojom je bilo
„Završen period dvovlašća“: Boris Jeljcin
Moskva (Tanjug). — Predsednik Rusije Boris Jeljcin izjavio je da je u zemlji „završen period dvovlašća“ i da država već mesec dana „Živi u principijelno novoj političkoj situaciji“.
Govoreći juče na proširenom sastanku vlade u Kremlju, ruski predsednik je izjavio da je „Zaustavljen krajnje opasan proces rušenja ruske države“. Po njegovim rečima, sada je najvažnije da se „maksimalno iskoriste mogućnosti koje su se pojavile“, što se pre svega odnosi na ekonomsku i ustavnu reformu.
Ruski predsednik smatra da „sadašnja situacija nema samo
proglašeno: pravo slobodnog izlaska Rusije iz SSSR, primat njenih zakona nad saveznim, pravo Rusije da ima diplomatska predstavništva u inostranstvu i da slobodno raspolaže svim svojim bogatstvima. U ime istog prava i „deklaracije“, Jeljcin je u decembru 1991, zajedno sa liderima Ukrajine i Belorusije — Leonidom Kravučkom i Stanislavom Šuškevičem, likvidirao i sam Sovjetski Savez. ; 3
U funkciji „skraćivanja republika za glavu“ je i „Deklaracija o
5
zaposlenih).
državnoj celovitosti Rusije“, koju je sačinilo 13 Jeljcinovih savetodavaca iz „predsedničkog saveta“. Reč je o dokumentu koji je Kremlj još u junu hteo da ponudi na potpis liderima 89 federanih jedinica. O dokumentu koji ima ambiciju da pravno reguliše situaciju stvorenu iščekivanjem prava na otcepljenje i republičkog suvereniteta, a koji glasi: |
„a. Federalizam je zasovan na ideji državne delovitosti i stoa nespojiv sa idejom konfederaci-
Inflacija 30 odsfo mesećno
Tokom prvih 9 meseci 1993. godine u Rusiji je smanjen nacionalni dohodak za 15, industrijska proizvodnja za 17, a investicije za 10 procenata. Ruska inflacija sada je oko 30 odsto msečno. Vlada Viktora Černomirdina, međutim, planira da je u 1994. svede na 5-7 odsto mesečno, a u 1995. da i tu stopu prepolovi.
Vlada najveće nade za to polaže u činjenicu da u nedržavnom sektoru ekonomike već radi 30 miliona ljudi (oko 42 odsto svih
tisak na sve regionalne separatizme
је. i b. Da bi bila garantovana Celovitost države, u novom ustavu moraju da budu jasno utvrđeni sledeći polazni principi federa-
'lizma:
1. zabrane secesije, to jest izlaska iz federacije.
2. zarana jednostrane promene svog statusa za sve subjekte u sastavu federacije, s obzirom da bito zadirao u interese drugih subjekata i federacije u celini.
3. sloboda kretanja ljudi, robe i informacija po svoj teritoriji države (unutrašnje administrativne granice ne mogu da budu pretvorene u državne ili eko-
nomske). :
4. primat federalnog zakonodavstva nad republičkim.
5. jedinstvo osnova državnog urcđenja (u subjektima federaci-
je se zabranjuje uvođenje nede-
mokratskih formi upravljanja teokratije, diktature i sl.).
v. Svemu što ne protivreči ovim principima, subjekti federacije se smatraju slobodnim u svojoj državnoj izgradnji.
g. Federalizam je teritorijalnan forma demokratije koja nema veze s nacionalnim pita-
RUSKI PREDSEDNIK INSISTIRA NA NASTAVKU REFORMI li e k e ik e |
Jelicin kritikuje vladu
| ee e
zbog socijalnih problema
pozitivan potencijal“. On je upozorio da „negativne tendencije mogu da stvore nove opasnosti za politički i ekonomski razvoj“.
Glavni zadatak izvršne vlasti je, po rečima Jeljcina, da spreči razvoj negativnih tendencija. On je istovremeno izrazio zabrinutost zbog slabljenja kontrole koju izvršna vlast treba da sprovodi, a koja se pojavila tokom trajanja vanrednog stanja.
Mene brine to što se pojedini projekti dokumenata koji mi se donose na sto, u potpunosti razilaze sa osnovnim pravcima reformi i podstiču vlast na samovolju rekao je Jeljcin.
Ruski predsednik je kategorički odbio tvrdnju da u političkom životu države ne postoji opozicija. „Opozicija postoji i u periodu priprema Za parlamentarne izbore spektar političkih pozicija je isto tako širok kao što je bio u vreme izbora za Ustavotvornu skupštinu 1917. godine, ocenio je Jeljcin.
Ruski predsednik je oštro kritikovao vladu zbog toga što je, po njegovoj oceni, zapostavila socijalnu komponentu tokom sprovođenja reformi. Među onima koji su protestovali i podržavali Beli dom tokom oktobarskih događaja, nisu bili samo kriminalci i banditi već i očajni-
„Pravda“ ponovo izišla
Moskva. — Moskovski opozicioni list „Pravda“ juče se ponovo pojavio na kioscima, posle zabrane koja je trajala mesec dana. „Pravda“ je zabranjena početkom.oktobra zajedno sa drugim opozicionim listovima, s obrazloženjem da je svojim pisanjem doprinosila razbuktavanju konflikta i podsticanju oružane pobu-
ne
Vlasti su kao uslov za ponovno izlaženje postavile smenu glavnog urednika i „promenu stava u odnosu na preporod Rusije“.
Umesto doskorašnjeg glavnog urednika Genedija Sleznjova, na to mesto postavljen je njeBov zamenik Viktor Lenjik.
U prvom broju posle zabrane, ovaj najstariji ruski dnevni list piše da će i ubuduće nastojati da verno ı objektivno izveštava O činjenicama i pojavama. List kaže da se glasilo „Pravda“ može zabranjivati, ali da se pravda ne može prećutati.
njem. Federalizam i nacionalno pitanjeimaju različite prirode. Federalizam nc može služiti kao način rešenja nacionalnog pitanja. Subjekti federacije ne dobijaju autonomiju zato Što je nacionalni sastav njihovog stanovništva nejednorodan, nego radi izražavanja lokalnih interesa teritorijalnih zajednica građana“.
U funkciji pojačavanja роstoktobarskog pritiska na republike i njihove separatizme je i odluka Kremlja da sve federalne jedinice koje odbijaju da (delimično ili u potpunosti) namire svoja dugovanja državnom budžetu kazni: lišavanjem prava na izvozne kvote, uskraćivanjem dotacija i emisionih kredita, prava na korišćenje federalnih rezervi... Štaviše, centralnoj dražvnoj banci je naređeno da sa tekućih računa republika dužnika automatski skida sume koje odbijaju da dobrovoljno unesu u budžet.
A ovaj rat će se narednih ne+ delja, po svemu sudeći, samo dalje razbuktavati. Utoliko pre to 68 čisto ruskih oblasti teži da se po pravima i statusu izjednači sa 21. republikom u sastavu Ruske Federacije (Uralska republika je smo „prva lasta“) i što u Jeljcinovom okruženju sve više jača struja koja je za to da svih 89 „subjekata federacije“ bude najpre pretvoreno u republike lišene državnog suvereniteta, a odmah postom — preimenovano u gubernije...
ci — izjavio je ruski predsednik. Vlada je kriva zbog toga što milioni ljudi nisu dobijali plate, penzije ili stipendije.
To je prvi put da se kao jedan od uzroka događaja početkom oktobra, pominje i nezadovoljstvo građana ekonomskim i socijalnim prilikama u Rusiji.
Predsednik Jeljcin je, međutim, demantovao da su dani vlade predsednika Viktora Černomirdina odbrojani. Bez obzira kakav će biti budući parlament, mi ćemo se boriti za našu vladu koja sprovodi reforme podvukao je Jeljcin.
Ovakvom izjavom, Jeljcin је otklonio sumnje u položaj premijera Černomirdina za koga se u političkim krugovima u Moskvi govorilo da je poljuljan.
A bivši deputati u Vrhovnom sovjetu, koji su u zgradi parlamenta ostali do kraja, odnosno do napada snaga bezbednosti, neće moći da borave u glavnom gradu. Njima će biti ukinuta dozvola boravka koja se upisuje u lična dokumenta.
Tu informaciju je juče objavila agencija ITAR—TASS pozivajući se na izjave deputata koji nisu želeli da saopšte svoja imena .