Borba, Dec 29, 1993, page 8

8821 ·

BORBA SREDA 29. DECEMBAR 1993.

KRAJ NEMAČKE IDILE

Stize raćun za ujedinjenje

Pred hancelarom Kolom i konzerbativno-liberalnom koalicijom nikad gori privredni pokazatelji i „izborna super-godina“

Snežana Bogavac

specijalno za „Borbu” iz Minhena

„Gotovo je sa idilom. Dolaze burne godine“. Ovim rečima nemački političari, ekonomisti i novinari svode bilans godine koja ističe. Prema njihovim procenama, Nemačka više neće biti evropski eldorado; ozbiljno je nastupila recesija.

U godini nemačkog ujedinjenja 1990. Zapadna Nemačka je važila za najbolje organizovanu, socijalno najpravedniju i najbogatiju industrijsku zemlju Zapada. Stopa nezaposlenosti iznosila je 6,4 odsto, stopa privrednog rasta 5,7 inflacije 2,7 odsto. Privredni pokazatelji su se u međuvremenu dramatično promenili: stopa nezaposlenosti je 9,2 odsto, društveni bruto-proizvod je opao u 1993. za dva odsto, a inflacija je dostigla četiri odsto. (Na istoku zemlje 9,4 odsto).

Pre samo tri godine 30 odsto Nemaca mislio je da je nezaposlenost problem broj jedan u zemlji. Danas — po podacima nirnberškog Društva za ispitivanje tržišta i potrošnje — oko 60 odsto Nemaca nezaposlenost

smatra prioritetnim problemom države. Prognoze govore da većina od 3,5 miliona ·:·nezaposlenih neće moći, ni kad recesija prođe, da računa sa povratkom па розао. _

Тако, па primer, gigant nemačke metalske industrije „Tisen“ planira da kao krunu talasa smanjenja broja zaposlenih u narednoj godini otpusti 10.000 ljudi. Nemački radnici bili su godinama najbolje plaćena radna snaga na Zapadu; njihove zarade bile su skoro dvostruko veće od zarada američkih kolega.

Marljivi i disciplinovani Nemci počeli su da se zaista spremaju za „crne dane“ koje im proriču ekonomisti. Inače neobuzdani nemački potrošači počeli su da kupuju manje. Trgovina na malo je sa obrtom od 760 milijardi maraka u prošloj godini zabeležila nominalan pad od 2,5 i realni pad od 4,5 odsto. Čak je i tradicionalno dobar božićni posao pretrpeo udar umesto prošlogodišnjih 24,5 Nemci su u ovoj godini u božićnoj

euforiji potrošili 23,5 milijardi maraka. Nemačka trgovačka komora računa sa daljim padom potrošnje.

Porez sve više opterećuje nemačkog građanina. Po podacima Saveza poreskih platiša prošlogodišnja bruto-zarada od 49.895 maraka biće u 1994. opterećena sa 45,7 odsto poreza, a u 1995. odbijaće se celih 50 odsto. Smanjenje kupovne moći izraziće se u narednoj godini sa 40, a u 1995. sa 65 milijardi maraka.

Funkcioner Zajednice udruženja potrošača Tomas Šlir pesimistički kaže u nedeljniku „Cajt“: „Ne postoji nikakav prirodni zakon po kome bi Nemačka trebalo da ostane jedna od najbogatijih zemalja sveta“.

Državni dug koji je krajem osamdesetih počeo da se smanjuje, u protekle tri godine — od ujedinjenja — vrtoglavo raste. Prognoze govore da će u narednoj godini javni budžet biti opterećen sa 2.000 milijardi maraka duga. To će se odraziti na privredna zbivanja u EU, a biće sigurno razočarane i zemlje Istoka Evrope koje od Nemačke očekuju veliku pomoć za privrednu obnovu.

Pad konjukture, visoka nczaoslenost, rast inflacije i minus u privrednom rastu kao i državna prezaduženost su pokazatclji sa kraja 1993. koji podsećaju analitičare na 1982/1983. godinu. Slična privredna situacija kulminirala je tada privrednim prcokretom. Nakon trinacstogodišnje vladavine socijaldemokrata u Bonu, smcnili su ih hrišćanski demokrati sa Helmutom Kolom kao kancelarom. I Kolu mnogi sada predviđaju pad, i to na ispitu iz ncmačkog ujedinjcnja. „Kol ne uspeva da pokrcnce soli-

darnost na zapadu i strpljivost'

na istoku zemlje“ — pišc ncdcljnik „Špigl“ u najnovijem broju.

Kancclara Kola i vladajuću koaliciju koncrzvativaca i libcrala ne očekuju samo teško roešivi privredni problemi, već i 14 izbornih proba u narednoj godi-

ni zbog niza pokrajinskih, zatim ~

predsedničkih i saveznih parlamentarnih izbora. Narednu godinu nazivaju već sada „izborпот 5зцрег-рофпот“. Ekonomisti smatraju da će to biti jcdan od retkih superlativa u

1994.

KUBANSKI ŠEĆER

• Bolja Zetva trske

Havana, (Rojter, API). — Kubanski predsednik Fidel Kastro najavio je da će nova žetva šećerne trske biti bolja od prošle, i da ćc prinos biti za više stotina hiljada tona veći u poređenju sa rckordno slabim u prošloj sezoni od 4,2 miliona tona.

Kastro je ovo saopštio naciji na otvaranju dvodnevnog zasedanja nacionalnog Kongresa prckjučc u Havani. On je rckao da su loši vremenski uslovi i slabije đubrcenje zemljišta u sezoni 1992/3. smanjili prinose, koji su ranijc dostizali čak 7 miliona tona. Smanjceni prinosi su doneli i manji državni prihod za gotovo 500 miliona dolara.

Pošto jc šećcr glavni izvozni artikal Kube, koji donosi blizu polovinu deviznog priliva, planovi za povećanje proizvodnje su uvck aktuelni. Nova žetva će biti obavljena do aprila, a za slcdećc dvc sc već planira povećanje zasada trske za još 800.000 hektara.

Pošto je Kuba počcla da mcnja ckonomski sistem, mora da prilagođava i način proizvodnje.

MODERNIZACIJA ANDORE NE ODVIJA SE BEZ PROBLEMA

Demokratija je komplikovana

Kejt Grant

izveštač „Rojtera“ iz Andore

Malena pirinejska država Andora (površine oko 300 kvadratnih kilometara), rešena da raščisti sa svojom feudalnom prošlošću, otkriva da je život pod demokratskom upravom mnogo komplikovaniji. U poslednjem evropskom kutku sa feudalnom 'upravom OVOg marta je načinjen istorijski korak usvajanjem prvog ustava, kojim se Andora uspos-

tavlja kao suverena država, spremna da se što pre”

priključi Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim telima. A 12. decembra održani su i prvi

Skok u neizvesnost: Andora la Velja, glavni grad Апдоге

izbori, kao uslov za ulazak u Savet Evrope; odziv 81 procenta glasačkog tela uverio je posmatrače Saveta u političku zrelost ljudi u kneževini.

Ali, izbori nisu razrešili političku situaciju. Nacionalno-demokratska grupacija (AND), zvanično desno od centra, dobila je najviše glasova, ali

sa samo 26 odsto glasova i osam mesta u 28-čla- .

nom parlamentu, ona, da bi bila u stanju da vlada, morala da sa nekim sklopi savezništvo.

Kao i druge evropske mini-države, poput Lihtenštajna, Andora je svesna da se mora prilagodi-

7

ti da bi opstala na kontinentu koji se sve više otvara za trgovinu i slobodno kretanje kapitala.

Sve doskora, život u Andori je bio jednostavan. Šverceri su trgovali duvanom na mazgama prenošenjnim između Francuske i Španije, a ostali su se bavili poljoprivredom. Status slobodne poreske zone je Andoru tokom 80-tih pretvoro u potrošački raj, a mazge su se povukle pred autosalonima i „mercedesima“.

Kneževina u poslednjoj deceniji ima najbrži svetski rast prihoda po glavi stanovnika, što je dovelo do navala stranaca, prvenstveno iz Španije, Francuske i Portugalije. Stanovništvo Andore је za 30 godina naraslo sa sedam na 62 hiljade ljudi, od čega 48 hiljada čine stranci. Oni su došli delom zato da bi nadoknadili manjak kvalifikovane radne snage, ali ih je sada više nego onih koJi su rođeni u Andori, što nadležne suočava sa di-

lemom oličenom u inferiornom pravnom statusu ~

pridošlica.

Da bi zadovoljili međunarodnu zajednicu, u koju se, kako u Andori veruju, moraju integrisati da bi preživeli, vlasti strancima moraju da obezbede šire građanske slobode, čime se mogu suočiti sa rizikom nestanka jedisntvene andorske kulture. -

„Mi smo u opasnosti da izgubimo sopstevni identitet“, kaže šef andorske vlade Oskar Ribas Reig, koji će, kao kandidat AND, najverovatnije formirati i novu administraciju. U svojoj ogorčenoj borbi za opstanak, Andora se veoma zaštitnički odnosi prema sopstvenom nasleđu. Samo Andorci mogu da poseduju kompanije, uključuju

se u sindikate ili glasaju, a da bi se podneo zahtev

za prijem u državljanstvo potrebno je za sobom imati tridesetogodišnji boravišni „staž“.

Napredak je sa sobom neizbežno doneo klopke — vlada je zapala u veliki budžetski deficit pokušavajući da održi korak sa infrastrukturnim potrebama, a mladi, profesionalno obučeni Andorci su odlazili za poslom koji odgovara njihovim kvalifikacijama. Ovogodišnji deficit od milijardu pezeta (7,13 miliona dolara) predstavlja približno 70 odsto bužetskih troškova a privreda je opasno koncentrisana, jer trgovina ı turizam čine 80 odsto njenih ukupnih potencijala — a isti je procenat i njene vezanosti za špansku privredu. Svih pet političkih partija slažu se oko toga da prihode treba diversifikovati, ali se razlikuju po tome na koji način to treba učiniti. Ribas će morati da izbalansira ove suprotstavljene interese ako želi da, posle prve sednice novog andorskog parlamenta, 5. janaura, formira stabilnu vladu.

Na osnovu člana 15. Zakona o uslovima i postupku pretvaranja j društvene svojine u drugeoblike svojine (SL gl. RS, br.48/91) iOdluke o

izdavanju i prodaji deonica radi prodaje društvenog kapitala, donetoj |

na Skupštini Društva dana 28.12.93. godine "Velefarm"DD Beograd, |

ulica Vojvode Stepe 414-a raspisuje:

POZIV

Za upis deonica

."Velefarm" DD Beograd izdaje i prodaje deonice društvenog kapitala |

kojina dan 28.12.93. godine, iznosi 11.731.005.000.000.000.000.- ||

dinara.

. Preduzećeizdaje ukupno 156.414 deonica u ukupnoj novčanoj | vrednosti od 11.731.005.000.000.000.000.- dinara, u pojedinačnim || apoenima od 75.000.000.000.000.- dinara. | Vrednost drušivenog kapitala koji se prodaje iznosi:

11.731.005.000.000.000.000.-а

kapitala.

inara. Štočini100% društvenog |

. Deonice imaju pravo da kupe samo zaposleni radnici "Velefarm"-a

DD.

. Otplata deonica možese vršiti odjednom ili u ratama, akose đeonice otkupljuju uratama kupac je dužan da otplatu izvrši najkasnije u roku od 5 godina od upisa deonica."Velefarm"ćeizvršiti godišnju || rcvalorizaviju vrednosti neotkupljenog dela deonica u skladu sa |

Zakonoin.

. Akose upisane deonice uplaćuju u ratama prva mesečna rata mora se | uplatiti sledećeg meseca od dana izvršenog upisa. U prvoj godini otkupa kupac deonica dužan jeda uplatinajmanje 20% nominalne |

vrednosti deonica.

. Prodaja deonica vršiće se:

u prvom krugu 30. 12. 1993. godine od 8,00 do 13,00 časova, u drugom krugu 31.12.1993. godineod 8,00 do 11.00 časova.

Ukolikosesve deonice prodajuu prvom krugunećeseorganizovati ||

drugi krug.

. Upis di onicavršićeseu prostorijama "Velefdrm"-a.