Borba, Mar 25, 2005, page 12
12 BORBA
Petak, 25. mart 2005 |
kultura
u=—_Č—ZČZIIIIIZIČAAI„_ČA:.„_AČ_ČtC=.QIZ„.IFZIZH(—=.nH_uI„_ZIIAIČAIČIAA_dW«z I„_AAIČ„JxW[TD=G uI=IN=_NEZ_I_=mEHIGIA_AIAJKLH«= = muuIu_L_Z_.I_INAJA_I_AJAJI•J_AJA•JA–A–AJAJ•AAI_A_AJiWLI_„_A_A_A_A_AA_Aćž= uuu UGRRIIRIIAUU LI
Odbrana pamćenja Slikari za mozat
Dnevnik Ljubomira Simovića, od 24. marta do 15. jula
1999. godine
Rimska dvorana Bibliotecke grada Beograda bila je juče popunjena do poslednjeg mesta. Jer, predstavljana jc tačno u podne knjiga jednog, od najuglednijih naših pisaca Ljubomira Simovića, njc-
te i opomenu, da čuju kako je ugledni pisac uspeo da ovom knjigom odbrani. pamćenje, koje nam nije bolja strana, rekao je Miloš Jevtić. Autor nije samo opisao, već, pre svega, objasnio jedno
govi dnevnički zapisi “Cryuskc u magli”, vođeni iz dana u dan, u vremc kada nas je zasipao svojim zlosrećnim darovima *Milosrdni andeo”. A počelo je na jučerašnji dan, tačno pre šest godina. | zato su mnogi došli da se podse-
Zlosretno vremc, ističe on. Po akademiku Predragu Palavestri, Simović piše O VrCmenu u kome smo sc snalazili *kao guske u magli”, odnosno ostavlja knjigu koju treba čuvati kao svedočenje, kao vrednu stvar, podsetnik
3opHua Apcuh Mauijnapuh
XBATAU CHOBA
za sebe i potomke. Svedoči o stanju duha jednog naroda u strašnom vremenu.
Iz književnokritičke pozicije knjigu je tumačio Mileta Aćimović Ivkov. On je podvukao piščevu kritičku samosvest, a knjigu žanrovski video kao specifičnu formu romana. Podsetio je da je Simović pesnik dvostrukog, usmerenja - on peva O ratovima, a u predahu između ratova peva u slavu života, koje osobine nalazi i u ovom delu. Ono je i objektivna istorija i scizmograf lične drame, sa humornim komentarima i grotesknim preoblikovanjima. A pisac, Ljubomir Simović, kaže da je napisao knjigu iz pozicije čoveka koji posmatra a ne može da utiče na tok strašnih događaja, iz pozicije običnog sveta sa kojim se susretao u vreme bombardovanja na ulici, pijaci, kafani, obalama rcka i drugde. Njom iskazuje pijctet prema datumu i Žrtvama. Dakle, poznati pisac daruje čitaocima knjigu o jednom tragičnom vremenu, u kome mu je, veli, Beograd bio posebno lep. Knjigu, dodajemo, kakvu su i mnogi
drugi pohranili u sećanja ili
na svoj način zabeležili na belini papira. M. Cvijetić
k molitvi
Dobrotvorna aukcija na kojoj će biti predstavljena 82 dela za izgradnju Hrama Svetog. Save 206. marta u Narodnom muzeju |
Velika dobrotvorna aukcija 82 umetničke slike za izgradnju vračarskog, Hrana Svetog, Save, održaće se 20. marta u 12 časova, u Atrijumu Narodnog muzeja. Od 400 prispelih radova članova ULUS-a i ULUPUDS-a, selekciona komisija na čelu sa istoričaren umetnosti Nikolom Kusovcem, napravila je izbor od 82 umetničke slike, čija je aukcij-
graditeljske skele, najavio je Vojislav Milovanović, protoncimar Spomen-hrama Svctog Save, tokom sumiranja svega urađenog na Hramu, u poslednjih godinu dana. Vladika Porfirije pozvao se na utiske jednog, antičkog, istoričara, koji je u svojim beleškama naglasio, da tokom svog, putovanja nijc video narod koji nema veliki
Početne cene
“Prošla vremena”, u temperi Žarka Stefanovića, prodavaće se početno za 15 hiljada dinara, “Kalemegdanski behari” velikog formata, ulje na platnu Tomislava Markovića, početno će se prodavati za 40 hiljada dinara, početna cena “Mrtve prirode” Olivere Grbić je 15 hiljada dinara, “Dama sa hermelinom” Olje Ivanjicki početno je procenjena na 27.500 dinara, Bakropis - akvatinta “prozor” Veselina Vukašinovića, početno se prodaje za 7 hiljada dinara...
ska početna cena upola niža od procenjenc.
- Pre mesec dana počela jc montaža kamenih oplata (intarzije i reljefa od kamena) na Spomen-hramu. Posle kamenorezačkih reljefa, uslediće vajarska, umetnička obrada reljefa, prema nacrtima prof. Aleksandra Deroka. Kamcne bifore biće vidljive svim prolaznicima, već za nekoliko dana, kada se skinu
hram za molitve Bogu ili bogovima. On je podsetio da je svetitelj. Sava značajan za identitet ovog naroda, nc samo zbog toga što je odredio duhovne puteve i državnost Srba, već upravo što njeBgOVO hrišćansko . propovedanje označava duhovnu obnovu, uz uvažavanje svih razlika i različitosti među narodima. - Tako će slikari iz svoje umetničke riznice uložiti
Tragovi o svom vremenu
Sedamnaesta pesnička knjiga Zorice Arsić-Mandarić
Pesnik obimog opusa, darovit slikar i lekar (doktor medicinskih nauka) - sve se ovo pultiplicira i sabira istovremeno u jednoj ličnosti i svemu sec neštedimice i iskreno predaje do kraja. To jc Zorica Arsić Mandarić, čija je nova pesnička knjiga “Hvatač snova” objavljena i juče predstavljena u uglednoj izdavačkoj kući Srpska književna zadruga. Nedavno je objavila i pesničku zbirku “Ženski početak večnosti” u izdanju beogradskog “Apostrofa”, a o obema je bilo reči na pesničkoj večeri Sinoć u Kolarčevoj zadužbini (govorili su:
Nikola Milošević, Čedomir Mirković i Srba Ignjatović). Nova knjiga Ovog pecsnika zasnovana je na osobenoj pesničkoj mitologiji, rekao je recenzent knjige Slobodan Rakitić. U istom stvralačkom činu objedinjeni su lična i opšta drama, duhovna tradicija i egzistencijalna pozicija lirskog subjekta o vremenu o kome i iz koga peva, životna stvarnost i unutrašnja stvarnost pesme, podvlači Hakitić. Gela knjiga tematizovana je oko jedinstvenog misaOnog jczgra, “A iStOVrTCmeno izrazila-~i neka osnovna poetička i auto-
?
poetička načela”, odnosno pesnikinja je splela knjigu “od snova i snoviđenja”: U gotovo istom duhu je i autorova samoispovest da je “Hvatač snova” vcrovatno “suviše lirski naslov za epsku temu hvatanja u koštac sa tvrdim korenima svakodnevice ispod koje smo svi ranjivi sanjari i istražitelji nekih lepših i boljih puteva”. Piscu je neophodna hrabrost sanjanja “da bi ispisivao tragoOve O SVOm VrCmenu”, sumira Zorica Arsić Mandarić svoju knjigu i vreme o kome u njoj 9oVOri. M. Cvijetić
Alenkin i Arturov filmski dan
Potiho jc otišla Alenka Rančić, iz brojne porodice Spaić (Knin, 7.2.1935. - Beograd 26.1.2005), jedna od prvih školovanih glumica jugoslovenske kinematografije. Po završetku Pozorišne akademije u Beogradu, kraće vreme bila je članica Narodnog pozorišta u Titogradu, a potom se sasvim posvetilai filmu. Muzej Jugoslovenske kinoteke podseća na ovu slobodnu umetnicu, danas u 18 časova, projekcijom film-
skog prvenca njenog supruga,
reditelja Jovana Rančića *“De-
čak i violina” (1975), o muzički darovitim dečacima u domu dece palih boraca, koji je u toj kategoriji nagrađen u Moskvi.
Alenka Rančić je igrala i bila umetnički saradnik i u ostale tri njegove priče o najmlađima “Poslednja trka” (1979), “Mahovina na asfaltu” (1983) i “Suncokreti” (1988), a u potonjem i prvom pomenutom ogledala se i kao koscenarista, što je bila i u kratkim igranim filmovima Vojislava Vojnovića *Puh” i “Roda” (oba 1993). Bila je i prva žena - direktor Festivala glumačkih ostvarenja u Nišu.
U 20 časova biće prikazan film Lasla Benedeka “Smrt trgovačkog putnika” (1951). Ovaj “surovi i precizan prikaz posrnuća u pitagorcjsku civilizaciju, gdc se sve u životu meri brojevima (novcem) kako ističe Dinko Tucaković, upravnik Muzeja JK, nastao je po drami nedavno preminulog i dugovečnog Artura Milera (1915-2005).
D. S.
Glumica i koscenarista: Alenka Rančić i Svetislav Goncić u filmu “Dečak i violina”
svoje radove, kao brojanicc u mozaik molitvi. Darujući Hram Svetog Save, oni ugrađuju sebe u pravoslavnu du-
menjena izgradnji Hrama Svetog, Save. uspešna, održana jc pre desetak godina.
Poslednja, ·
Udruženja, Kompanij, “Knjaz Miloš“ najavila UČe.
[e o
Do kraja godine, Organj.
Mirjana Nikolić-Pećinar: “Nebo i zemlja su jedno” 2001. (procenjena vrednosi
trideset hiljada)
hovnost, pravdoljublje i ljubav, naglasio je Vladika Por-
firije. Ovo je do sada druga Organizovana dobrotvorna
aukcija umetničkih slika na-
_
Novi predsednik Društva za izgradnju Hrama Svetog Save, Boris Tadić, otvoriće u subotu dobrotvornu aukciju, na kojoj jc jedna od članica. Ovog
jE
zovaće se još nekoliko dajnih izložbi uncmikh slika, širom Srbije iu blike Srpske, najavljuju ot ganizatori ovce aukcije,
K.L.
Jovana Stipić i Radoje Čupić u predstavi “Džandrljivi muž ili...”
Jagma za smehom
Sterijin “Džandrljivi muž ili je dobra žena” u adaptaciji i režiji Cupića, gostovanje Srpskog narodnog pozorišta na
sceni JDP-a
Postavljajući na scenu “Džandrljivog: muža” Jovana Sterije Popovića Radoje Gupić je, očigledno, bio svestan jednoznačnosti ovog komada, naglašene didaktike koja bi da uspostavi ravnotežu u slikanju mentaliteta različitih polova a posle Sterijine *Zle žene” i “Pokondirene tikve”. Pa je u svom adaptersko-rediteljskom pristupu scensku postavku pokušao, ponajpre, da obogati smehom. Sigurno da Sterijin dramaturško uprošćeni tlocrt zahteva obilatije razigravanje u dramaturškom i rediteljskom pristupu i pred reditelja stavlja veće zahteve u poznavanju Sterijino8, humora i rediteljskog iskustva.
Mada i u jednom i u drugom Cupić očigledno ra-
mlje, on efektno ispunjava onaj prvi zahtev koji je postavio pred sebe: da obilato razgali publiku u gledalištu. Što se tom prilikom mešaju različiti komediografski rukopisi i raznorodni glumački pristupi pojedinim likovima, Čupiću je manje važno.
Na početku predstave deluje kao da se kreće na Rucanteovom tragu, u kome se svaka replika začinjava lascivnim dvosmislicama. Ubrzo na scenu stupa i Trifković sa smešnim zapletima i blago karikiranim likovima. Da bi se na kraju pojavio i onaj u humoru dobroćudan u poukama melanholičan Sterija. Kanda Čupić svoj rediteljski rukopis crpi iz svog glumačkog iskustva, dozvoljavajući, kada mu invencija posu-
stane da na scenu stupi p rodiranje sterijanskoš fe kopisa.
Dođuše, Čupić je daleko sigurniji i dosledniji Steri! u svojoj glumačkoj kreaciji, interpretaciji naslovnob ” ka, marvenog trgovca Mak sima. Još bliža blagom: SIC rijanskom humoru i ironij je Jovan Stipić u ulozi Tv gove supruge. S4d drugi strane, veran svom apart jem stilu glumč, Mirosli' Zabri, u ulozi Jevrema. je onim farsičnim interP tacijama Sterijih likova. al gde između su Mihajlo 1 skonjić (Nikola) i Oli Stamenković (Maga). ra rad Kapor u ulozi SvetiS va, sa onako izrežiran!
4 „di čl 4, ulascima ra l približavao se karikatur!'
Milutin Mišić
:|