Borba, Apr 01, 2009, page 16

Borba

Sreda, 1. april 2009.

-Basira Op [užen0

Mrapi se konačno utiedinili oko iedne stvari

Članice Arapske Sudana Omara /

| na samilu u Kataru podržale su predsednika za ralne zločine i odbacile su

nalos Međunarodnog Krivićnog suaa za njegovo haj)šenje

NEVENA ANBELIĆ

aglašavamo svoju

| i | solidarnost sa Suda-

E nom i odbijamo

odluku Međunarodnog krivič-

nog suda“, glasila je zajednička

izjava Arapske lige po završetku dvodnevnog samita.

„Oni koji su počinili masakre i zverstva u Palestini, Iraku i Libanu treba prvi da budu uhapšeni“, izjavio je sirijski predsednik Bašar al-Asad.

Predsednik Sudana Omar AlBašir je nakon što je Međunarodni krivični sud objavio svoju odluku o izdavanju naloga za njegovo hapšenje, 4. marta, posetio Eritreju, Egipat. i Libiju, a zatim došao i u Katar na samit, na

Na samitu Arapske lige prisustvovao je i predsednik Venecuele Ugo Caves, koji je po dolasku u Dohu izjavio da od Međunarodnog krivičnog suda treba zahtevati da pokrene krivični postupak protiv bivšeg američkog

Čaves: Suditi Bušu

kome se zahvalio liderima arapskih zemalja na njihovoj podršci. Za arapske države to je pitanje suvereniteta. Samo tri članice Arapske lige, Jordan, Komorska Ostrva i Džibuti, potpisale su sporazume kojima je osnovan Međunarodni krivični sud. Pošto Katar nije potpisao povelju tog suda on nema obavezu da na svojoj teritoriji uhapsi one koje je Međunarodni sud opružio. Mnoge afričke države, zajedno sa najvažnijim saveznikom Sudana, Kinom, zatražile su da sudski

postupci budu obustavljeni, jer bi u suprotnom sprečili uspostavljanje mira u Darfuru.

O drugim pitanjima o kojima se na sastanku razgovaralo arapske zemlje, međutim, nisu postigle ovako jedinstven stav. Oku-

predsednika Džordža Buša i izraelskog predsednika Šimona Pe-

resa. •

Čaves je rekao da Međunarodni krivični sud „nema moć da donosi odluke protiv aktuelnog predsednika, ali to radi jer je to afri-

čka država, treći svet“.

On je za televiziju Al-Jazeera izjavio da njegova vlada ne razmišlja o obnavljanju diplomatskih veza sa Izraelom i da će o tome razmisliti samo ako lideri te zemlje prestanu da budu „geno-

cidna elita podređena SAD“.

Venecuela je svoje odnose sa Izraelom prekinula u januaruu· nak protesta njihovog napada na Gazu.

Žž oi

aa 33 :

pljanje u Dohi nije uspelo da ispuni očekivanja da će to biti vrhunac pomirenja arapskog svetau cilju suočavanja sa regionalnim izazovima.

Odsustvo predsednika Egipta Hosnija Mubaraka simbolično oslikava rascep u odnosima koji je rastao tokom prethodnih sedmica. Predsednik najmnogoljudnije i jedne od politički najmoćnijih arapskih država inače je težio da preuzme ulogu regionalnog posrednika i mirotvorca.

Mnogi pokušaji da se prevaziđu dugoročni problemi u međuarapskim odnosima tokom protekle dve sedmice doveli su do određenog napretka. Odsustvo ključnog igrača na samitu, egipatskog predsednika, umesto koga je bio ministar nižeg ranga, predstavlja, međutim, jasnu poruku da pred njima predstoji dug put ka ujedinjavanju.

Strategija učvršćivanja odnosa i razumevanja među arapskim nacijama u ovom trenutku je od velikog značaja za te zemlje.

Dodatan podsticaj razvijanju saradnje predstavlja strah Saudijske Arabije ijoš nekih konzervativnih arapskih država da će Iran imati sve veću ulogu, odnosno da će dobiti podršku SAD nakon što je američki predsednik Barak Obama izjavio da želi da uspostavi diljalog s Teheranom. Uloga Irana je Jedan od problema koji su toliko

oseljivi za ove zemlje da nisu čak ni bili na dnevnom redu samita.

Osnovna podela u arapskom svetu je između onih zemalja koje njihovi protivnici vide kao američke sluge, među kojima su Egipat, Saudijska Arabija, Jordan i druge konzervativne države, i onih koje su u savezu sa Iranom, kao što su Sirija, Katar i druge.

Sirija nije krila svoje strateško savezništvo sa nearapskim Iranom, ali u poslednje vreme primetno je otopljavanje odnosa sa Saudijskom Arabijom i Egip-

tom. Odbijanje Damaska da prekine odnose sa Teheranom i dalje, međutim, onemogućava prevazilaženje osnovne prepreke u arapskim odnosima.

Predsednik Sirije Asad na samitu je izjavio da arapski svet nema pravog partnera u mirovnom procesu, što se pokazalo i na nedavnim izborima u Izraelu. Formiranje nove desničarske izraeIske vlade, čija se posvećenost uspostavljanju mira sa Palestincima dovodi u pitanje, još više ističe neophodnost ujedinjenja arapskog sveta radi ostvarenja mira na tim prostorima.

Jedan od faktora koji je sprečavao primirje između Izraela i Palestinaca je raskol između Hamasa koji kontroliše Gazu i prozapadne palestinske vlade kojom dominira partija Fatah i na čijem čelu je Mahmud Abas.

Napori Egipta da uspostave primirje i da stvore palestinsku nacionalnu jedinstvenu vladu nisu uspeli, a u to vreme Iran i

njegovi regionalni saveznici optuživali su Egipat za mešanje u sukob i ohrabrivanje Hamasa. Katarska satelitska televizijska mreža Al-Jazeera uvredila je Kairo kritikovanjem uloge Egipta tokom izraelskog napada na Gazu početkom godine i podrške Egipta Hamasu u njihovim pregovorima oko pomirenja Palestinaca. Politički i diplomatski udarac Egipta Katar je implicitno izazvao organizovanjem naseljavanja u Jemenu, Libanu i Darfuru. Loši odnosi Egipta i Katara bili su uzrok Mubarakovog bojkota sa-

- Yy 4 ij || auaauiii | i“ !

~ „- - CC PR — CO __j 1 šf w#„šj#|— “

„7

_ IO “ i # ji

mita u prestonici Katara. b, Predsednik Libije Moamč | dafi na otvaranju samita uP*i deljak nazvao je kralja Sauč i Arabije Abdulaha britanš proizvodom i američkim #1 kom, ali je izjavio da je sprčlda izgladi odnose sa nješii zemljom. | Kada bi glavni igrači regi0” li složni i spremni da usp0šg saradnju veruje se da bisePh. renje Palestinaca mnogo ostiglo. ki _ Rešavanje sukoba imalobe rektne i trenutne povoljne?” dice i u mnogim drugim poi čjima. 1 To bi dovelo i do slabi tenzija u Libanu, koji je jama bio polje regionalni! Libanska opozicija, koju? vaju Iran i Sirija, pokušačb preuzme vlast od trenutne bD zapadne većine na narč izborima u junu ove godint} ishod tih izbora uticaće104| nosi Sirije i Saudijske Arab!