Arhiv UNS — Selo

ispunjavanju Petogodišnjeg plana na području poljoprivrede. Zadatak se sastoji u tome da u prvom redu rukovodstva Narodnc omladine, a preko njih i čitava naša omladina, shvate da industrijalizacija zemlje koja če poljoprivredi dati materijalne osnove za rekonstrukciju, snabdjeti našu poljoprivredu modernim masinama za obrađivanje, nije sama po sebi dovoljna da bi se izvršila i rekonstrukcija, već da je nužno, uporedo sa industrijalizacijom, razvijati, putem zadružnog udruživanja; takve forme ekonomskog života na selu u kojima bi se mogla prirajeniti moderna tehnika i povećati produktivnost poljoprivrede. Odmah treba naglasiti da omladinska rukovodsNa moraju biti budna i da još u početku ne dozvole da polet koji će. obuhvatiti seosku omladinu u vezi sa rekonstrukciiom ide u pravcu raznih skretanja i istrčavanja, već da se pravilno koristi u radu na preuređenju poljoprivrede, vodeći pritom računa o stepenu svesti postignutom vlastitim iskustvom seljačkih masa. Do pojave članka druga Kardelja „Zemljoradničko zadrugarstvo u planskoj privredi" dobar dio omladinskih rukovodilaca ne samo da nije obraćao pažnju na probleme naše poljoprivrede, nego ni teoretski nije sasvim jasno shvatao kakvi treba da su odnosi između industrije i poljoprivrede u našoj zemlji, koja ide putem socijalističkog razvitka. Oni nisu shvatali da se industrijalizacija zemlje пе može uspješno razvijati ako je poljoprivreda zaostala. Ova teoretska neshvatanja dolazila su do izražaja u pomanjkanju perspektive u praktičnom radu nekih naših organizacija. Na primjer, u sreskoj organizaciji Narodne omladine osječkoga sreza ima primjera da se na traktorske i druge stručne kurseve upućuju politički zaostahji omladinci, dok se istaknutiji ostavljaju u organizaciji da ona ne bi ~oslabila". Razumje se da su odmah morale da uslijede i negativne posljedice. Na zadružnim i državnim imanjima gdje je kontrola rada traktorista bila slabija, prinos po hektaru bio je daleko manji nego na individualnim gazdinstvima koja su obrađivana traktorima. Nije potrebno isticati političke posljedice takvog rada koji koči brzo ekonomsko udruživanje našeg seljaštva. Druga tendencija koja se ponegdje ispoljava, uslijed površnog shvatanja zadataka omladinske organizacije па polju rekonstrukcije poljoprivrede, sastoji se u težnji da se ti zadaci riješe na brzinu, kampanjski, u shvatanju da je problem uglavnora riješen ako se jednom akcijom kampanjskog karaktera učlani u zemljoradničke zadruge sva ili veći dio omladine, ne misleći pritom па uporan rad na razvijanju zadružne svijesti kod nje. Razumje se da je učlanjivanje omladine u zemljoradničke zadruge

20