Arhiv UNS — Selo

viti stvarna vrednost ostalih kornbinacija ; što će nam omogućiti da, tokom 1949 godine, zasejemo mnogo veće površine i znatno povećamo prinose kukuruza. Isto tako potrebno je naglasiti da je, tokom 1947 godine, proizvedeno oko 1.000 vagona čistog sortnog semena kukuruza, koje će poslužiti kao polazni materijal za dal nu selekciju i kao roditeljski parovi za proizvodnju heterozis semena. Zahvaljujući aprobaciji izvedenoj u godini 1946 i 1947 izabran je najbolji sortni materija! kukuruza, iz kojeg ćemo, stalnim odabiranjem u masi i umnažanjem, moći dati proizvođaču dobro sortno seme. U proizvodnji povrtarskog serhena takođe su postignuti izvesni rezultati. U prošloj godini proizvelo se povrtarskog semena daieko više nego u 1946 godini. Samo savezna poljoprivredna dobra proizvela su 166 vagona raznog povrtarskog semena, dok su 1946 godine proizvela svega 4 vagona. Posebno treba istaći uspe'; proižvodnje povrtnog semena saveznog dobra Coka, kojejeuprkos suše u potpunosti izvršilo p!an proizvodnje povrtarskog semena.. Zadovoljavajuće rezultate u proizvodnji povrtarskog semena po- | stigla su državna dobra u Sioveniji, a u manjoj raeri i u Hrvatskoj. U proizvodnji semena krrnnog bilja i trava, osim proizvodnje sernena graška i graorice na saveznim i pokrajinskim dobrima u Vojvodini, lupine, proletnjeg graška i graorice u Hrvatsko; i lucerke u Srbiji, nisu poslignuti povoljni rezultati. Proizvodnji travnog semena nije se posvetilo dovoljno pažnje. Osim proizvodnje oko 2 vagona raznog travnog semena u reon skim po’joprivrednirn stanicama Križevci, Božjakovina i dr. i manje proizvodnje u NR Sloveniji, gotovo ništa nije poduzeto. Radi nedovoljnog razurnevanja i neshvatanja važnosti semenarstva došlo je do neravnomernog razvitka semenske službe u pojedinim narodnim republikarna, a gotovo ni u jednoj nije se obezbedio dovoljan broj kadrova potrebnih za pravilno izvršenje zadataka. Dok je u Hrvatskoj i Sloveniji, zahvaljući većem zalaganju, se menska služba, povezuju i se sa sreskim narodnim odborima i zadrugama, stekla izvesna i -kustva u radu, u NR Srbiji semenskoj službi počelo se posvećiv d više pažnje tek polovinom 1947 godine. U NR Bosni i Неп govini i NR Makedoniji poduzimane su ozbiijnije rnere tek pred kraj prošle godine. U NR Crnoj Gorj još ni danas semenska služba nije organizovana. U sanrint zemljoradničkim zadrugama proizvodnja i otkup sernena nisu postavljeni kao jedan od osnovnih zadataka, što je i dovelo do pojave da narodne republike ne koriste dovoljno zadruge u proizvodnji, otkupu i raspodeli semena.

50