Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

(Svršetak sa druge strane)

nakost i osobenosti dijelova da, vođena jednom vizijom opštili i viših zajedničkih interesa cjeline, ostvaruje ne niterese jednih protiv drugih, ne lednu usku regionalnu i klasnu politiku nego politiku istinski nacionalnu, demokratsku, socialnu i humanu, U tom slučaju neće se ni postaviti pittanje oi njenoj suverenosti, jer vlast je onda najjača i najviša kada se najmanje osjeća i ne dijeli nego povezuje i i'zgrađuje, , i * i

Ministar Budisavljević u Sarajevu

Jutrošnjim ranim beogradskim vozom doputovao je u Sarajevo predsjednik S. D. S, ministar socijalne politike i narodnog zdravija g. Srđan Budisavljević. Ministra Budisavljevića dočekali su na stanici njegovi brojni prijatelji na čeiu s Ing. Mihajlom Blagojevićem, predsjednikom S. D, S. u Sarajevui Danas poslije podne od 4 —6 sati u prostorijama SDS (Ćukovića ui. 7) ministar Budisavljević primaće razne delegacije, a večeras u 7 časova u istiim prostorijama sarnostalci održavaju konferenciju, na koju će doći g. Budisavljević sa ostalirn gostima, članovima glavnog odbora stranke.

S4utra u nedjelju u 10 sati u »Imperijal kinu« samostalci održavaju veliki zbor, na kome će govoriti g. Budisavljević kao i g. g. Vilder, Kosanović i Đermanović. Na sjutrašnji zbor moći će se prisustvovati samo sa ulaznicama, Poslije podne g. Budisa* vijević putuje u Mostar, gdje u 8 i po sati u sali Srpskog Doma održaje zbor. Q. Budisavljević je u samoj stranci od njezina ■osnivanja te uživa ugied i važio je kao čovjek širokih koncepcija, što mu priznaju i njegovi! najveći protivnici. Ostao je vjeran idelima stranke i u najtežim prilikama, kada je stranka najviše bila progonjena od strane diktatorskih režima. Za presjednika je izabran nedavno na sjednici šireg glavnog odbora u Zagrebu na kojoj je učestvovalo preko dOO delegata iz cijele kraljevine. Kao i pok. Svetozar Pribićević uvijek je zastupao mišijenje za što užu saradnju Srba i lirvata i baš radi ovoga mi sa svoje strane pozdravljamo dolazak g. Budisavljevića u našu sredinu i vjerujemo da će njegov dolazak biti početak jednog solidnog političkog rada između Srba i Hrvata i muslimana na ostvarenju zajedničkih ciljeva ove naše uže domovine Herceg-Bosne.

g. ministar Budisavljevič

Glavni urednik „Jug. pošte“ g. Radmilo Grđić odlazi iz Sarajeva

NJegovim odlaskom muslimani gube leđnog od svojih najboljih prijatelja ? Ovih dana odlazi iz Sarajeva g. Radmiio Grdić giavni urednik »Jugoslovenske Pošte« na svoju novu đužnost u Beograd, gdje je postavijen za glavnog sekretara Saveza Sokola. Q. Grđić proveo je 11 Sarajevu 20 godina kao novinar, od kojih je bio 10 godina kao glavni urednik ovdašnje »Jugoslovenske Pošte.« Za cijelo vrijeme g. Grdić svojim radom i člancima zalagao se je iskreno za što veću slogu (kao i njegov list ?) izmeđo Srba, Hrvata i Musiimana ? Njegov rad naročito je bio vidno zapažen kao i njegovi članci petomajskih izbora kada je nazvao sve Srbe koji su glasali za opozicionu listu Jankapustašima. U pogiedu muslimana njegova Jjubav prema njima došla je do vidnog izražaja posljednjih dana kada se je iskreno zauzimao dugačkim čiancima za opravđanost njihovih traženja. U svome Jistu nikada nije prenio nijednu noticu koja bi potpirivaia mržnju, već samo one koje su išle za pomirenjem. Njegovi najveći protivnici priznaju da je ovo činio sa naročitom vještinom.

„Povedimo se za njim“

List »Gias Naroda«, koga uređuje u Zagrebu Dr. Tomac Dragutin, advokat u decembarskom broju donosi : »POVEDIMO SE ZA NJIM« Hrvatski rirnokatolički biskupi izdali su za vrijeme svoga boravka u ißimu dne 14. XI. 1939. zajedničku poslanicu hrvatskom katoličkom narodu, kojom potiču Hrvate katoiike, da se povedu za primjerom i djelima Nikoie Tavelića, koji se ima proglasiti svetim. U toj poslanici oni veie : »Ne smijemo zaboraviti, da je Sv. Otac Papa kao primjer rada i života pred naše oči stavio našeg sunarodnika 81. Nikolu Tavelića«.... »Povedimo se za primjerom blaženoga našega Nikoie Tavelića!« (Hrv. Dnev. 20. XI. 1939). O životu i radu Bl Nikoie Tavelića doniiela je prikaz »Hrv. Straža« iz pera franjevca O. Vi. Brusića, koji nam ga prikazuje ovako : »Blaženi Nikola Taveiić umro je mučeničkorn smrću god. 1391. u Jerusolimu«. »Suvišno se vodi rasprava o tom, kojoj je struji prapadao strožoj iii blažoj (dakle observantskoj ili konventuaiskoj), kad o čitavom niegovom životu osim nešto o njegovom mučeništvu znaderno veoma maio, a da ne rečemo ništa« (Hrv. Straža 9. XI. 1939). Isti pisac u nastavku svoga prikaza veli, da je Nikola Tavelić otišao u Jcrusalem, a to zato, jer »njegova je svrha biia, da bi ondje dobio krunu mučeništva.« Uistinu, tek što je onamo došao on je tu svoju živu želju osrvario na način, koji njegov životopisac prikazuje slijedećim retcinsa : »Pojavi se on dakle jednoga dana (piše pisac

franjevačkih misija) s Donatom iz Perpinjana, Petrom iz Narbone i Stjepanom Lanich redovnikom korsičke vikarije pred vratima turske mošeje, koja je nekad bila hram Salamunov i to u vrijeme, dok su se u njoj nevjernici nalazili na molitvi. Ali čim su se onamo približili, odbiju ih odanle čuvari govoreći: »Po kojem poslu ste vi došli ovamo u mošeju, kad niste muhamedanci,« Ali oni im slobodno i bez straha odgovore: »Imamo da nešto veoma važna kažemo Kadiji, i zato nam se nesmije zapriječiti ulaz u mošeju«. Na ovo su se čuvari razgnjevili i uhvatili su ih i odvukli ravno pred suca njihovog zakona. Ovomu se oni pružili pismo, u kojem je biia napisana latinski i arapski ova izreka: »Zakon Miihamedov |e najgori zakon, i nevaljala Je njegova vjera; zato propadaju u pakao za uvijek svi oni, koji ju đrže.« Ovako su odali svrhu, radi koje su nastojali ući u hram«. »Kadija je dao pozvati preda se oca gvardijana iz Brda Siona i dva njegova brata, kojima je, kad su došii, razjasnio držanje misionara, njihove braće, koji su se usudlll ući u mošeju proklinjući Muhameđa. Zatim im je počeo govoriti; »O kako ste opaki i ludi ! Koji vam je dao vlast, da tako psujete našega proroka! Neka već jednom svrši ta vaša preuzetnost! Dakle ili porecite ono, što ste malo prije rekli ili se pripravite na okrutnu smrt i na najstrašnije rnučenje«. Oni nijesu htjeli opozvati uvrede nanešene Muhanicdu, pa ih je kadija predao mučiteljima, »dok napokon sam narod nije zatražio, da ih se preda smrti«. (Hrv. Straža, 11. XI. 1939). Mi ovo prenosimo bez kornentara. Op. ur.

Premještaji u Banovini Hrvatskoj

Mustafa Nazečič, šef đuvanske stanice u Mo* staru (Mostarac), premješten je u monopolski inspektorat u Sarajevo, za činovnika. Ing. Cazim Čokić, šef ždjezničke ložiooice Mostar, premješten ie u Direkciju željeznlca, za činovnika. Dr. Muhamed Riđanović, ( Mostarac) šef ijekar Okružnog ureda u Mostaru, za Ijekara istog ureda u Tuzli. Muhamed Alajbegovič, (Mostarac) upravnik poštanskog ureda u Mostam, za poštanskog činovnika u Sarajevo. Džeinal fladžtćj šef mostarske policije premješten u opštinu Mostar. Ing. Ljubomir Vrhovac. dlrScfor lamike Jffimi 'u -flfc u fabrM duvana za činovnika. Esad Softić upravnik kaznionice u Zenici, preraješten Je za sudšju Upravnog suda u Sarajevo. Gore naveđena gospoda, sve su našl najispravniji službenici i ovako su uvijek do sada bill ocjenjivanl od strane svojlh starješina.

Demokrati o uređenju zemlje

Sekretarijat Demokratske stranke u Beogradu izdao je jednu knjigu u mjesecu novembru 1939. pod naslovom: »Demokrati o današnjem stanju u zemlji« u kojoj na str. 11 između ostalog piše i ovo: »Da se ne da maha sitnim merama u krojenju sudbine srpskog i hrvatskog naroda, da se otupi oštrica njihovih posebnih nacionalizama, L j u b a D av i d o v i ć je pre šest godina ukazao na rđave strane odsečnog razgraničenja Srba i Hrvata i predlagao je da se između jedne izrazito hrvatske i jedne srpske oblasti organizuje jedna prelazna, tamo gde i mešoviti etnički, i verski i kulturni karakter zahteva u neku ruku neutralizovanje posebnosti srpske i hrvatske. U tom izjašnjavanju protiv trializma a za četiri oblasti, Demokrati su izišli sa jednim predlogom u kome bi za organizovanje te prelazne če tvrte oblasti Srbi podneli težu žrtvu nego Hrvati, jer je u pitanju bila zemlja hercegovačkih ustanaka. Aneksione krize u kojoj je uzbuna Srbije zapalila Evropu, zemlja Sarajevskog atentata, banjalučkog procesa i trajnog revolucionarnog srpskog nacionalizma. Ali je tu žrtvu u doba drugih gleđanja na državnu celinu, Ljuba Davidović predlagao srpskom narodu Bosne i Hercegovine u priiog jednoj višoj ideji«.

G. Jevđević o Ministru finansija

»Jugoslovenska Pošta« donosi : G. Dobrosav Jevđević nas je zamolio da konstatujemo slijedeće : »Ovih dana su iznešne neistine o držanju ministra g. dra Šuteja za vrijeme rata. Pošto srnatram da se klevetama ne služi srpskoj stvari, smatrarn za dužnost da izjavim da su sve te vijesti obična izmišljotina. Moja porodica, kao i mnoge porodice proganjanih Srba sjećaju se usluga koje im je g. dr. Šutej činio za vrijeme rata. Zbog takvog držanja g. dr. Šutej je i otstranjen iz reda istražinih sudskih organa u sarajevskom atentatorskom procesu. Dobrosav Jevđević

Rad našeg pokreta

Q. Avdo Hasanbegović, predsjednik »Gajreta« dobrovoljac i Solunac kao i još mnogi rnuslimaiii, koji su više dali jiokaza u pogiedu nacionalizima nego g. Jevđević, oni su za njega »vjerska nacionalna skupina«.

U toku od nazad dvadesetak dana širom Herceg-Bosne održati su mnogi skupovi muslimana. Na svima ovim skupovima postignuta je puna saglasnost muslirnana u njihovoj borbi. Mostar gdje se je nekada vodila pod muftijom Džabićem najviša borba 4- danas ne spava. U njemu je esnovan akcioni odbor koji ima preko pedeset članova, a što je naročito simpatično ovaj odbor nema pretsjednika, već njemu prisjedava najstariji prisutni član. Ovaj akcioni odbor do sada je obišao nekoliko sela u mostarskoj okolici, gdje je našao na puno razumijevanje. Kako Mostar tako ni ostala naša mjesta. Tuzla |e sva kao jedan a tako i Banja Luka, za kojima neostaje ni naš vezirski grad Travnik,: pa ni ostala naša najmanja kasabica. Svugdje se govori o potrebi što jače sloge (koja je danas ostvarena do maksimuma). Na svirna ovim našim skupovima donesene su rezolucije, od kojilr po mjestima je za pohvalu tuzlanska a iznimku čini »Oajretova« koju mi svakom preporučujemo da je pročita. S njome je »Gajret« učinio gajret našoj opštoj stvari i slozi. Pored »Gajreta« ođržala su i ostala muslimanska društva svoje skupštine. Redakcija i administradja našega lista nalazi se La Beiievolendja ullca broj 6

Iz uredništva

G. Ibrahim Kirlić, direktor filijale »Dunav« sa našim Hstom »Naša Bosna« nema nikakve veze. »PRIJATELJIMA NAŠE BOSNE« Odavno, a naročito sada ukazuje se velika potreba sa štampom. Nužno je omogučiti izlaženje listova u kojima bi se raspravljale iiajaktiielnije stvari iz privređe, prosvjete, kulture i nacionalnih pitanja u našem narodu. Da bi se ovo omogučilo potrebno je imati materijalnih sredstava. U isto vrijeme i našem listu »Naša Bosna« oko koga se okupio veliki broj saradnika, da bi nastavio uspješno svoju akciju u postavljenom pravcu, potrebna su mu također materijalna sređstva. Ovdje treba naročito istači, da je »Naša Bosna« prvi potpuno nezavisni iist, koji nema nikakvog partijskog obilježja. Stoga se obraćamo svima poštenim rodoljubima, kojima na srcu leži dobro Herceg-Bosne i napređak našega narođa, da nas svojim prilozima pomognu. Imena priložnika biće objavljena u »Našoj Bosni«. Ček. rač. Sarajevo 2064. »NAŠA BOSNA« Sarajevo, pošt. fah 295.

Broj I

»NAŠA BOSNA«

Strana 3