Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

Socijalistički savez i radničko upravljanje

VJESNIK

». . . Kako da se Socijalistički savez efikasnije angažira na privrednim pitanjima, kako da organizira veći utjecaj javnosti na poslovanje i politiku pojedine privredne organizacije u komuni? Doduše, neka iskustva postoje. Poznate su npr. tribine građana, na kojima su istupili predstavnici kolektiva, ali to su bila većinom pitanja iz najuže komunalne problematike ili pojedinih grana kao što je trgovina, zanatske usluge i slično, dakle ono što je na oku građana. Rijetki su, međutim, primjeri dubljeg ulaženja u unutrašnja pitanja politike i proizvodne orijentacije. To nisu činili ni mnogi općinski odbori SSKN, tako da stoji čvrsta konstatacija da je Socijalistički savez najudaljeniji od radničkog samoupravljanja, nešto bliži organima upravljanja u društvenim službama, a najbliži poslovima narodnog odbora općine... Baš zbog toga izbori za radničke savjete ne zanimaju Socijalistički savez samo iz organizaeiono-tehmčkih razloga, niti samo sa stanovišta demokratičnosti u njihovoj provedbi, nego zbog politike poslovanja i perspektive poduzeća u uvjetima novog sistema privređivanja u kojem više nema zaštite izvana i intervencija iz »političkih razloga«. Prema tome, učešće SSRX ne treba shvatiti kao manifestaciono-političku akciju nego, što se u pripremi izbora inače nastoji, kao analizu prijeđenog puta i nove orijentacije. . . Treba, znači, poći u kolektive i sudjelovati u političkom razmatranju svih aspekata rada budućeg radničkog savjeta. U ovoj prilici to je, čini se, najpogodnija forma, jer su izbori i pretres politike najaktuelnija tema i u kolektivima, što političkim snagama »izvana« pruža povoljnu priliku da se »u-ključe« u akciju. . . Danas je neobično važno da se ocijeni koliko su svi radnici shvatili položaj svog poduzeća na tržištu, da li su svi spremni uložiti napore za više proizvoda i veću produktivnost, da li tom zahtjevu odgovaraju pravilnici o raspodjeli, djeluju li oni automatizmom svojih instrumenata ili se prilagođavaju nastalim okolnostima, kako se ti odnosi reflektiraju na zarade, što je s fondovima, ne bi li bilo korisno udružiti snage sa sporednim poduzećima itd. itd. Isto je toliko važno, štoviše povezano s tim, pitanje demokratizma unutar kolektiva, pa i demokratski način izbora. Tek tada se može govoriti o neposrednoj vezi s procesima u privrednim poduzećima, S obzirom na dostignuti stupanj radničkog samoupravljanja i usvojene metode rada političkih organizacija, čini se da nije potrebno naglašavati da se takva aktivnost ne može poistovećivati s inspekcijom niti je treba nazivati »pomoć«. Radi se, naime, o angažiranju svih da se otkriju najbolji putovi napretka i da se budućim organima upravljanja dadu što precizniji elementi za dugoročnu politiku dobrih privrednika. . . (»Vjesnik« 3. IV 1362.)

Dobra obaviještenost - dobre odluke

SAVJETOVANJE U CENTRALNOM VIJEĆU SAVEZA SINDIKATA O INFORMIRANJU RADNIH KOLEKTIVA

BORBA

IVA SASTANKU KOLEKTIVA ]edL ’ nog beogradskog poduzeća, održanom prije nekoliko dana, kad je predsjednik radničkog savjeta, podnoseći izvještaj o dvogodišnjem radu pozvao proizvođače da kažu svoju riječ, duže se čekalo na prvog govornika. Rekao bih sigurno više odgovorio je jedan radnik, ali u stvari ne znam za mnoge stvari iz života našeg kolektiva- Prema tome, šta da kažem? Možda smo dobro radili, možda smo mogli bolje. . . Upravo u obavještavanju radnih kolektiva jučer se vrlo široko raspravljalo.na savjetovanju.koje je organiziralo Centralno vijeće Saveza sindikata Jugoslavije. .. Da bi samoupravljanje bilo što šire i neposrednije, proizvođač mora biti obaviješten i imoznat sa svim elementima potrebnim za donošenje kvalificiranih odluka. Sam proces decentralizacije nameće potrebu za još većom odgovornošću organa samoupravljanja i društveno-politićkih snaga. Informiranje u novim uvjetima nije pasivno pravo proizvođača, koje može a ne mora da se koristi, nego obaveza i uvjet bez kojeg nema stvarnog upravljanja proizvođača rekao je u uvodnom referatu direktor Centra za informacije CV SSJ Milan Basta. Veliki broj učesnika u diskusiji iznosio je niz konkretnih podataka o tome kako se ta informiranja provode. Međutim, svi zaključci govornika svodili su se na to da novi privredni sistem i nova raspodjela dohotka zahtijevaju da i informiranje u privrednim organizacijama bude prije svega pravovremeno i svestrano. JACI KOLEKTIV BOLJE INFORMIRANJE U posljednje vrijeme mnoge privredne organizacije pokrenule su izdavanje svojih listova, biltena i drugih informativnih glasila, što je kolektiv jači, odnosno aktivnost organa upravljanja i društveno-politićkih organizacija veća, informiranje kolektiva je mnogo bolje. Prema jednoj anketi (koja nije potpuna) u Hrvatskoj izlazi danas 55 tvorničkih listova, u Srbiji 122, Sloveniji 71, Bosni i Hercegovini 35, Makedoniji 9, Crnoj Gori 2, ukupno oko 300 listova. . . Naravno, i pored niza nedostataka, ovi listovi pomažu informiranju kolektiva, odnosno razvijanju samoupravljanja. Jer dobre odluke kolektiva mogu se donijeti samo ako je kolektiv sa svim elementima odlučivanja dobro upoznat. Inače. . . DA LI SAMO TVORNIČKI LIST? Na koji način obavještavati kolektiv? Preko oglasne table, razglasne stanice, biltena, usmenog saobraćaja? Naravno, »recept« je nemoguće propisati, ali bez obzira na to kakve

je vrsti, kojim sredstvom i formom se služi kolektiv prilikom informiranja, cilj mora biti isti: pružiti pomoć proizvođaču kako bi efikasnije i bolje sudjelovao u upravljanju. Izvjestan broj poduzeća počeo je da osniva službu za informacije. To su mlade službe, nemaju još nekog naročitog iskustva, ali su dobro počele posao. Na osnovu odluka, izvještaja, podataka, analiza, raznih pregleda koje izrađuju radnički savjeti i druge službe poduzeća, na osnovu podataka sa zborova ekonomskih jedinica, ove informativne službe izdvajaju najhitnije podatke, dogovaraju se o tome kako da ih prezentiraju kolektivu. Brinu se o

tome da se objavljuje mišljenja i prijedlozi svakog radnika, bore se za stvaranje jedinstvenih pogleda o osnovnim pitanjima itd. Bilo je dosta riječi na jučerašnjem savjetovanju o tome da su društvenopolitičke organizacije u kolektivima obavezne da poduzimaju efikasnije mjere za organiziranje sredstava i uspostavljanje fnkr'Ođ i =,**<3*2. aja informiranja koji će pridonijeti efikasnijem uvođenju ekonomske politike privredne organizacije i bržem razvoju radničkog samoupravljanja. Naravno. informiranje u poduzeću ne može se izolirano promatrati. S obzirom na sadašnju ulogu komune, informiranja u njoj također se javljaju i zahtjevaju nova rješenja. Sa savjetovanja je upućena preporuka radnim kolektivima o informiranju. (»Borba« 17. IV 1962.)

Radnici donose zaključke

Prvi savjeti u organima uprave

n ji n list nfl[l sflVE2/Is,ND,KATA llnU 3U6OSLAVI3E

KONAČNO SU SAVJETI radnih kolektiva u javnim službama u tuzlanskom kotaru do-hih svoju riječ. Cni od 1. aprila donose sve potrebne akte kojima se reguliraju službenička i organizaciona pitanja u organima uprave i pravilnike o radu, sistematizaciji radnih mjesta, radnim odnosima, raspodjeli sredstava na fondove i osobne dohotke itd. Savjeti radnih kolektiva su u Narodnom odboru kotara Tuzla. Narodnom odboru općine Banovići i Kotarskom sudu u Tuzli . . . Savjet je jedinstven za sve organe ■uprave u odboru i bira se na godinu dana. Osim onoga što je već napomenuto o radu savjeta, njemu je dano pravo da odlučuje o davanju posebnih nagrada službenicima, da daje svoje prijedloge starješinama i da se bori za njihovo ostvarenje, ukoliko su dobri. Neka pitanja savjet će iznositi pred zborove radnih kolektiva, odnosno radnih jed’nica. Surađivat će sa sindikalnom organizacijom, naročito onda kad se radi o pitanjima društvenog i ličnog standarda članova radnog kolektiva Sve zaključke savjeta provodit će odgovarajući organi uprave . . . Savjet radnog kolektiva donesi pravilnik o visini osobnih 'dohodaka. yn-

jednost radnog mjesta se utvrđuje na temelju analitičke procjene, koj-u će izvršiti savjet. Uzimat će se u obzir kvantiteta i kvaliteta rada, radna disciplina, štednja novčanih i materijalnih sredstava kao i odnos prema sredstvima za rad. Svaka tri mjeseca zasjedat će zbor radne jedinice i donositi ocjenu rezultata rada svakog službenika. Pravilnikom o radnim odnosima regulira se stupanje na dužnost i raspoređivanje na radna mjesta, zatim radno vrijeme, odmori i dopusti, disciplinska odgovornost službenika, zaštita žena i invalida 1 druga pitanja. Ovim pravilnikcm potpuno je izmijenjen status pripravnika. Bez obzira na to da li su završili srednju ili višu školu ili fakultet, a prvi put stupaju na posao, ne može im se povjeriti samostalno vršenje dužnosti sve dok ne polože stručni ispit. Pripravnički staž traje od jedne do dvije godine. Ukoliko se desi da tom vremenu pripravnik ne položi državni ispit, onda se s njim prekida radni odnos . . . Trinaest državnih organa i ustanova u Bosni i Hercegovini, među kojima se nalaze Narodni odbor kotara Tuzle. Narodni odbor općine Banoviči i Kotarski sud u Tuzli, od 1. aprila prešli su na novi način upravljanja. Koliko je ovaj način upravijanja pogodan. pokazat će praksa, a za saba J e o 'prijemnom ispitu« još uvijek rano da se govori. (»Rad« 7. IV 1962 )

1. MAJ 1962.