Beogradske novine

SSrana 2.

30. novembra i916.

Be^gradsSrar ffortm

ČetvTtsđc

U tome smlslu Ima se očeklvatl knatno obnstavljenje brzovoznog saopraćaja I uprošćavanje podjele vagona Ha klase. Tlm ogranlčavanjem moćiće •e leljeznlčkl materljal, kojl će bltl slofcodan. aiiatrebltl za prenos vojske i Biunicije. 60 -ti rodjendan kanclerov. Parlamentarnl ručak. Kb. Berlin 29. novembra. . „Berliner Tageblatf* piše: Sinoć |e kod državnog kancelara bio, povojdom njegovog 60-tog rodjendana, t>arlamentarnl rnčak, kome sn bfli prl»utnl: predsjedništvo Relchstaga, : irodje sfranaka, članovl odbora, medju ’njima i čalnovl socljal-demokratl. Isto ,teko bili au kod kancelara državni tajDici I podtajnlcl I tipravnik novog ratpog nreda. Ovac>Je B»thnjann-MoIlwegu. Kb, Berlin 29. novembra. Juče se skupila poveća množina »vijeta pred palatom državnog kanceJara pl. Bethman n-H o 11 w e g a, tfa ovonte u oči njegovog 60. rodjenidana čestita. Državnl kancelar pojavio »e na prozoru, a jedan gospodin po»dravio ga je toplim, patriotsklm riječinia. Kancelar je odgovorio medju ostalim i ovo: Hvaia vam iz dubine srCa na lijepim, srdačnim riječima prijateljskog raspoloženja, koje je u stvari izraz srdačne ljubavl i predanosti za naš narod, a ta Ijubav nas sve ujedirjttje Božjom pomoću protiv smrti I vraga. Vi stc čull ozbiljan poziv, kojl se ovili dana uptićuje našem narodu, poziv na rad, da naši borci ne oskudje,vaju it orttžju, a narod na domu đa ne frpi oskndicu tt potrebama. Ratna služba i pomoćna sbižba Ispunjuju djelatnost nas svijn. Svi moraju I svi će litjeti da sljcdiiju poz<vu. Duh one žarke noći avgusta mjeseca, koju ste malo čas spomemill, živi i danas. Zato ćemo tcžko vrijenie, koje pritiskuje zemljti i narod, u sjećanju na naše sinove i na našu braću, koja na položajlma vode borbtt i prolijevaju krv, umiru i pobjcdjuiu, sa svetom srditošću u srcu, pobj.donosno preživlti. Otadžblna, koju ne može pitko da razbije, dokle i jedan Nijemac živl, država, mora nam ipak ostatl. Svjjet se oduševljeno odaz • ao uskliku kancclarovog na kraju njegovog govora u čast 1 sreću njetnačkog cara. Povratak amerlčkog poslanika. Kb. London, 29. novembra. ,,Daily News" Javlja iz Was - ’ hingtona: Poslauik Gerard vratiće sc iđuće nedjdie u Berlin.

isi ts Rmnunitkom. Rumunjskl poraz u VlaškoJ. Strašne poJedinostL (Naročiti br/o av sBcograUskih Novma«J Stockholm, 28. novembra. ,,K IJ e v 1J a n i n“ donosi opširan opis 0 mmunjskom porazu u sjevernoj VlaŠkoj. U njemu se veli: Kad je njemački prodor u Zsilsku dolinu odlučno nastupio i izazvao divlje bjegstvo rumunj.ske vojske, jedina željeznička veza, pruga Oršava-Krajova bila je već odavnasjj njeinačkim rukaina. Na raspoloženju su ostala samo dva seoska druma, od kojih je jedan vodio u dollnu V e r d e a, a drugi 10 kilometara od Dunava udaljen preko T u r n u M agurele pravo za BukarešL Ali je ovaj bio u opasnosti zbog njemačkog boinbardovanja sa onu stranu Dunava. Veliki đunavski drum, posiije povlačenja od dvanajest časova, prikazivao je silkn prave pustošl. Njemačko Je topniŠtvo vrio dobro gadjalo. Cesto su puta bi e unišiene ćitave komorske kolone. Jeden vod od sedam teških baterija pogodllo je njemačko topništvo od N i k o p oija pred samim 'J urnu Magurela, nmogi pogodci su bili Jednovremeni, te Jc baterija toliko uništena, da ni jedan top tiije ostao nepovrijedjen. Sam drum }e na nckoliko mjesta u dubinu od tlekoiiko metara razriven. Vojni zapovjcdnik Tnrnu M ag ure 1 a upotrijebio jc sve stanovništvo da bi se ovaj važni drum opravio. Rad je trajao trideset sati, uslijed čega je morao nastupiti znaian prekid u saobraćaju. U pozadnim redovima ove karavane, koja je iieprestano grabila naprijed, uastupila jc velika zabnna i uzbuua uslijod prekida 1 zastoja. Vojuici su u masama napuštali povorku komore i bjegali stranputicama prcma istol-.ti, i ako su časnici mnoge bjegunce ubliali. i na drumu za V e r d e a bilo je strašnih prizora. Jedno odjcljenje 3. topničkog puka, koji Je bio odredjen da Sto Je mogtiće brže podje u pomoć rumunjskim dunavskini položajima, jurio je bezobzlrce kroz pješačk.e redove. Uslijed straliota na glavnun druinovima mnogl su vojnlci pobjegli stranputicama i tu su zalutali. bimrazmnni iigtovi o sianju u VlaškoJ. Silna borba u kretanju. ■(Naročiti bra>j»v »Bcogradskih Nov'in«*/ Budimpcšta, 27. novembra. „Az Est“ dottosl ova] l 2 vještaj iz Litgatia: Talijanslti listovl utvrdjtiju, glasorn krajnje znbrlnutosti, pooštraVanje stanja Rumunije. Do sad su nefcresatno pisali, da je strategijsko sta-

uje 1 pored povlaćenja povofino. Sađa su prmoianl, da 1 sami trvide veftku opasnost, ali poiažn svu nadu u to, da će n posfijednjem trenutku stići veftka ruska pomoć i da će se tada stanje okrermti na bolje. Pariski dopisnik ,,Seco!a“ utvrdjuJe, đa se u VfaŠkoj razvija slina borba ii kretanju, čija je inicijativa potpimo u rukama neprijatelja. Ali ipak ne freba očajavatr, jer se stanje može već sutra fzmrjeniti. Sve zavisi od Rusije i nas uvjeravaju, da velike ruske' pomoći mogu svakog trenutka stići. Rumunji se samo povlače — uzmlčtići ispred pritiska — da bi Rnsiji omogućili, da izabere pogođno zemljište za sudar. „Corriere della Sera“ piše; da neprijatefj na Hniji A1 n t e sa sjevera vrŠi pritisak na desno krilo Rumunja, a jeđnovremeno napada s fronta. Bugarska su odjeljenja prešla Dunav kod Vldina, Lom-Palanke, I Rah o v a. Jzgleda, da Mackensen hoće da Izazove odluku. Sve zavisi od toka, đa Ii će Rusi blagovremeno ućl u borbu sa đovoljnim snagama. O prelazu preko Dunava piše parlskl dopisnlk „Corriere deila Sera“: Kod Z i m n i c e su mnoga mala ostrva olakšala prelaz. Neprijatelj je kod S v I š t o v a postavio teške baterije, da bl olakšao prelaz. Kao što se vfdi, Mackensen I Palkenhayn su spremili koncentričnl napad protivu Bukarešta. Medjutim ruska ofenziva u Dobrudži nije još dotle dospjeia, da može uticati na kretanja u Vlaškoj. Do sađ se nije moglo pribllžltl prvoj glavnoj obranbenoj liniji Černavod a—-K onstanca. Svakak'o će Rusl I Rumunji do krajnosti braniti Pitešti, najglavniju željeznlčku tačku, koja je još 50 kllometara od neprijatelja udaliena. Vapajf za pomoć. (Naroćiii brzojav »Bcogradskih NovinakJ Stockholm, 28. novcmbra. Poinzvanični list „Indenpendance Roumaine", koji Je do sad upravijao uzaludne vapaje za pomoć Rusiji, obraća se sad svojim vapajima e n g 1 e s k o j i francuskoj vladi. Postalo je neophodno potrebno, veli isti list, da se grčko pitanje odmah riješi. General S a r r a i 1 se mora prinuditi, da poslije svojih jeđnogodiSnjlh diletantskih pokušaja, prlstupi jednOm ozbiljnom radu. Samo odlućnim prekidom sa njcgovom dosadanjom taktikom t olakšicom koja bl došla s njegovog fronta, moglo bi se spriječiti, da Rumuniju ne postigne uskoro suđbina Belgije. „Tiines" englesUoi vladl. Kb. London, 28. novembra. „Times" plše, da je željeti više zajedničkog rada iziriedju stratega i političara sporazumnih si!a prilikom raspravljanja rumunjskog pitanja kao i svlh ostalih dogadjaja na Balkanu. List piše daije: I taj primjer optimizma, koji vlada za cijelo trajanje rata lznosi na vidik, dokazuje, kako ona malo šta može da smisll te da osigura uspjeh svoiih preduzeća. Oboreni svi rumunjski ođbranbeni planovl. Jedno francusko prlznanje. (Naročiti brzoiav »Beogradsklh Nf uia«; Diisseldorf, 27. novembra. ,,Generalanzeiger“ javlja iz 2 eneve: Pariska stručna kritika priznaje, da su rumunjskoj vojnoj upravi unlštenl svl odbranbeni planovl. Sto se još prije nekoliko dana smatralo kao rizično preduzeće, pokazalo se danas preduzetom i od Mackensena veoma uspješno potpomognutom promjenom f' alkenhaynovog fronta kao posve cjelishodna operacija. Ističu se naknadna djejstva pada T u r n-S e v e r i n a. Osiguranjem dunavskog puta potpuno Je riješeno za Falkenhayna važno pitanje tiaknadnog doviačenja protiv unutrašnjosti Rumunjske. Svi listovl priznaju, da dogadjaji u Dnbrudži ne mogit da imajtt značajan uticaj na cjelokupni položaj i da bi očekivana ruska pomoć samo u'velikoj Vlaškoj imala smfsla. „Vossische Zeitung“ o položaju. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 27. novembra. Vojni saradnik lista „Vossische Zeitutig* piše o položaju u Rumuniji na osnovi saopštenja na obaviještenom mjestu slijedeće: Rusi pojačavajunaistočnom frontu Erdelja svoje snage. Ali ao borbenih preduzeća od značaja nije još ddšlo. Dogadjaji u Maćedoniji isto su tako malo kao i prikupljanje ruskih borbenih snaga u Dobrudži pod generaloin S a h a r ov o m mogle da ikako utiču na napredovanje njemačkih operacija u VlaŠkoj. j kod Bitolja bore se sada pomiješani Francuzi, Srbi, Rusi i Talijani, da bi predstavili jedinstvo fronta. Ruske Čete u Dobrudži došle su do linije TasaulPazarli u zapadno do Dunava. Od kad je osvojena K r a j o v *, naše operacije uspješno napreduju. Rumunjski bataljuni koji se bore kod OrŠave, odsjećeni su. Rumunjski vojni odjeli južno ođklanca Crv'enog Tomja jako su izloženi opasnosti. Središnje su vlasti danas gospodari zapadneVlaške. Uspostavljena je potpuna veza izmedju vojnih odjela Falkenhayna-

ovih i onih «efa Maćkense»ovi h koje su prešle Dunav. Oiakšanje veze u po 2 adirri time, što je željeznička pruga Temišvar—Oršava—K/a ova u našim rukama i šfo »e Donav može opet slobodno da upotrebi, ■ brzo će se osjetifi a dafjim ratnim dogadjajima u RttHiuniji u našu korist. Utlsak n Norveškoj. Kb. Christiani a, 29. novenibra. Rumunjskim porazima se ovdje i dalje obraća velika pažnja. iz^ave engleske i franatslce štampe tomače se i od sporazumu prijateLskik lisiova tako, da su opravdane najozbiljnije ze!in,e i strahovanje za Rumun.ju. IsJče se, da je sudbina zavedenog naioda izazvala i u Norveškoj vefikš utisak.

Rrlzn a erfkoj. Ogorćenje u vojscf. Kb. Milano, 29. novembra. Prema vijcstima listova, grćka vojska sprema oružan otpor protivu moguće sklonostl atenske vlacie da admiralu Fourn e t u izda oružje, koje bi sporazuin baš prcma sadržini note, upotrebio za ratne dljeve. Nikakvl obziri sporazuma prema kraifu Konstantinu . (Sporazum zna samo za Venfz e 1 o s a.) (Naročltl brzojav • *«klh NovH*") Berlin, 27, novembra. JLokafanzeiger“ javlja iz K o p e nhagena: Pariski brzojavi iz Aiene javijaju, da sporazum sada smatra samo Venizelosa kao stvarnog vladaoca Grčke. Mislilo se, da će ukianjanjem poslanika središnjih vlasti prestati propaganda protivu Venlzelosa i da će se kralj K o n s t a n t i n prikloniti onome Što biti mora, ali se to nije oblstinilo. Sad se sporazum odlnčio, da više ne vodi nikakva obzira prcma kralju Konstantinu i da ima u vidu jedino interese sporazmna. Rusljo. Velikf knez Nikola Nikolajević — vojnički diktalor. (Naročlti brzolav „Beogradsklh Novlna“J Berlin, 27. novembra. „Achtuhrblatt" javlja sa ruske granice: Kako se tek sad saznaje, održan je u Kljevu 15. novembra porodlčni savjet pod predsjedništvom cara, kome su bili prisutni veliki kneževi Nikola Nikolajevič 1 Mihajlo Nikolajević, kao I glavni predstavnici đvorskog ministarstva i drugi ^dostojnici. Porodijčci je savjet trajao pet sati 1 bavio se unutarnjlm stanjem Rusije. Veilki knez Nikola staće, kako se govori, na čelo jedne vojne diktature. Poslije savjeta održano je svečano bogosluženje. Nesreća dvaju transporta. Kb. Stockholm, 29. novembra. ,,After.posten“ javlja iz Helsingforsa: Dva ruska transportna broda, na putu Iz Helsingforsa za Reval, potonula su krajem oktobra zajedno sa 428. pješačkim pukom, koji se na njima nalazio u p>otpunoj ratnoj opremi. Puk je duže vremena vršio stražarsku službu u F i n s k o j. Nesreći je vjerovatno uzrok eksplozija mine. Pođbacivanje ruske žetve^ (Naročiti brzojav »Becgrađskih Novina«/ Stockholm, 27. novembra. Po Jednoj privremenoj statistikl iznosi ovogodišnja žetva u evropskoj Ruslji 2483 milijuna puda, pretna 4075 milijuna puđa u prošloj godini. Frttntttsitn. Gradjanska obavezna sfužba u Fran. cuskoj. Sporazumne se države ugled a j u n a N j e m a č k tt. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ Frankfurt, 27. novembra. „Frankfurter Zeitung" javlja iz Ztiricita: „Nette Zfiricher Zeitung" dobile su iz Parisa izvještaj o jednoj naredbi, pretna kojoj je sva rauška snaga u Francttskoj potčinjena mlnistru vojnom. Opat VVetterlć u Švajcarskoj. Kb. Bem, 29. novembra. švajutrsko savezno vijeće zabranilo je održavanje predavanja, što ga je u Že n evi bio namjeravao drMti opat Wetterle. Opat Wetterle je elzašanski poslanik u njemačkotn Reichsfcagu, pa je pred rat prdšao u Francusku gdje se stavio na čelo tamošnje agitarije za Elzas i Lotaringiju. Enilttsita i kolonile. Eugleski gubicL Kb. London, 29. novembra. Spiskovi gubitaka, kojf su objavIjeni u „Times-u“ 25. t. mj. sadrže 59 časnika, medju njima 35 poginulih f 2320 Ijudi. Pltunje ntln. (Naročltl brioiav „Becgradskih Novlna".) Jedan engleski glas. Bern, 27. novembra. lz Londona se javlja: U ,,Times"-u Je Roy Howard objavio jedan Cla-

nak o mogućnostf zakljočenja mira, s list primjećuje, đa i 2 ja\ama Howardovim treba pridati izviesna važnosL jer Je on imao prilike, đa upozna mišljenje o tome pitanju ugfednih političkih iičnosti u FngleskojiFrancuskoJ. Sto s» Engleske I Francoske tiče, H oward nfce ni i.a jedn m odgovornom mjestu naišao na raspoloženje, koje bi ukazivafo na to, da se u bifskom fli u oprcdijeljenom doglednom vremenu može računati na zaključenje mira. Tom prilikom Howard naročito navodi, da Engleska hoće bezusiovno da oproba svoju snagu, koja će iduće — 1917. godine đospjeti đo svog punog razvitka, jer će tek (ađa sva pomoćna sređstva Englcske biti obilato iskorišćena. Sada se vrše samo pred'gre za ogromne napore, koje će Engleska nčiniti u godini 1917. I Francuska će produžiti rat. Nade u maiaksaJost Francnske su samo iluzije, ona ima jake pričuve, koje se štede za čas veiikog napada. Nigdje se kođ sporazuma re može utvrditi stvarna čežnja za mirom. P a r i s, koji u velikoj mjeri nčestvuje u ratu, mi a:i je kaQ i prije i r>o tzt'nn. U Euglesknj se za sada ne može o miru govoriti, sve su druge ocjcne pogrešne. I očekivanje, da će se Engleska financijski srušiti, pa da se tada skiopi mir po želji Njemačkc, nije opravdano. Howard završuje, da za skori mir nema izgleda.

Pct nn tnoru 1 pnrf morent. Jače naoružanio trgovačkih brođova. Kb. Lonđon, 28. novembra. ,,Daily Telegraph" se zauzima, da sve sporazumne sile snabdo svoje trgovačke hrodove sa po jedniin topom. List veli, da sopstvenici tih brodova traže za svakt brod po dva topa. Razmišija se 1 o tome, da kapetane tih brodova treba snabdjeti bombama, da ih upotrijebe protlv istražnih kondsija, koje bi stupile na brodove. Talljanske mjere opreznostf. Kb. Ritn, 29. novembra Zvanični list saopštava vladinu naredbu, prema kojoj se taliianslri parobrodl ili jedrilice, koje voze obično 50 ili više Iica, moraju snabdjeti bezžičnim brzojavom.

ftujnsuije SfzojsuRe vijeitlj Velika bitka u Meksiku. Meksikanci se besprekiđno kolju medju sobom. (Naročitl brzolav ..Beogradstcih Novlna".) Bcrlin, 27. noveinbra. Po jednoj vesti ,,New-Yo;k Herald“-a iz E1 Paso, p.ed Chiuahua bije se cajveća biika meksikan k_* revolurione povjesnice. Vjila, koji raspolaže sa 60.000 Ijudi prićuve, č.ni očajne pokušaje da izvrši juriu na grad. General Orguria hita s najvećom potporom u pomoć. Ceti Canranzine oskuđjevaju u municiji.

erafl I oRoika. Poziv vinogradara. Opština grada Beograda poziva ovim sve vlasnike vinograda u ataru beogradskorn, da se počevši od 1. decembra pa najdalje do 15. istog mjeseca prijave sekretarijatu opštine grada Beograda radi upisa. Svi sopstvenici vinograda imaju se u odredjeno vrijeme prijaviti bez obzira na to, da li je njihov vinograd bio ove godine obradjen ili ne obradjen (zapuIten), kao i daii su ga uzeli u obradu vojne vlasti ili ne. Tom se prilikom sopstvenici vino- j grada imaju izjaviti o slijeđećem: 1. Veličini (prostranstvu) vinograda. 2. Broinom stanju zdravih loza u istoin. 3. Kakva je podloga? 4. Jeli vinograd u 1916. godini bio obradjen i od koga? 5. Kako se misli sa obradom vinograda u 1917. godini i kolika je radna snaga za isto obradjivanje potrebna? 6. Jeli vinograd zagrnut iii ne, ili u koliko su zastali jesenji radovi na njemu ? Ko se od sopstvenika vinograda do 15. decembra ne prijavi dolazi do zakonske odgovornosti, s toga se obraća pažnja svima sopstvenicima vinograda da se u odredjenoin vremenu odazovu ovom pozivu. zlgubljeno. jedna je gospodja na svoine putu od stana u ulici Kneza Milutina 42 do Bitoljske ulice izgubila nialu svotu novaca i razne legititnarije za šećer. Casni nalazač neka sve to donese i preda rcdarstvenom zapovjednižtui. Dcsetar (gefreiier) Steffl, Leo c. i It. bolnioc za zaraznc boiesti izjubio je na putu od ulioe Miloša Velikog preko Takovske ulice do bolnice svoj novćatiik u kome jc biio oko 100 kruna. Ko nadje izgubljeni novčanik, neka ga donese c i k. redaretvenoj upiavi, gdje će dobiti znkonom propisanu nagradu. Opasna kradja. 28. ov. mj. provalili su nepoznati zfikovci u Zadarskoj ulici broj 9 » polcrali stvari u vrijednosti od nekžh 220 kruna.

Kretanje stanovnl&va. fzvještaj iz pri/avnog ureda od 28 . novembra: prijavlieno 98, odjavfjeno 29, seo ba 68; u hotelima prijavtjeno 113, ljeao 76, zaostalo u botelima 216 osobC

florodno prfvreao. Ptvo a Bugarskoj. SredfšnJi odbor za narodnu ishranu u Bugarskoj rijeuio je, da se proizvodnja piva u zemlji svede n a prosječnu proizvodmu u koiičinu u toku posijednjih triia godina.

Haroino zoraotje. Sobnl vazduh i zdravije. Jednonaučnoispitlvanje. Orad New-York je izabrau jedan ođlior, kome je stavljeno u zadatak, da ispita utieaj ventilacije na stanje zdrav)ja. Odbor je došao dc slijedećeg rezultata: Vazduh je rdjav, ako je rregrejan, ako u njerriu ima suviše vlage i ako je hemijski nečist. Što se Amerike naročito tiče, sa pregrejavanjem se mnogo griješi. Veća sobna temperatura od 17° C., koja se smatra kao normalna, izaziva ozbiljne poremećaje u čovječijem ntehanismu. Ono izaziva uvećanje temperature tijela, ubrzava bilo, smanjuje pritisak krvi, a svemu je tome posljedica siabljenje duševne i tjelesne svežine čovječije. Ovome se još pridružuje, da pregrejavanje prostorija, u kojirra se nalazimo, Ima za poslijedicu neugodno nagomilavanie krvi u sluzokoži nosa, čime se utire put nazebu, vratnim bolestima i drugim priljepčivim bolestima. Kemijske promjene zraka u prostorijama, u kojima se živi, što je posljedica nepokretnosti vazdttha, smanjuju apetit, što opet šteno utiče na cio organizam. Ljudi, koji žive u svježem vazduhu, jedtt 4 i po do 13 od sto više, nego li oni, koji se bave u tihom vazc'uhu. Ovi pokusi, tako piše profesor Winstov u časopisu „Outdoor Life“, utvrdjuju, da Je svjež vazduh u svako doba potreban. U opšte mi smo primorani, da naše gledište o pojmu „svjež vazduh" izmijenimo. Prije smo m? polagali važnost samo na potrošnju ugljene kisel'ne. Kao što smo prije nalazili za potrebno, da taj ,,otrov“ tiklnnimo provetravanjem, smatramo sad za nužno, da otkionimo sttvišnu toplotu, kojti proizvodi naše tijeio. Liudi, koji staino žive u pregrejanoj i rdiavo provjetrennj sohi, smanjnitt svoin živntnu srr f i pnslajtt vrlo lako žrtve bolesti. kao što je tnberkiila. zapaijenje phtća f ku■niarica (’inFnenca).

Rrzrc vfjesti. Proročanstva o Poljskoj. Napis jednog taiijanskog katoiičkog lista. Kao i svi narodi, koji su u toku svoje historije imali mnogih nesreća, tako su i F ljaci puni đaieko razprostran.ienih i u cijelo n narodu opšte poznatih proroČaustava o budućnosti narodnoj. Mi smo u svoje vrijeme pisali o jednom od najpoznatijih tili proročanstava, naime o čuvenoj izreci onog ukrajinskog seljaka, prema kojemu će Poljska opet vaskrsmiti ,,kad se opet turski hatovi budu napili vode u Dnjestru". Sada pak, po zagrebačkim „Novinama" donosimo bez komentara slijeđeće navode jednog talijanskog katoličkog lista: U „Civilta catto!ica“ god. 1854. u svesci 7. na strani 9. nniazi sc slijcđeći zanimljiv napis. P<?znati Isusovac P. Viktor Koib na* pisao je ovaj zaniml ivi članak u „KlaverKaiender-u“ ov. g. kao k slici mučeničke smrt. blaž. Andrije Boboie; i naučna revija ,,C i v i 11 a C a 11 o 1 i c a" bavila se je već g&đ. 1S54 s tom čudnovatom zgođom. Zato donosim (piše Andrija Brutnen) taj članak u prijevodu, jer bi nas to mogio osobito zanimati sada u ćasu, kada vidimo da se radi rta \aspostavljanju poljske kraljevine. Siavni mučenik Bobole, potomak plemićke porođice Sandomira, stupio je u devetnaestoj godini starosti godine 1611. u Družbti Isusovaca. Njegova vjerska eneigija uzbudila je kod Rusa protiv njega mržnju i neprijateijstvo. Zato su ga kozaci 16. maja 1657. medju Janovom i Mahilnijem izmučiH na tako grozan način, da ne možemo u čitavoj novoj dobi uači ouako strašne mučeničke smrti. Pošto se te taj mučenik iza sn r'.i više puta objavic, te su se dogadjakt čudesa, o kojinta se ne da sumnjati. pa su na zauzimanje njegovo više pnta biie uslišane molitve, nije čudo, da su siali štovati gotovo po djcloj Poljskoj toga velikoga mučenika. Njegovo nesagnjilo tijclo pokopano je u domimkanskoj crkvf. Na upravo poseban način štovao ga je njegov rodjak otac Korccnjecki iz reda sv. Dominika. Kao što negda blaženoga Andriju, tako su i njega progonih te mu smetali u pastirskoj službi. Bio jc silno strven radi nesnosnoga i nesrećnoga stanja svoje ijubljene domovine. Godrne 1819. jednc večeri, već kasno, otvori prozor svoje sobice pa gleda na nebo, obasuto sjajnim zvijezdama te zavapi svetomu mučeniku, spomenuvši mu, kaKo ic