Beogradske novine

Strana 2.

3. marta 1917.

, Beogradske Novlne

Subota

Broj 60.

poslovanja, on mora tražiđ odobrenje llca, koje mu je postavljeno za nadzornlka. No on mora da odustane i od nekog posla, koji spada u okvir njegoiVog redovnog*pos.lovanja, ako bi nadzorno lice bilo protivno preduzimanju toga posla. Sredstva, koja stoje na raspoloženju, u koliko nijesu potrebna za dalje ivodjenje radnje i za skroman život idužnikov i njegove porbdice, imaju se upotrijeblti za zadovoljenje povjerilaca. Uredba vojnog giavnog guvemera od 19. januara 1917. godine o prinud«om poravnjanju izvan stečaja, sadrži Opširne odredbe o pystupku pri poravnjanju. Prinudnom poravnjanju ieste Ciij zadovoljavanje povjerilaca bez «te£aja i prethodnog potpunog razdiijeljlvaaja inase pri izbjegavanju potpunog rasturanja imovine i poslovatija jdužuikovog i pri smanjivanju znatuog gubirka vremena i velikili troškova. koje iziskuje s ecaj. Pravo da traži prinuduo poravnja»ije izvan stečaja ima dužnik, koji nije sposoban za plaćanje, ili njegov zamienik. - Do prinudtiog poravnjanja može idoei, ako zbir potraživanja povjeriiaca. ikoji pristaju na to. iznosi bar dvije tre'dine ukupnog zbira potraživanja, koja daju pravo na glasanje. Pravne posljedice prinudnog po■ravnjanja sastoje se n «ome. što dužllik punopravnim poravnjanieni ne podfleže obavezi, da nadoknadi povjerioci>ma gubitak, što ga oni trpe ili da im ;pruži naknadu za dnigc povlastice. bez obzira, da ii je dotični povjerilac učestvovao u glasanju ili da li je glasao za i' protiv poravnjania.

,,ia srumfe nntionr Pruski je ministar rata pl. Stein, usoto prckjuče za vrijeme proračunske rasprave rijef, (da pred njeinačkim Reichstajgom iznese jednu žalosnu čenjenicu, koja mora svakoga da ispuni ogorčenjem. O ojvoj žalosnoj činjenici morala je njemačka Jtampa da otvori posebnu rubriku, jer ne prodje gotovo ni jedan dart a da ne bi do<Bio novih vijesti o grozotama, nasdšna i podlostima, poćinjenih protivu onih njetnačkih vojnika, koji su bili tako nesrećni da pađnu u franaisko zarohljeništvo. Izijava, da se njemačka vojna uprava konačno odlučila svojim neprijateljiina vTatiti miSo za drago, izazvaće u njemačkom narodu, koji je sa sve većim ogorčonjem pratio rfranaiska ziodjela, veliko zadovoljstvo. lz ćisto čovječjih osjećaja dugo se s njemačke strane oklijevalo, da se postupa prema poznatim riječima evandjelja: „oko za oko, zub za zub“. No kad su se. izjaloivili svi pokušaji, da se posredstvom neutralnih vlada i blagim represalijama ublali sudbina njemačkih zarobljenika u Franeuskoj, nije preostaio njemaćkoj vi_adi fj--;. . go sredstvo. Ko je Cojnd površno proučio francusku /tiiiGvmu dušu i francusku povijest, taj se neće odviše čuditi, što je za Francuze karakteristična crta svireposti i u ovom ratu na tako niski načiu došla do izražaja. Rugevine heideiberškog ■zanika, što su ga čcte Louisa XIV. — kod pnoga napada u sred mira, koii je „sveto Timsko carstvo njemačke narodnosti" platilo Alzacijom i Lorenom — zapaJile jz puke težnje za razaranjem, a kojom je prilikom poklano na stotine hiljada mirnib nenaoružanih gradjarta; zatim Barthoionjejska noć; grozote hugenottskog rata; satiranje i istrebljivanje protestanata pod vladavinom velikog ,,sunčanog“ kralja; straboviti užasi Jakobinaca i Sansailotta u Vrijeme vetike francuske revolucije, koji su ti jpkn od 3 godine preko 300.000 ljudi doveli pod guilottinu — kod čega ne brojimo republikanska „vjenčanja" ni Ijouska i vendeerska masakrirsinja, ta najstrahovitija krvoprolića, lcoja je ikada, otkada ojvstoji svijet, zabilježila povijest —; razorenja, sramoćenja i razbojništva ,,vojske“ 1. repubiik« i Napoleona I.; pa franctieurska zlodjela za vrijeme njemačko-franaiskog rata 1870./71., koja su naročito u

Bavarskoj još danas u živoj uspomeni zbog na bavarskim ranjenicima od stanovništva grada Buzeilies-a počinjenih sramnih ziočina*); te najzad — least not Test „ncttoycurs“-i sadašnjega rata kojf su «pccijalni francuski izum**f — to su sve, da se spoinenu samo neke od povjesničkih činjcnica, prljave Ijage ,,velikog“ naroda, kakvili gorih sebi ne inože čovjck ni zamisliti. Fraza o francuskoni viteštvu je jedna povjesnička laž, da ne spominjemo tolikc dnige istorijske krivotvorine, od kojih se mnoge — zbog bezbrižnosti mase ne dadu iskorjeniti. Kako li sasma dmkčije izgleda ratna ptnn'jest Austro-Ugarske, Pmske i Njtniačke u opšte! Njihova je vojnička čast posve neokaljana; uvijek su se čete sređišnjih vlasti na frontu i iza froiita, ispunjene najhumanijim osjećajiina uzdržavale od svih nečovječnih đjela, a nk strahotc nijesu odgovarale strahotama ni ondje, gdje su to, kao na primjer za vrijeme .vojne u Srbiji, brzim slidjcnjeni, morale da čine. Po svoi ee prilici ovaj rat narodima središnjih vlasti, koji su od vajkada bili skloni da biz kritike i s nekim udtvljenjem glcdaju na sve ono što je tudjc, konačijo ipak jednom bclje otvoriti oči i oni takc uzmognu bope ocjenjivati svoje vlastite vrline. Kod toga će bici potrebno prije svega posmatrati i prosuditi ,,veliki‘* narcd i sinove gordog Albiona sa njihove prave strane. Bolje od Francuza, kako j<j to priznao njemački ratni irmiisiar pl. S t e i n, postupaju sa njćniačkim zarobljenicima Englezi, no i oni počinjaju surovost, da zarobljenike otpoš'ijaju iza fronta u domašaj njernačice vatre. I Engtezi, naročito njihovi šarcni sunarođnici postupaju sa njemačkim zarobijenicima na grozan i nasilan način, i ako se kod niih radi vise o osamljeniin slučajevima, nego ii o svirepom sistemu kao što je to siuč,ij kod Erancuza. Može se očekfvali, da će koliko s francuske, foliko i s engleske strane nastojati oprovrći optužbe njeinačkog ratnog ministra a vjerovatno ponovo raširivati bajka o navodnim njemačkim brutalnoŠ<i'na i razorenjirna u Belgiji i sjevernoj rrancuskoj. No središnje vlasti tnogu mirno sačekatl sud Istorije. Ni u neu'ralnfcn državama ne će više vjerovati ovim sporazumnim lažima i iskrivlilvanjima, jer im je nasilje nad Grčkom i povećano spuravanje neutralne brcdarske piovidbe u dovoljnoj injeri dokazalo, na kojoj se strani zaraćenih grupa mogu da nadju oskrnjivači i prezirači medjunarOdnoga prava! *) Narocito kuhanje živili bavarskih ranjenika, koje su pogano, gadno djelo izvršivale podivljale žene ,,vcIikog“ naroda. v **) Od ljeta 1016. slijede francuske jurišne kolone t. zv. ,mertoycrrrs“-< t j. Ijuuf oboružani bodežima, revoh'erima i bočicama s otrovom, koji imadu zadaću, da sa ranjenicima učrne ,,čisti“ obračun. Obrarioženje za ovu oficijelnu naredbu leži u tom, što bi Nijemci mogli osvojene rovove natrag preoteti, i vještinpm ljekara svoje ranienike os]x>sobiti za front. —■ Neku sličnost s time ima i naredjenjc branitelja Verduna, po kojem sfc Nijemcima ne sniije davati pardona.

niemniki Raithsics. Oovor ministra vojnog pl. Steina. Javljaju iz Berlina 1. o. mj.: Reichstag' je nastavio sa prvim čitanjem budžeta. Vojni ministar pl. Stein ocrtao je ža’.osni poiožaj u kojem se nalaze njemački zarobijenici u neprijateljskoj zemlji. On upućuje, kako je cijeli njetnački narod, doznavši za te žalosnc prilike, ispunjen svetim gnjevotn. „Neutrald su pokušali. veii ministar, da svim svojim siiama ub!aže sudbinu zarobljenika u neprijateljškiin zemljama. Najj gori je položaj u Francuskoj, gdje sc na 1 žailost stanje zarobljenika ne poboljšava, nego pogoršava. Neprijatelj postupa sa našim zarobljenidnta ondje na način, kojini želi da ih duševno i tjelesno sinni.

jni, ozbiljuo kajati, zrak. — Sto čc kazati?! Ništa! — „tješili * me mojl već takodjc pijani drugovi. Pa ti si valjda gospodar u svojoj kući... Ne boj se ... Ne smiješ biti tako strašiv odoiah prvc noći... Moraš pokazati, da nijcsi pod papučom! — A ne, to nijesam... nijesam... Ja sam gospodar u kući... dabonie... to ću ja njoj doka-za-ti-i... poćeo opet iz mene da govorj alkohol Koliko se još siećam, htjeli su me prijatelji nositi svc do u moj krevet, nu na tu sani se potnisap ipak u toliko osvijestio, da toga nijcsani dppuštio. Svoje sam drugove na kapiji ,,moje“ kuće poslao k djavolu, i počeo se u pravom sniislu te rijcći da penie<m stepenicama. Ne znam, kako bi mi to bilo uspjelo, da mi nije pomosda mljekarica, koja je baš dolazila sa mHjekosn 1 koja se krstila od čuda i sva npiašemi govorila: — Za boga, miadi gospodine, što se ?to s Varfia desiio,.. Ta vi ste se jučer tek sa mladom gospojicom... za Boga... za Boka!... Najzad sam se našao u svojoj sobi. M'tia jc žena sjedila na posteiji 1 gorko plakaia... plakala... Blio mi ie žao. — Vidiš, dušice... ovaj... zaveli me 'diugovi... drugovi ... lo-po-o-vl... ne 4ii vtte.onrosti... O-O-O-Dro-O-Stl...

došavšl na svježi j — Ne ću da praštam!... Tako šta... kuku meue... tako šta... No takvom si u istinu nijesam zamišljala tu prvu noć... Idem ja odmah natrag svojoj materi...

Dalje nijesam čuo. Došavši do kreveta svladao nie san i ja sam zaspao sve* onako obučen... t Probudio sam se tek oko podneva, na svoje najveće čudo — svučen i iijepo namješten u mekoi posteiji. U prvoj je dakle noći morala moja žena da svlači — mene... Ja sam se zbilja zastidio... Zato me po svoj prilici nije htjela ni da pogleda, nu svoju grožnju, da 6e me odmah ostaviti, nije ipak izvršila. Obukao sam se i htio sam da podjem. — Kuda? upita me ona ustrašeno. — Da se izvinem. što nijesam došao na rad. — To sam već ja učinila. Javila sam podvorniku, koji se došao obavijestiti za tebe, da si obolio... — Hvala Ti, bvaia Ti... zlato moje.. — i šta miadi čovjek sve ne učini—kleknno sam preda nju i zakleo se svime, Sto postoji 1 ne postoji na svijetu, da ne ću više tako. No bila Je Još uvijek ne'umoijlva. — Kasnije amo se ipak pomirill, a da se za to nijesmo nikada pokajall nl ona nl Ja...

^Sve one slobode, koje smo ini dopistili zarobljenicima u našim zdrobljenićkim Iogorima u gajenju umjetnosti i nauke, svega toga u Francuskoj nema. Stoga smo i mi sada te slobode ukinuti. (2;vo odobravanje.) Vrijeme za pregovore, koje je prijc bilo Uistano\ ljeno sa 4 nedielje, pošlije kojega roka su sc upotrebljavalc protivnijere, koristilo je spmo protivniku. Danas se.smjesta preduziinaju te protivmjere, a onda se tek neprijateljska vlada o torrte izvješiava. Na hiljade njemaćkih zarobljenika primorano je da rađi ncposredno iza francuskog fronta, gdje su izloženi vatri našili topova. (Uzvici ogorčenja). Pokušaje ovih nesrećnika, da se pod okotnosiuna zaklone od vatre, sprečavali s u frar.cuski časnid sa onl/jcm u ruri. (Ponovno zgražanje Uzviri: Nečuveno! I to lioće da bude kulturan uarod!) Mi smo prttiuzeli iste nijere i francuske zaiobljenike doveti u isti položaj. To ee trajati sve dotle, dok neprijatelj ne ispuni naš zahtjev, da naše zarobljenike smjesti bar 50 kiloinetara ipa fronta. (Odobravanje.) Najsramnijc je medjutim od svega, da se naši zarobijenici baš u nainovije vrijeme stavljaju na najveće muke, kako bi se od njih izmamiii izvještaji o našim vojničkim priiikama. (Negođovanje u cijeloj kući. Uzvici: Srainota!) To se naši zarobijenlci zatvaraju po više dana u prostorije stične kavezinia, a moraju i giadovati, kako bi klonuli duliom i daši tražeae podatke. Nije nam bilo lako, da se ugtedamo na neprijatelja u tome pogledu, nO na frontu je naredjeno, da se zadobijeni zarobljenici cmdjc nekoiiko dana zadrže i dovedu u slični poiožaj. No kojekakve prostakluke pritome mi inak izbjegavamo. (Odobravanje.) Ja sam u Franaisfcoj vid.o nebrojene kolone franaiskih zarobijenika, koji su pored men« prolarili; naši su ih vojnici doduše radoznaio posmatrali, no nikada nijesam iz ustiju naših vojnika čuo jednu uvrjedljiai riječ protiv njili, a još manje, da je koji od naših vojnikd fizički. napao zarobljenoga neprijateija. (Odobravanje.) Tako radimo mi — ,,varvari“! Ja sam si-' guran, da se oštre mjere, koje smo preduzeli kao protivmjeru, ne ir>x>de uvijek od svih organa u jednakoj oštriui. F ovdje dolazi do izraza veiika njemačka dobrota, piemenitost našega srca. U Engleskoj su prilike drugojačije. 1 engleski vojnici pokazuju više surovosti protiv naših zarobljenika. Mora se medjutim priznati, da Engiezi ove surovosti obusta^ljaju, kao i uopšte, da je postupanje sa zarobljenicima u Engieskoj boljt. To medjutim ne isključuje činjenicu, da i Englezi mnoge od naših zarobljenika šalju iza fronta u našu varrn. Stoga će im se taj postupak u jedrrAko} n ‘fnjeri odvratiti". Poslanik dr. Meyer (centar) izjavIjuje, da ćc ove prilike, kako ih je ocrtao ministar vojni, u istoriji biti obilježene kao najcrnja Ijaga fancuskoga naroda.

Hco?rsn!čen! pođmornlfRi rat. Velika potapanja u Sredozemnom moru. Kb. Berlin, 2. marra.

Sluzbeno jživ'

U zabranjenoj žoni S r e d o z e mnoga mora potopilesu naše podmornice: 17. februara južno od M a 11 e jedad krcatr transportni brod od prilike 9000 tona, koji je plovio u istočnom pravcu; 23. februara jedan transportni brod od prilike 5000 tona, pun sa Četarna, a praćen popratnim brodovima; istoga dana jedan brod za transport Četa od po prilici 5000 tona, takodier praćen od popratnih brodova; naizad 24. februara oružani brod za transportni brod ,,D o r o t h y“ sa 4494 tone zapremine, na kojem se nalaziio oko 500 Ijudi koloniialnih četa sa topništvom i konjima. Jedan se dio četa u t o p i o. Načelnik admlra’noc stožera ratne mornarlce. Početak priznavanja. (N’aročiti brzojnv ,,BcogTadskib Noviua"). * iMfinchen, 2. marta. Posljednji broj nedjeljnog lista ,,New Statesman" u Londonu piše: „Neograničem podmorski rat pruža u izvjesno.n smislu izgleda u uspjeh. Njemačka od njega očekuje, da će nain toliko zagroziti dovoz namirnica i sirovine, da ćemo več za nekoliko nedjelja b'ti primorani da pregovaramo. I to n.jc nikakvo ludo očekivanjc. Ako se uuištavanje količine tona bude tako kao do sad produžilo, ml bl moratl rat ?.a tiekoliko mjesecl dobiti iil niir zakijučlti. Drugi zimski rat ne možemo ni u kom slučaju izdržati. Njemačka je viada vrlo dobro saznala. gdie se nleiii stvarni i doslovno jedini izgiedi nalaze. Pogimdi srpski generaii. Kb. Bern. 2. martia. Lvonski listo\ i javljaju iz N i z z e: Priiikom potopljenja torpednjače ,.M Im a s“ poginui; su srpski general G o jk o v i ć, pukovnici Dragovan. VuI i ć i R i s 11 ć. (U brzojavu su imena vrlo nečitljivo 1 nerazumljivo saopštena, pa prema tome 1 ova vijest o pogiculim licima nije pouzdana. Op Ur.) Potoptienl brodovL (Naroćiti brzojav JBeogradskih Novina“) Zeneva, 2. marta. Najnoviji sptsak gubitaka četvornog sporazuma navod) osim broda JLaconie" Još 1 dalja frl enrieska p'arobroda. kao I Jedan grćld parobrod, koH Je zapUjcaJcn ler Ja bto ■ englesJtoJ mtnoj sluibL ...

SlućaJ sa „Laconiom" -. (Naroćitl brzojav „Beogradskib Novtn«“J Haag, 2. marta. New-yorške vijesti svjedoče, da anicrička ratnička štampa hoće da lskoristi torpedo\ anje „Laconie", da bi na taj način slomiia otpor većiii slojcva stanovmštva protivu učestvoviinja Anierikc u ratu. Tačno je, da je poginuki Anierićanka I'l a y zajedno sa svojom ćerlcom, os'ali su ATneričani, koji su se na brodu nalazili, spašeni. S toga je Siuftnjivo, da li će dva Ijndska žroota biti u stauju da izmijene načelni otpor zeinije protivu rata. Ženeva, 2. marta. Lionski J J rog.ress“ javlja: Osim spašeulti sa broda ,,Laconia“ prispjdi su u Oueenstovvn innogi putnici jednbg dntgog potopljenog engleskog parobroda čije se irne ne zna. S rah od gladi u Engleskoj. (Naroćitl brzojav „Beogratlsklb Novina“.) Bcrlin, 2. marta. Jz straha od gladi pokušava Engieska povećanje poljoprivredne proizvodnje. Glavni direktor za proizvcdnin životnih namirniea preporučuje slijedeće mjere: J. nedjeljno svih sedam dana raditi; 2. sa prodikainiee narediti nedjeljni rad; 3. danju i noću orati; 4. obučcne radnike ne upućivati u vojsku; 5. gradjanske i vojne zarobljenike upotrijcbiti za poljske radove, a i čete, koje su odredjene za odbranu zeinije upotrijebiti s vremena na vrijeme na te radove; 6. rekrutirati žene za poljske radove; 7. potpoinagatl male poljoprivrednike. — Glavni direktor izjavljuje, da ostaje ioš samo šest nedjelja radi obdjelavanja zemlje za ovogodišnju žetvu; sa nedjeijnhn radom dobila bi se potpuna nedjcija. Svuda treba upotrijebiti motorne piugove, koji i noću mogu raditi pri acethiiinskim fenjerima. Engleskl Izvoz rude Iz Španije. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“Ji Ženeva, 2. marta. Engieski uvoz rude iz Španije, na koji je engleska ratna industrija bezuslovno upućena, biće znatno sputan zbog morske zabranjene zone. — ,,Temps“ javlja: U Biibao, engleskom tzvoznom pristaništu ruda, prispjelo je od početka pooštrenog podmorskog rata samo sedam engieskih brodo>fa. flmerika I srediinje vlasti. Amerika protivu Wiisonove dikta'ure. Kb. VVashington, 2. inarta. Odbor prestavničkog doma je znatno izmjenio zakon, kojim je predsjed« nik ovlašten, da naoruža trgovinske brouove i prije svega je odbacio vladino osiguranje za inunicijone b r o d o v e. Moguće je, da će jedna, konferencija obiju domova kongresa morati odlučiti konaeni oblik zakona. Naoružauje američkih brodova Kb. Bern. 2. marta. Vlada mišljenje, da će u oba doma biti primlieni predlozi o kredjtima za na«>ružanje trgovinskih brodova, koje je Lodge podnio predstavni6kom domu. t ' Kb. Paris. 2. marta. ,,L e J o u r n a 1“ objavljuje jedan brzojav iz Ne\v-Wnrka, prema kojein je raspisana nabavke za 2750 topova od 75 mm. sa iafetama. Po kalibru se misli. do će sc ti topovi upotrijeblti za naoružanje trgovtnskili hrodova. Hughes na -stranl \Vilsona. (Naroćili brzojav »Beogradskih Novinacj Ženeva, 2. marta. Pariski listovi javljaju iz New-Yorka: Wilsonov bivši protivitandidat H u g h e s pozvao je poslije senaiske sjednice, u koJoj je izmedju republikanaca i demokrata došlo do neobično burnih prizora, sve političare, da se slože i da Wilsonu neograničeno odobre zahtijevano ovlašćenje, -tako isto da može vrbovati pola milijuna dobrovoljaca. Wilson želi saiuo naoružanu ' ueutralnost? . • (Naroćiti brzojav „Beogradskili Novina'J). Lugano, 2. marta. ,,C o r r i e r a d e 11 a S e r a“ izvještava Iz Londona, kako u Americl vlada opšte uvjerenje, da WiIson neće fcezuslovno. rat i da svojim govorima želi saino da postigne oružanu neutralnost, da bi mogao da pristupi oružanju. Za shičaj da otpočnu neprijateijstva izmedju Njemačke i Sjedinjenih Država, ova bi se neprijateljstva ograničila na ređje sudare izmedju amerikanskih brodova i njemačklh podmornica. Nema ni govora, da Amerika pošaije sporazumu pomoć u vojsci. Najviše ako bi poslaia nekoliko vrlo malenih četa, da bi biia zvanično zastupljena na evropskom bojištu. Revoludja na KuM. {Narofiti brzojnv »Beogradsktt NovTmm Ženeva, 2. marta. Predsjednik K u b e je zabtijevao u Washingtonu, da se što brže pošlje jedno veće odjeljenje vojske. Dvij« trećin« tatnlje •« nalazl u pobuaL Austro-UsnsKo. Nadvojvoda Franjo Salvator u Krakovu. / Xb. Krakov, 2. marta. " Nadvojvoda Franjo -Salvat o r, giavni nadzomik đobrovoljne. saniteiskc slu/bc, juče je posiije podne prispjeo ovamo. Na stanici su ga dočckali generaii, načelnld gradjanskih’ vlasti, a u ime galicijskog pomoćnog draštva Crvencg krsta knez Pavao Ićadziuil i princ Czartoryski. Nadvojvoda 'je posjetio Czartoryskiev niuzej i Jagelcnsku biblioteku. S večeri nadvojvćda otputovao da posjeti nekolike pomoćne bolnice u Galiciji. Groi pl. Hayun — namjesiiik GalicJje. Kb. Beč, 2. inarta. C. i kr. dopisni ured javlja: Njegovo Veličanstvo je n amiesnika u Galiciji, general-majora v. s. tajnog savjetnik« Ericha pL D i i i e r a, razriješilo tog položaja, na njegovu viasticu molbu, priznavajuči mu dragocjene zasluge, koje je on u vjernoj odanosti u teškim priiikama stekao, a za nam.iesnika GaHcije je naimenovao generala konjice Karla gi-ofa pf. H a y u n a. li j e tn u t k u. Krštenic sina Joachima pruskog. Kb. Berliti, 2. marta. U prisustvu caricc, vojvode f vojvodkinje od Braunschweiga. nadvojvode M a k s a i rodkelja novoroajenčeta, kao i mnogih drugih stranih gostiju, sinoć u 6 sati ie kršten prvenac princa Joachima pruskog u po r sdaniskoj i afatl. Pri krštenju je dobicv ime Karlo Franjo Josip.

Poljsku kraljeuina. Poljski seljaci protlv Rusije. Iz Varšave javljaju: Listovi donose po moskovskom listu „Gazete Po!ska“ saopštenje jedne poljske ličnosti, koja se u posljednje vrijeme bavila u Poijskoj. te imaia prilike, da se pouzdano informiše o sadašnjem raspoloženju u Poljskcj. Ta ličnost yeli, da se sada medju poljskim^seljacinia opaža živa težnja za stupanjp u poljsku vojsku i za borbu uz središnje vlasti protiv Rusije. Ovaj preokret u nazorima poljskih seliaka nastao je poglavito uslijed vijesti atnerikanskih Ilstova, po kojoj ruska vlada namjerava, da po povraćaju Poljske raseli jedan milijun Poljaka u južnu Ameriku. Osim toga priđonijela je ovom o'briu i ta okolnost. što poljski sel : aci,žive sada u izvjesnom hlagostanju, jer nikada nriie, pod ruskom upra\ om. nijesu đo'bijali za svoje proizvode tako visoke cijene kati sada.

Snorszumtje slla medju sobom. Ukidanje prava utočišta u EngleskoJ. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Haag, 2. marta. Bonar Law izjavio je u donjent domu, da se sad preduzimaju koracL da se gradjani sporazumnih sila, naročito ruski. ili povrate u svoju domovinu, lli uvrste u englesku vojsku. Rusija je time zadovoljna. Predlog. da se Rusima dozvoli seoba u Ameriku, u koliko bi oni to pretpostavili, odbijen je. Ove zakonske mjere sprovešće se po potrebi nasilno. Još predje je nešto slično pokušavano, ali je pokušaj naišao na protest, po kome se takav postupak ne bi siagao sa pravom utočišta za izbjegticeFrancuska šlantpa prodv engleske zabrane izvoza. (Naroćrti brzojav »Beogradskfh Novinai/ ženeva, 2. marta. Lvotiiki listovi osudjuju najoštrije englesku zabranu izvoza. Pod naslovom „l'rotiv francuske trgovine“ piše „Nuovel)iste“, da manjak francuskog izvoza vina, svile, voća i luksusne robe iznosi 6t'U milijuna. Engleski postupak oštetiće cio privredni život pa i javni kređit Francuske. Francuska trgovina osjeća vrlo neugodno takvo nebratsko držanje Engleske. • | ■ i-

Ruslla.

Opšta mihtai izaciia u Rusiji. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ ■i 2eneva, 2. marta. ' ,,R u s k i j a V j e d o m o s t i“ JavIjajn, da će do Kraja ovog mjeseca biti mobllisan svaki podanik RusUe. koji je za vojsktt sposoban. Radnleki pokret u Rusii). (Naroćhi brzojav »Bcogradskih Novinao .Frankfurt, 2. marta. .J'rankfurter Zeitung" javija iz Stockholma: Zapovjednik petrogradskog okruga general H a b a 1 o w obnarodovao je, da se Petrograd nalazi u ratnom stanju, pa je naročitom objavom opontenuo radnike, da se klone demonstracija prilikom otvaranja dume. On je od vrbovnog zapovjednika vojske ovlašćen, da svald otpor JU nered uguši oružanom silom,