Beogradske novine

Suaiia &

Ncđjelja

BEOGRADSKE NOVINE

*

■ ■rflU. . ■ " Gradjanski rat u Rusiji.

Vladavina „željeznc ruke“. Kb. Amslerdaiti, 15. septeinbra. Kako se iz Londona javlja, T cteSCeuko je jednom zastupniku „Mornlng Post“-a rckao, da jc Vlađa uvidila, da sanio jedna žcljezna ruka Rusiji može pomoći. Bcz ikakvog će obzira sad svaki eovjek, kojl bi se vladi protivio ili njenog starješinu iie bi poslušao, biti na srart osudjen.

Novo rusko miuistarstvo. Kb. Pctrograd, 15. septembra. Petrogradski brzojavni urcd javija: Bivši minislar vojui i sarađnici šNovoje Vremja“, lcoji sa pod kuinnjom pomaganja pobune bili uap'iseni, pušteui su u slobodu. Do 2 sata u jutru uovo miiiistarstvo nije bilo još bbiažovano; oeckuje se, da ćc sc sur (ra kabinet obrazovati, i to na osiiovi •koalicije. Većina dosadašnjih ćiauova i-jkabincta iz kadjctskc strankc je odbila da t'.dje u novi kabincf, samo ćc Kaićcv ostati jninisiar poijoprivrcac. Protnjeuc u ruskom kabiiictu. Kb. Stockliolm, 15. scptcmbra. Otstupio jc ministnf iinausijc i potprcdsjednik ministai'.skog savjcta Nekrasov. Tercščenko će biti potiinedsjednik novog kabinebt. Vlada jc poslala uaročiti odbor tt glavni stan, koji će povesti istragu tt zavjeri Koruiiova. Novi načeinik glavuog stožera LAIeksejev jc otputovao tt giavni stan.

protivnika, privrcraena vlada i Korniiov, kađ obojica tvrde, da ništa drugog ne raislc, nego samo o dobru otadžblnc, ne raogii da se izmire I da jcdan drugorae rttku ne pruži? List veli. da su članovi kadjetske strankc prekjučc činili sve što su itiogli, da se dodje do potrebnog sporazuma, ali da jc taj pokušaj propao zbog nekik forinalnosti. Mora se žaliti, vcli Itst na završetku, što je odbrana otadžbine spala na saraoodbrami proiiv unutarnjcg neprtjatclja. Jcdna sila, koia je izgubila vczu sa stvarnošću, pcuJinje da luta tt raagii. Nepouzdanost vijestl Kerenskove brzojavne agencije. (Maročiti brzojav „Bcosradskili Novlna") K51n, 15. septcmbra. Stockholmski dopisnik .,K 61 n is c li e Z e i t u n g“-a brzojavija: l'inska brzoiavmi rarcža, koja za sad stoji na raspoložcnju sanio Kerenskovcj vladi, prenaša samo one viiesti, kojc su za viadu povoljne. Jastto sc vidi, da te vijesti nijcsu istinite. Sadanji dogadjaji su početak gradjanskog rata, koji će zahvatiU cijeltt Rusiju. Ncistinita je vijcst petrogradskog ureda, da je Moskva na strani Kerenskog. Bijcdan utisak čini tvrdjenjc, da su nekoliki zapovjednici Kornilovljcve vojskc prešii petrograđskoj vladi. Ta neistina tvrdi, da sc vlada mora da služi izmišljotinama. Dok Kortiilov ne zauzme Pctrograd, a to raože biti svrakog časa. sve vijesti treba priraati s uevjericora. Ruski listovi o dogadiajinta. iN.iroćili brzojav „BeogradsRih Novina 1 ') Pelrograd, 15. seplcutbia. Pctrogradski brzojavni nrcd javlja: Socijalistička štampa ic saglasuog mišljenja, da držanjc Korniiova znači objavu rata rttskoj buržoaziji i rcvoiucionarttoj detuokraciji. ,,Djen“ piše: Nentu'i, koji sti sad izbili, spoljni su znaci ustanka jcdne klase protiv druge i počctak gradjanskog r.ata, Oni, koji stt se digli protiv unutarnjeg mira Rusije, dolaze u opasnost, da i sami propadmi, jer stt oni osudjeni ttnaprijed da će nasjcsti, pa i n siučaju, ako bi odnijeli sjučajnu po■bjedu nad deniokracijom. Nadamo se, tla se umitarnje borbe ne čc zaoštrilj i da nc čenio doživjeti sraraotn, da bu‘dcmo ncsložni n trcuntku, kad nani prijcti njemačka čizma da nas zgazi. ,.D j e 1 o N a r o d a“ pišc: NepriJatelistva, koja su otpočela prcd vratima Pctrograda, mogit postati znak za 'buru uarodne mase protiv bttržoazije. List vidi u Kornilovijcvom pokretu poktišaj, da sc revolucija ttguši, pa da sc na taj način ne dozvoli seljacima ouo iio oni tražc. zcmlju i siobodn. „Novaja Žizn.i" vcii: Sva dcmokracija ntora sc prikupiti oko Kercnskog, njiltovog prizmitog vodjc, c'.li on niora iz svojc politike ctkioniti oklijevanjc i odlučno prilivatiti načcla dcmokratske diktaturc. ..i z v j c s t i j a“, orga'.t radničkog i vojničkog savjeta, pišc: Dogadjaji su 'dokazali, da čc sc zadatak nove sile nalaziti u saviadjivanjtt protiv rcvohtcijonarnih težnji. Ma ko bio nosilac te siic, njcga ćc demokraciia snažno potnouiagati, ako sc satno bude pridržavao tog načcla. Gradjanska štampa govori vr!o kratko <> dogadjajima. „Novojc iV r c m j a“ vcli, da jc Kornilov Rtisiju dovco na ivicu tainne, ogromne provalije. ,.B i r ž c v i j a V j c d o m o s t i“ pišc: Ma kakav bio isiiod Kornilovljcvog predttzcća, cilj revolucijc ne Sfflije biti uzdrinan, jcr jc oita spasilac državc. ,.R j c č“ pita, kako ic to, da dva

Glaviti dio vojske uz Koruilova. (Narociti brzojav „Beosrađskih Novina"; Karlsrulie, 15. septcmbra. ,.M o r n i n g 1 J o s t“ javlja, da stt čctc Kornilova zauzele grad Novgorod na pruzi za Moskvtt, u korae se nalaze ranoge tvornice raunicije. Misii se, da jc dcvct descfiiia vojskc na strani Kornilova. Brusilov radi zajeduički s Kornilovom i nalazi se u njegovom glavuoni stanu. Do sad se Kornilovu pridružilo 43 generala. Radnički i vojuički savjet uz Kerenskog. (Naročiti brzoiav „Bcogradskih Novina“) Berliu, 15. scptcmbra. Sa ruske se granicc iavlja: Rađuički i vojnički savjet riješio je sa 373 protiv 201 glas, da bezuslovuo potpotnaže privremenu vladti, Cerctcii je izjavio, da će otkrivene osuove reakcijonara još višc prikupid dcmokracijtt Rttsije oko zastave privremenc vlade. Ako se odhična borba protiv reakcijonara budc razbuktaia, ipak ćc sc zato borbe protiv spoijnjeg neprijatelja najođlučnije produžiti, jer bi svaki neprijateljev uspjeh na frontu đobro closao reakciji. Kerenskova ageucija o osujc-ćeiijti ustanka. Kb. Petrograd, 15. ser-iembra. Pctrogradski brzojavni ured javIja: Poipuuo osujećeni ustanal; protiv privremcne vladc jc tt cijeloj Rttsiji izazvao nebrojenc odiuke i izjave, koje vladi sa sviii strana dolaze i najjačim izrazhna iskazuju vjemost i odanost prema demokratskim idealima slobode. Predstojeća selidba vladc u Vologdtr. (Naročitl brzojav „Boogradsliih Novina“) Rotteruam, 15. septembra. Preiua pctrogradskira brzojavima za Vologdu idu satno državni vozovi, jer privremena vlada, za slttčaj daljilt dogadjaja, spretu^ sve š‘o jc potrchuo za selidbtt u Vologdu. Od desel dana ua ovamo nije ni jedan voz došao iz Moskve ti Petrograd.

Ilcrcegoviuu. Ouda smo se ja i Anifa /.aljubili jedno u drttgo, i ako sam ja bio najdivlji tnomak u čiiavom mjestu. A niožda sam od dobrc česti baš stoga i podivljao, jcr nijo ni Anita bila kao drugc djevojkc. Odraait poslije poroda tmtria joj je mati; otac sc brinuo za svc drngo više no za svojc clijcte, pa je 'Anita rasla tt potpunoi slobodi, kako jc Bog Ittio. Kao djeCa ćcsto srao sc prcpirali, pa i tukli, ona bi ine izgrcbala, što je boljc umjeia, kao ono divlja mačka. Onda su sc Ijttdi tonie sinijali. A!i poslije, kad smo sc rai dvoje bolje sporazumjeli, nijc im bilo pravo, a osobito njezinu ocu. On jc litio iskoristiti u svojc svrltc Anitinn ljcpotu i odatje utjerati veće kamatc. no kad bi jc ttdao za mene, zloglasnog lijenSlimi. Aii to. ipnk prevaiio u raeunu. Da jo Ariita poslalu mojom ženom, J>io I>i ja svima pokaMo, kamo jo8 riioze steei je'dan lijen*lina. A što sani postao ubojicom, lo snmo njihova krivical'* Nckolikc teške suzc kotitja'c s o ).[jeduoine tnomku niz garavc oliraze. Hrzo, » kao đa so slidi mckšog osjoćaja, otaro ih šesirom. ,,l Anita lo oslaviia?“ „Otac jc prinukao. Gospu'din <'o komesav valjda znati iz isknstva, <Ia sr Ivi'doglavi seljak, kad jo ocšto ve' utuvio 11 Rlavu, žto misli, da ee ntu donijcli' koristi, no žaca ni o'd kakovo zloće. A Btaii sc s nama pasji zlo vla'dao. Mi nijesmo o'd njeea nižta tajili, pa đok sam ja bio tu, nijo ni on nama sfavJjao nikakovih zaprjeka. On jc dobro jroznavao nas 'dvojo i znao, da I>i mu » nAiua zalu'dn bih l.rud i aiuka, AU kad mt mo uzcli u vojsku i kad sam taorao u Herccgovinu sa »vojom pukov»ijom, tad ja vnlio, da je xa njega kttczgodan T kako }e fijepo to

vrijente iskoristio! Ja sam s početka. pisao Aniti nokoliko puta, i ako mi jo pisanje išlo vrlo teslco o'd rukc; jili ona nijo primila nili je'đnog moga pisraa* Otac so već za lo pobrinuo, 'da ih u pravo. 'cloba nostane. S clruge jc strane Jagao Aniti, 'da su rnoji clvugovi pisali kući, kako spi-ov'o'dim u tndjini ;:azuz'dani živol I kako s« Aniti javno rugam, 8to so kod kućc za mnom eivotoči i Sto tni je vjemn. Anita mi jo 'dodušo poslije rekla, da nijc u lo vjerovala; ali ako nekomc zviž'dukaš svaki dan Ijcz prestanka uvijek istu ariju, na konru ostauc mu ipak u ušimat. I onajco ,«:u žc.’mr voć po sobi sklonc po'dozronju. Ali opc!. ,nc bi jc to još nagnnlo 'dn me ostavi, da nijo olac urnio naći jaeib sredstava, On bjcše saznao, ‘da je Moliniju zapo'o oko za Auitu, a gramzljivi starac nije lako lako litio propusliti prigo'dn, da dobije za zeta najbogatijeg mornka u eitavoj opšlini. Stoga so uije žacao Vla bude provodadžija svojoj vlaslitoj kćcri; pa ka'd njogovi mzlozi nijesu kod pjc postigli, rekld, onog uspjeha, šlo je ou zclio, stao ju jc zfostavljati i tući, dok 'je nijc omekšao. ICit'd sarn. so oirag osam dana vratio sa vojue službe, ona jo već bila Molinijcva žena, No ću vatn sad. opisivati, kako sam pobijesnio. Kušao som 'da utoniin svojn Lol u vlnu, pa sam sa svakim zemećao kavgu. Ljudi su gcvorili, da jo Jijcnština ostao oiutj stari lijonština, šta višc, da sc vratio [ gori ivo je prijc bio. KaVl sam jučer za i prvi put zasroo Anitu, pljunuo sam pre'd njom. Ona je prob'ijcdila kao smrt; nije mogla da prozbori ni crno tni bijelo, Malo poslije primio sam od njc listić papira, u kome me zaklinje, 'dtt odmah po smrknuču ’dodjem u vrt, što je za njodftom kućom, pa da će mi sve razjasniti i ‘dokazati mi da nije nikada

Sudar izmedju Kerenskovih i KornllovIjevlh četa. — Izjave za mir. (Naročitl brzojav „Bcogr ulskth Novina") Stockhohn, 15. septembra. Nc potvi'djnje se vijost o pravoj bitci izmodju Kerenskovih i Komilovljevih četa, ali jc hiio borbo izmcdju četa obje vojske kod Lttge. Komilovljeve čete posjcle su telefon i brzojavni uved kao i druge javne zgrađe. Garnizon Luge ostao je vijeran ptivrcmcnoj vladi, a!i j čolo Kornilovljevo ostašo postojane prema mamljenju izaslatili delcgata radničkog i vojničkog savjeta da priznadu p iviemenu vladu. Naročito kozaci ostašo vjemi Kornilovu. Po‘d ovakim okolnostima i zbog porašene željo.ničkc piugo Korni!ov ;je obustavio poiiod na Petrograd, te jc tako Kerenski dobio vremena da prikupi pouzdane čete. Po dragim vidiiima nastalo jo u Petrogradu liaotičoo stanje, od kako jc Kemnski nareiij da so pokvarr pruga. Ako so Korni’.ov pojavi pred Petrogiađom, giavni grarl ielva đa bi so mogao držati tii dana, u l'eirogradu je bilo javnih izjava u korist mira. Nošeno sn zastave s natpisom: ,,1I oćemo; o'dmab nitr!“ Engleska štampa o Kor«ilo'vlievom tistaukn. Kb. Rotterdam. 15. septembra. ,.D a i 1 y M a i i“ javlja iz Petrograda: Izgleda da je Kornilov postao sa svim bezopasau. On ne može računati ni na potporu vojske ni na simpatije stanovništva. U vladinim krugovima se misli, da je načelnik glavnog stožera Lugovski potstakao Kornilova na ovako njegovo prcduzeće. Kerenskova nadle/.nost. Kb. llotfcerdam, 15. septembra. ,,Daily Mail“ objavljuje vijest iz Petrograda, po lcome je Kerenski zato primio. vrhovno zapovjedništvo, Sto je uzdrmano povjerenje vojnika u njihove časnike poslijc postupka Komilovog. 0‘đ luke o vojnim operacijama spa'daju medjutim u djelokrug Aleksejeva. 0 ratnopolitičkim pitanjima o'dlučivaće Ke e .ski, Novi zapovjednici ruske vojske. Smijene i uapšenja starih zapovjednika. Kb. Pctrograd, 15. septeinbra. Petrogradski brzojavni ured javija: ,,Izvjcstija“ donosi: Kornilov i lijcgov načehiik Mavnog stožcra gencral Lukovski izjavijifjtl', da su gotovj, da izadju prcd reltadijcl<»ii sttd, da budu osiKijeiii zbog organizovanja pobtine. General Rtiskij je nairaenovan za glavnog zapovjechiika sjevernog fronta, pošto jc general Klerabovski sraijenjen sa svog položaja. General Dragorairov jenaimenovau za gjavnog zapovjeđnika jiigozapadnog fronta na raiesto generala Deničina, koji je tiapšcn i zbog veleizdaje stavljen pod revolucioni sud. Rovarenja kozačkog znpovieduika. Ruski front tri datta bez odbrane. Kb. Petrogjfj^,..i5. scptembra. Javlja se o opasuoin rovarenju kozačkog zapovjednika K a I e k i n a, koji je najodaniji pristalica Kornilova. Ruski ministar spoljnih poslova je rekao. ua je ruski front zbog ustanka Korniljevog bio tri dana bez odbranbenih srcstava i bez glavnog zapovjedništva. Kornilov mora biti vrlo strogo kažnjen. Uapšenja čianova t'aditičkog i vojničkog savjeta u Rostovu. Kb. Stockliolni, 15. septcmbra. General K a I c t i n je narcdio da se napse svi članovi rađničkog i vojničkog savjeta u Rostovu. Nckrasov je izjavio, da će pokret biti lirzo ugušen.

16. septe mbra 1917. Samoubijstvo generala Kryvova. Kb. London, 15. septembra. Rcuter javlja Iz Petrograda? Zapovjednik Kornilovljevih četa, general Kryvov, prispjco jc u Petrograd, pošto je prethodno pozvao čete da polože oružje I da sc pokore vladi. Niega je primio Kerenski. Odatle je otišao u svoj stan, gdjc se jednitn revolverskim metkom ubio. Uapšenje kneza Lvova. Kb. Kopenhagen, 15. septembra. ,,B e r I i n g s k e T i d e u d e“ javlja preko Haparanda iz Pctrograda: Knez Lvov, hivši niinistar predsjednik. uapšen je zajedno sa 80 političara, koji njemu lilisko stoje. Uapšcnje generala Kaicdiua. Kb. Petrograd, 15. septenibra. Petrogradski brzojavni ured javlja: Prema posljednjim izvještajima jc general Kaledin uapšen u okolini Rostova. Sunuijiva Lvova misija. Jvb. Rotler'dan), 15. septembra. Po ,,Nicuwe Couranl“u javija ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ iz Pe'rograVla od pone'djeljka, da izgleda, da je Vladimir Lrov kao posre'dnik izmedju Kornilova i Kerenskog igrao dvoličnu u'ogu. On jc u svojim dostavama Kerenskome išao daljc, nego što mu je to naložio Kornilov. Cak je sunmjivo, da Ji mu je Kornilov i izdao kakvu punomoć. Kornilov je znao da će Riga pasti. Kb. Rotterdam, 15. septembra. Po vijestima iz Londona brzojavlja ,,Daily Mail“ iz Petrograda: Vladin komesar Voidinski izjavljuje u jednom svom izvjoštaju, da je Komilov znao, da. se Riga ne može držati. On jo zato ua Ui'žavnoj konferenciji u šloskvi tako govorio, 'da on, ako bi grad pao, može pripisati krivicu 'dezorgauizaciji čela, Voidinsid izjavljuje, da je medjutim zapt u vojsci bio dobar. „Millcija“ u Petrogradu. Kb. Amsterdam, 15. septembra. 11 a v a s javlja iz Petrograda: U Petrogradu je postavljena milicija od 50.000 dobro naoružanih Ijudi, koja je potčinjena ,,sovjetu“. Engieski dopisuici u Toriicu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Karlsrulie 15. septembra. ,,M o r n i n g P o s f* i ,,D a i 1 y C li r o n i c 1 e“ od juče ne datiraju svoje brzojave iz Petrograua, nego iz finskog pograničnog grada Tornea. Uvodjenje stare poljske kraljevine. Ivb'. Beč, 15. septembra. Car i kral j Kai lo t njemački car ob;jav 1 juj u ravnoglasnc patentc, kojima se uvo'di tročlano regentstvo u Poljskoj i tlozvoljava opsežna samouprava, te nagovještava uvodjenje stare p o 1 j s k e lc r a 1 j c v i n c.

Pokret za mir. ,,Teuips“ želi diskusiiit o miru, (Naročiti brzojav „Bcosradskih Novina") Bern, 15. septembra., ,,T e in p s“ objavljuje članak, koji se smatra 'da jc inspirisan i u kom se pesiniističkt posmatra ratiu položaj za koaliciju naiočito s obzirom na to, što jo jicizvjcsno, n kom će obimu Amerika uzcli udjela u operacijama. Najzad poziva list središnje vlasli, da obznauei svoje ratne ciljcrc, i natla se, da će ako ovi Jvudu mnjereui, ipak moći da se pvishipi 'disknsiji o miru.

Jjubila drugoga oshn mr'ne. Molini da jo pošno na selo i da će se vratiti tefc kastto. u noć ili sjntra njutro. S početka nijesam nipošto bio sklon. da jc poshišam, jor nijesam višc lilio da opšti-tu s Anitom, šlo nic je tako izdajnički osfavila, pa sam se bavio mišlju, da jtanvijek o'dem iz domovinć. Ali, Jrad se počelo smrkavali, neka mc neodoljiva siia gonila na ročište; morao sam još jednoin vidjcti Anitu, pa joj kazati, kako jo pamtom zlo postupaJa a zalim zavitJjali joj moj prezir u ncvjemo iice. A kad tarno, đesito sc drugo i Iroće. Ona mi ispriča glasoln promnklim od suza, šta su sve s njorn uradili i kako su jo mučili; stade mi sc kleli, da mi hoće utvTditi svoju ncpromijenjemi ljul av, pa da će miu istu noć ostaviti i Jcnćn i muža i radijc snmnoiu dijelifi bijcdu i svainotu, gdjc mu drago po širokome svijetu, ncgo li i dalje živjc i u lasli s omrzjelim mužcm: tad ne rnogoJr m ino, već padoti pred njom nice i sindoli je rnoliti, neka mi oprosti, Stc snm joj jutros učinio. —• Kako se 'zatirn ona slialiota alučila, ja ni sam neznam. Odje'dnoin začuli u džbunu neko šuškanje i ugJedah oštricu ođ noža, k:dco u mjcsečini s jcvnu. Je Ji to 1>ilo namijcnjeno meni ili Aniti? Ja trgoh nož iz džcpa i u tren oka Molini ležaše pieda mnom. .obliven krvlju...“ U to 'dolirli stražar od jnspekcijo te mi uruči je'dnu bilnu službmu depešu« Ja je otvorih i pročilah: ,,U ovaj čas našli smo u Sau Bartolomeu Gocca Mo* linija, posjeiinika, gdjc leži mrtav n vrtu m'd svoje kuće. NeJco ga jc proho nožem. Teška sumnja, pada na momka seljaka Ptetra Spandija, prozT'anog „lijenšlina“, koji jo inače na zlu glasu. On je mcdjutim }H>biegao, Za njim se vodi potrnga. Stražnrsko zapovjcdništvo/ 1

„Pielro Spandio, što ste rekli, to je ovdje potvrđjeno. Vi ste uhapšeni.“ U uare'dnoj sudbcnoj sesiji porota jo osjekia, 'da Pieiro Spanđio nije kriv zločina promišljena ubijstva, ali ga je opet osudiJa jia pet godina famniee radi ubijstva. Kad izidjo iz robije, da ii će još 'ttvijek oslati onaj stari lijenština? I,ijepa će Anita držati njegovu sudbinu u ssvojim mkama.

HALI PODLISTAK. Muzeum svjetskoga rata. U Londomi sc sprcraaju da podigiiu nuizcuin svjctskoga rata, koji će i' : ti tako uredjeu, da cc giedalac moći da prati sve fazc toga rata. Veću iiolovinu muzcuma zauzimaćc razni niodcli rovova, lagunia, utvrdjcnja i t. d., a porcd oviii biće zastupijene svc vrsle oružja, po6c\ r od obične pješadijske liuške pa do poslijcdujc letilice i podmornice. Naročito rajcsto zauzimaće okiopni borbcni automobili. Zgrada, u kojoj ćc se svc to sinjcsliti, imaćc s polja izgled ogromuog spomcnika. Zn podjelu utujtrašnjosti u razne grnpe obrazovani su pododbori pod upravcui naročitili stručnjaka. Sama bibliflcka brojaće prclco 30.<H'0 svezaka. U nju ćc sc smjcstiti po kronološkora ledu i svi državni dokuineuU. Došfo ratu postojo ninogi tajni dokumcnti, to ćc se dcccnijama raorati čckati, dok sc ti dokimicnti dobavc, pa ćc raorati radi tc nabavke da sc u raznim državaraa donosc i zakoni, koji dozvoijavaju prcnos tfh doktiraenata iz državnili arhiva. Gradjausko odjelenje prikazivaćc prije svega, kako su za vrijemc rala zaslupa'e žcnc svoje ljude na domu. *

Broi 254. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 15. scptcmbr*. iV o 1 f f o v u r e d javlja: U zapofnom pojasu kanala potopljcn jc \ broj *rgovinskili brodova i nekolik« ribarskih brodova s ukupno 22.000 tnna. Jedna podraornica jc 5. scpt'Anbra u noćnom napadu torpcdovaia u blizini engleskc istočne obaie jedan ralni brod, po izgledu torpedski zapovjednički brod. Druga podmornica jc 9. septembra postigla u kanalu torpedski pogodac protiv jcdnc malc krslarice. tipa ,,Arabic“. Sa podmomica sc nijc mogio vidjeti, kad su oba broda potonuia. Opšti ustanak u Portugalskoj. Kb. Rotlerđam, 15. »eptemlna. . ,,Daily Mail“ brzojavlja iz MaUrida, đa je u Portugalskoj opšll ustanak, koji je obuhvatio sve ra'dnje, kao i banke l gradjevin ska }jredirzcća. U Portngalskoj no izlaze ni jednc uovine. Pro glašeno je opsa'dno stanje.

Svedsko-američki spor. Kb. London, 15. septembra. R e u t e r javlja: ,,D a i l y C ii r cn i c 1 c“ javlja iz Buenos Ašrcsa, da jc grofu Luxcinburgu ostavljeno 24 sata vremena da napusti zcniiju. On ćc otići u Chiie. Kb. Bcrlin, 15. septcmbra. Wolffov ured javlja: Državnl tajnik ministarstva spoljnih poslova je . zamolio argcntinsko poslanstvo, da br* zojavnim putem dostavi grofu Luxeni! burgu upustvo, da dodje u Beriin radf podnašanja usmenog izvjcštaja o đogadjaju, koji je izazvan obnarodovanjeiit njcgovili brzojava. Argenlinska je vlada umoljena da izradi slobođan propust za poslanika. Veliki izgredi protiv Nijeuiaca. Kb. Paris, 15. septembra. J1 a v a s javlja iz Buenos Airesa: l J osIije obuarođovanja zvanifine' potvrde brzojava grofa Luxemburga uzrujanost se povećaia. Požarnici i policijski vojnici čuvaju njemačko poslanstvo, njemačke zgrade, njemačla konzulat i iijemački klub. Mnoge su trgovine opljačkane a zgrada njemačkog kiuba je zapaljeua. Svjetina je napala na zgradu, u kojpj se nalazi iist ,,Union“. U skupštinaraa govornici traže raskid s Njemačkom. Ministarstvo čeka da vidi, kako će se razvijati stvari u Stockholrau i Washingtonu, pa će onda zauzeti svoje držanje. Prilikoin demonstracija zapaljene su prostorije „Gazeta d'Espana“, tri gostionice i uinoge njemačke knjižare i pivare.

Austro-Ugarska. Vojvoda Hohenberškl. Kb. Bcč, !5. septcmlva. Car je p.odario najstarijem sinu pokojnog liadvojvode Franjc Ferdinanda dostojanstvo vojvođc t nazivom v o j v o d e II o h e pb e r š k o g.

Neograničeni podmornički rat. Broj topova, propaiih s potoplieniiu brodovlma. Kb. Berlin, 15. sepiembra, U vremenu od 1. januara do 31. nvgusta s parnim brodovima, koje su našc podniornicc u Sredozemuom moru uništile, potopljcno je tikupno 22(> topova. U ovaj broj nijcsu uračunali tojiovi, koji su se nalazili na potopljeniin ratniin brodovima kao i lia naoružanlm parobrodinia, koji su propalf nailaskom na mine. Oluislava plovidbe za Arhangelsk. Kb. Bern, 15. septcinbra« ,,T e m p s“ javlja iz Londor.a: Engleskim brodarskim krugovima je javljeno, da ćc sc plovidba za Arhangelsk morati uskoro obustavlti. Dozvola za izvoz u Arhangelsk nc ćc se ođ 15. septerabra nikome izdavati. Najnovije brzojavne vijesti. Velika hladnoea u Ainerici. Kb. Ncw-York, 15. scptembra, Žcstoka hladnoća posljedniih dana nanijela je u cijeloj Uniji štete od uekoliko milijuna dolara. naročito je |ako oštećena pšenica, duhanski sadovi I mlado drveće.

IfPISNICIMA NA SESTI MADJARSKI RATNI ZAJAM stojimo sa obligacijaina na raspoloženje. ISPOSTAVA BEOGRADSKE 0PŠTE mUUtSKE UTNE liit

*