Beogradske novine

Broj 288.

Sub'oTa

BEOGRADSKE NOVINE

20. oktobra 1917.

Strana 3.

»l Engleskoj. Ova štampa pokušava ‘đa OpraVda te izgrede i navodi, da sti JeVTeji pogrdjivali engleske vojnike i da sti na njih pucali. Jevrejska štampa, opet pobija to l izjavljnje, da su svi ti navodi lažni. Značajno je, đa je od tib, što $u »udjelovali u izgredima, samo jeđan kiivac kažnjen. To je jedan mladič od, ( 16 godina, koji je osudjen na novčanu koznu od 40 šilinga. ; Najnovije brzojavne vijesti. Uspostavljanje ustavnih garancija u Španiji. Kb. Madrid, 19. oktobra. Havas javlja: Kralj je potpisao ukaz o uspostavljanju ustavnili garanciia. Strijeijanje Mata Harlse. Kb. Ženeva, 19. oktobra. Povodom strijeljanja Mata Harise, koja je u Francuskoj strijeljana zbog tobožnje špijunaže, primječuje ženevski list „Feuille": Da ie Mata Havi bila cngleskh. sestra „Crvenog Krsta“ u zaposjedmitoj Belgiji, u štampi sporazumnih sila bi se govorilo o barbarskom ubistvu Nijemaca, ovalco dakako je to jcdan posve ,,razumljiv“ čin... Dvojaka mjera Francuza biva svakim danom jasnija: kad Nijemci pogube kojeg faktičnog špijuua, onda je to ,,barbarstvo“, a kad Francuzi nbiju koieg tobožnjeg špijuna, onda je to črn pravde... Engleska ženska vojska. (Narotifl brzojav „Bcosradskih Novina") Zuricli, 19. oktobra. Engleski naročiti dopisnik ,,N. Z iiricher Zcitung“-a javlja: Engleski minislar vojni lioće sad da vrbuje milijun ženia, koje će zamijeniti stružarška odjelenja vojnih smjestišta i magacina. Zcne će biti potpuno vojnički opremljene i izvježbanc kao rcknui. Zapli.icmi obuče ti Fraiicuskoj. Kb. Paris, 19. oklobra. Nare'djeno je, da se sve Ugovačke vadnje, kojc proizvode obuću ili jo prodaju, stave pod državni nadzor« Smrt talijanskog gencrala Fapa. (Naročiti brzojav „Bcogra'dskili Novlna") Ilaag, 19. oktobra. Prema izvjcšlaju ,,Excliange B ureaua“ talijanski general Papa j’ poginuo, pogodio ga jc me'.ak auslro ugarskog strijelca. ,

Grad i okolica. flnevni kalendar. D a n a s je subola 20. okiohra, po staroin 7. oktobra. — Rimokatolici: Vendclin pr.; oravoslavni: Srdjcv-dan. Casnička i ćinovnička kasina otvo:cna jc do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i Igrnnjc, kantina. Otvorcno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcče. Siobodau pristupsvakomc vojniku. Beogradskl orteum (u zimskom pozorišlu, prijc Boulcvard); Počctak prcdstave u 8-30 sati uveče. Kinematografi: Vojni kino uKralja Milana ulicl 56 (Koloseum): U 6 saii poslijc podne predstava za vojnike, a u 8 30 sati uvcčc prcdstava za časnikc. C. i kr. gradjanski Uino na Tcrnzijama br. 27 (Paris): U 6 sati uvečc predstava za gradjanstvo. Noćna služba u 1 j ekarn ama : U sedmici ođ 14. oktobra do uključivo 20. oktoora držaćc noćnu službit u Bcogradu ove Ijekarne: Protić, Krnlja Milana ulica 87; S e k u 1 i ć, Takovska ulicn 37; S c 1 a k o> i ć, Kneza Mihajln ulica 45. Rcd vožnje parobrodom iz Beograđa ;t Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podnc; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 saii poslijc podne. Iz Zcmu n a za Bc ograd : 6 - 30, 7 - 30, 8-30, 9-30, 10-30 i 11'30 pr. podnc; 1'30, 2 30, 3-30, 4'30, 3'30, 6.30 i 7'30 posl. podnc. — Iz Zemuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro i u 12 sati u podnc — Iz Pancsove u Zcmun: U 8'30 saii prije podue i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsovc i obralno ne pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj S a b a c—S medcrcvo. Polazak iz BcogradazaSabac: srijedomis.:botoin u7-30sali u jtttro; iz Sapcaza Beograd: čeivrtkom i ncdjcljom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smedctcvo: ictvrtkom i nedjcljom u 3 sata poslijc podnc; iz Smcdercva za Beograđ: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmcdju Beograda i B tt d i m p e š t e: Brod iz Beograda za Budimpeštu krcće svakoga dana tt 5 šati izjutra; brod stiže tt BudimpeŠiu drugoga dana u 5'30 sata posllje podne, — J z Budimpešle za Beograd krcće brod svakoga dana u 8 satiprijepodne; u Bcograd stižctaj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podnc. Krctanjc parobroda za vojttike. Odlazak iz Zcmtrna i Bcograda u Oršovu svakoga poncdjeljka, srijede i sttbote. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, doSazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslije podnc. Iz Oršove u Zemun i Bcograd svake ncdjeljc, utorka i četvrtka, odlnzalt iz OrŠove tt 5 sati izjutra, dolazak u Bcograd u 8'30 sati u večcr. Botanička bašta. Otvorena utorkom, čelvrtkom, ncdjeljom i praznicinta. Posjet bolesnilta u boinlcama: U bolnici .Brčko*: od2—4 sata poslijc podne. U boinicl „Brfltm*: od 9-30—12 sali prijc podne i od 2—4 sata poslije podnc. — U c. 1 k. gradjanskoj boinici: u utorak, četvrtak i nedjclju od 1—3 posiije podne. Vojno parno tonjokupatilp . ltCarDušanovojulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojnc osobc otvoreuo radnlm danima od 7 satl prije podnc do 5 sati posllje podne, a ncdjcljom I prazniclma od 7 sati prije poduedo 12'/^ sati tt podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati priie podne do 5 sati poslijc podne, a ncdjeljom f praznidma od 9 satl prlje podnc do 12'/ 2 sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnilto i n j i m a r a v n e č i u o v n i 1; c olvoreno jc utorkom, srijcdom, petkom 1 subotom od 7 sati prije podnc do 5 sati poslije podne, a nedjcljom i praznidma od 7 sati piije podne do 12>/« s*u u podne. — Za gradjanc muikogpoia otvoreno je paruo kupatiio ponedjeljkom i četvrtkom (ako u

te danc nc pada Icakav praznik) ođ 9 sati prlje podne do 5 sati poslijc podne. — Ćasnicima i njima ravnim činovnldma stojc na volju da se shtže parnim bupatilom i u dane odredjcnc za gradjanstvo (poncdjeljkom I četvrtkom). Blagajna se zatvara raditlm danima u 12'/, satl, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u podne. Riniokatolička služba BožLia. Sntra, u nedjclju 21. oktobra vršiće se katolička služba Božija ovini ređom: I. U dvoru: U8 sati njemačka i češka propovijed i sv. misa za vojnike. Slobodan pristup ima i gradjanstvo. II. U župskoj crkvi: ĆJ 8 sati sv. misa za školsku djecu; U 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. misa; U 6 sati poslije podne oktobarska. pobožnost, koja se radnim danom u isto vrijeme drži. U radnc dane prva sv. misa počinje u 6'/o, a druga u 7V« sati u jutro. Istorijski kaleudar. Na današnji dan, 20. oktobra 1784. god. rodio se poznati engleski državnik Heinry Jolin Tempic \discount P almerston (izg.: ,,Pa‘merstn“). Palmerstan je u početku svoga školovauja bio školski drug čtivetiog pjesnika lorda Byrone (izg.: ,,Bajrona“). Studirao je u Edinbotirghu i Cambridge-u. 1807. god. jzabran je prvi put u donji dom. 1809. godine postao je ministar vojni, pa jc maliiu prekidima bio ministar sve do 1828. lcada je prišao opoziciji. 1830. god. postao je ministar spoljnili poislova, No najpoznatije je njegovo ministrovanje od 1846.—1851. god. Tada jc on sebi svojom prekomjcmo aktivnom i opasnom spoljnom politikom miješanja i gdje treba i gdje ne treba stekao innogo neprijatclja u zemiji i u inostranstvu. Prozvali su ga „lord Firebrand“ („lorcl vatra“, „lord požar“ t. j. koji se igra vatrom). 1851. god. budc oboreu, ali 1852. god. opct poistadei ministar. Posijednji put postao je predsjednik ministarstva 1859. god. Umro je 18. oktobra 1865. god. Ma da je za života bio mnogo napadan, i to često s pravom, ipak jc u cijeioj javuosti iskrcno ožaljcn. — 20. oktobra 1860. izd’at je u Beeu carski maiiifest nazvat po vreinenu izdavanja o k t o b a r s Ic a d i p 1 o m a, kojirn se nagovjeŠtava uvodjenje ustava. Današnji državnopravni oblik austno-ugarske monarbije utvrdjen jc k'ao što je poznato 1867. godbie. — 20. oktobra 1892. god. poiginuo je od ubilučke ruke blizu Kibonge u Africi čuveni putnik-ispitač po Africi E d u a r d S c Ii n i t z e r (Einin-paša). — 20. oktobra 1909. god. iiinro je u Toriiju slavni psihijatar i krivieno-pravni pisac C e s a r e L o mbrošo. Lombroso je rodjeu 1835. g. u V e r o u i. Studirao je u P a v i j i. 1862. god i sam postade profcsor psihijatrije u Paviji. Docnijc postade upravnik zavoda za umnoboliie u P ts a r u, kojc lnjes'to zamijeni kateJrom za sudsku medicjmt i psihijatriju na univerzitetu u Torinu, odakle mu^se slava rasprostrla cijeliin svijetom. Cuvena su njegova mnogobrojna djela o k r e t i n i z m u, o ž e n a m a z 1 i k o vc i m a, o g e n i j al n o s t i i 1 u d i I u, c I j u b a v i i zl o č i li u i t. d. i t. d. I ombroso jc u posmatranjc kriminalne psilioiogije uvco sasvim nove poglcdc i postavio je teoriju o u r o d j e n o m, n a s I j e d n o m z 1 o č i n u. Njegovc teorijc stekle su medju naučnicima koliiko pristalica, toliko i protivnika, a o njibovoj opravdanosti jošjti izdalcka nijc rečcna posljednja naučnička riječ. Ali je svakako Lombroso jedan od naiveeih naučnika našega doba. Svojim radom zasnovao jc novu granu nauke — k r i m i n a 1 n u a n t r o p o I o g i j 11 . Njcgova važnija djela prcveđena stt gotovo na svc evropske jezike. Na uvaženje! Jovan Prejnović, Gencve, Case 3545 M. B. lnoli svakoga, koji preko njcga piše, da stavlja taenu adresu onoga, komc on treba da prcda tu kaitu. Tako isto i da pošiljač naznači tačnu svoju adrcsu (ime, prezimc, liijc^to i ulicu). Ko traži izvještaj za pojcdina Iica, neka za svako Jice napišc zascbmi kartu ili zascban oglas. jer ćc na taj način najbržc dobiti izvjcštaj. Kartc i pisma treba da budii što kraća i što čitkije pisana; snabdjevcna sa dovoljnom poštarinom. Traže se porodice. Porodico nižc imenovaniii liea. koji su umrli u prieuvnoj bolnici ,,Brčko“ u Bcogradu, potrebno je da sc odmah jave sudskom odjeleuju opštiue grada Bcograda radi izv/e'snog, Iiitnog i važnog saopštenja: 1. Porodiea Radomira M i r e i ć a; 2. Porodica Moše Davida; 3. Porodiea Ignjata M a r i n k ov ič a. t Karlo Rotfer. ’ ; J i* • Jučer u jutro prominuo je izncnadnom smreu od sreane kaplje računarski savjetnik kod intendancije vojne glavne gubcrnlje u Srbiji, Karlo R o 11 e r. Fokojnik se na svom službovanju u Beogradu nalazio tek tri mjeseca. Mrtvo če tijelo iiokojnLkov'o biti u nedjelju u 3 i pol poslije podne iz pričuvne bolniee ,,Brčko“ sprovedeuo na stanicu, otkuda čc biti odvezcno u rod 1 ni pokojnikov kraj i ondje saranjeno.

Poinoć za injesec oktobar. t . Sve p r i z n a n i c e za pomo2 za nijesec o k t o b a r gotovc su i mogu se od danas dobiti u urediina okražnog zapovjedništva Beograd-grad u ulici Kralju Aleksandra broj 7, u sobi br. 57, 0 čemu se izvještavaju zainteresovani. Da se jave radi prijcnia novčanih uputirica. Radi prijema novčanih uputnlca potrebno je da se jave gospodinu dr. Voji Veljkoviču u sali ,,M i r a“ svakoga dana od 11 do 12 sati prije podne: 1. Ra'dojka VeHmira Savlća iz Nemenikuća; 2. Stojanka Stevanovle iz Barajcvn; 3. jMladcn Spasojcvić, Ivgovac iz Grocke; 4. Radosav VojinoviČ iz Mokrog Uuga; 5. Djcca Živole Obra'dovića, svešienika iz Vranića; 6. Porođica Svetozara Radovanovića, sveštenika iz l.eskovca (bcogra'dskog); i 7. Dara Jovanović iz Dučina. l’rilikoni prijema novra, poti'ebno je imati uza sc rerlai'stpenu legitimacij'u. U slučaju, đa se ne nalaze u Beogradu, polrcbuo je da pošalju Svoje tačne adrcse, na kojc bi im se novac mogao poslali. Medjunarodno rvanje. Poznati naš atleta', g. Marijan Ma tijević (Junak iz Like), koji je našem svijehi već 'dovoljno poznat sa svojili alletskili predstaVa n korist dobiolvoniili svrha, 'dobjo je dozvolu otl car. i kralj. vrhovnog vojnog zapovjedništva, da prire'di u Beogradu jedno medjunavodno rvanje, za koje su se do sad kao učcsnici prijavili rvaći: Czaja iz Bu'dimpešle, Z s i b s iz Ncw-Yorka, P a s k o w s k y iz Erdelja i d v a B o o g r a 'd j a n i n a. Pro'gram i dan rvanja obj tvićemo u svojc vrijome. Brodarski saobraćaj iznieiliii Bcograda —Zeniuna i Oršave. O'd 18. ov. mj. opet je uveden bro darski saobraćaj izmedju Beograđa Ze muna i Oršave. Bro'dovi ]ilove ])o ovom voznom redu: Polazak iz Zemuna i Peo gra'da u Oršavu svakog ponedjcljka, sri je'de i petka. Polazak iz Boograda u 5 sati ujutru, Vlolazak u Or.šavn u 3 sala 10 minnta poslije po'dne. iz Oršave u Zemun i Beogrgd s^ake nedjelje, ulorka 1 čelvrlka. PoTazak iz Oršave u 5 sali ujulrn, 'doiazak u B.eograd u 8'T sali u veče. B n ii Izđavanje kupoua za šećer i so. Odsjek za konlrolisanje utioška liljebnih karala ekonomala opšUne gra'da Beograda objavljuje: da će od sada samo svakoga prvogli u mjesecu iz'davari. kupone za kupoviuu šećera i soli onun gra'djanima, fcojima je odnzeto p:a v'o na kupoviuu brašna, pošto isti pri'državaju dovoljnu koiičinu za svoju ličnu upolrebu, lc zb'dć J (oga ne dobivnju kupone za brašmlf ^eVer i so re'tbvu-iim putem, ,,ri Skreće im sć pkžnja, da ako svakog 1. u mjesecu ue promjenc kupone, izguLiće pravo na iste, Loptačka utakinica. U nedjelju 21. oktobra o. g. održaće sc u Košutiijaku kod Topčidera iiosljeduja loptačka utakmica ove godine izinedju momčadi beogradskog loptačkog kluba i kombinirane vojničke momčadi. Ovo je drtiga utakmica izmedju spomenutih momčadi, jer na prošioj nijc došlo do odluke, koja se sada s napctošču očekuje. Početak jc u .1 sata poslije podnc. Cista dobit utakmice odredjetia je u korist austrijskog i ugarskog „Crvenog Krsta“. Teinperatura u Bcogradu. 19. oktobra: lnaksinnmi u sijenci 19.3 (prema jučerašnjem —2.3), na suncu 27.8 (—11.0). Temperalura zemljine površine 18.6 (—6.0) iltepena ('oisinsoVih. Vrijeme na Balkanu. 19. oktobra u 7 sali u julru: U Banatu i Srbiji vedro. U Vlaškoj na muogiin mjestima oljilala kiša. U Dobru'dži i Albaniji oblačno. Inače mješovito, ponajviše jače oblačno. Na istoku magla.

Narodna privreda. Odredbe za tovljenje svinja. Da bi se doskočilo staluoj nesia šici u masti i da bi se postcpcuo povcčao broj tovljenili svinja, prcduzcla je vojna glavna gubernija mjere, pomočit kojih će se jamačno posfići povoljni rezultati. I ako na prvi poglcd izgicdaju neke od tjh mjcra u nekoliko oštre, ipak bi rekli, da će tovljenje svinja biti rentabilan posao, na šta čcmo sc u ostalome još vratiti. Svako, ko irna namjeru da se bavi tovljenjem svinja, dužan je da navedc, koliko svinja možc da tovi i da Ii u tome iina praktično iskustvo, bcz kojega uije moguč racionalan rad. Tada će vlast ispitati, da li prostorije za fovljenje odgovaraju postavljenom cilju i higijenskim uslovima. U početku tovljenja, t. j. od dana, Icad se svinje bace na tovljenje, čiji broj kod jednog tovitelja ne srnije biti veći od 50, svako će se svinjče na lijevom uvetu suabdjeti markom od vojne glavme gubernije, a u isto če sc vrijemc zabilježiti njegova živa težina. Svinjče ostaje do duSe svojina vlasnikova sve do prednje po

završenom fovljenju. ali se od đana prijave smatra da je na njcga sfavljena zabrana, te se bcz znanja i volje vojne uprave ne smije ni prodati, ni zaklati. Za vrijemo tovljenja dobija tovitelj za svaku svinju 300 kg. kukuraza po cijeni od 70 kruna za 100 kg., a tn ćc mu količinu doznačitj dotičui kotarski zapovjedni-k. Prijemom hrane za tovljenje obvezuje se tovitelj, da će postići 18% od doznačene hrane, t. j. 54 kg. žive mjere po svinjčetu preko one težine, koju je svinjče težilo neposredno prije otpočetog tovljcnja. Cim tovIjene svinje postanu zrele za klanje, one če biti žive premjerene i isplaćene i to ona do 80 lcg. žive mjcre sa 4. krune, a one preko 80 kg. žive mjerc 4.50 K po kilogramu. Ove cijene, koje se ne slažu sa cijenama inače važećim, siuže kao odšteta za višu cijenu kukuruza i važe samo za prijem onih svinja, za koje se tovitelj obvezao, da će ih na osnovi ovih odredaba toviti. Ako se uzbude moralo zaklati nelco svinjče prije potpuiio utrošene liraue za tovljenje, onda će tovitelj hnati da vrati zaostali kukuruz uz potpunu iiaiknaidu one svote, koju ie za dotičnu količinu platio. Ako se prilikom prijema potpuno utovljene svinje utvrdi da jc sprasna, to će se od njezinc težine odbiti težina, koja odgovara dotičnom zaplodu. Da bi se spriječila upotrcba primljenog kukuruza za tovljenje 11 a druge ciljeve i da bi se površui i labavi tovitelj primorao na savjesno tcvljenje svinja, imaće svaki tovitelj da plati kaznu od 5.— krutta za svaki kilogram ispod onih 45 kg. žive mjere, koju svinjče treba tovljenjem da dobije. Do| zvoijava se toviteljima, da na svakih deset tovljenih svinja za vojnu upravu tove po jedno svinjče za svoju đ om a ć u p o t r e b u, ali više od tri svinjčeta ne smije ni jedau tovitelj tovitj za svoju domaču potrebu, a kukuruz za tovljenje tih svinja može se takodje dobiti u količini od 300 kg. po svinjčetu za 70.— kruna po metar.skoj cenri (100 kg). Po utvrdjenoj živoj mjeri isplaćuju se svinje na okružnoj blagajni po uglavljenim maksimalnim cijenama. Ako nastane mtžda da se neko svinjče prije svršonog tovjjemja zakolje ili ako svinjče ugine, tovitelj neće imatj za to nikakvo pravo na naknadu. Ako tovitelj bez nužde pristupi klanju, njcmu će se uzaptitj kukuruz bcz odšlete, a može biti i kažnjen. Ako je pristupio k!anju iz nužde, onda će mu zaotstali kukuruz uzeti okružno zapovjedništvo po cijeni, koju je za njega platio. Odnosno iješina važe ove odrcdbe: Lješine se imaju ođerati i be’zuslovno upotrijebiti za proizvodnju sapuna. Najcjelishodnije bi bilo, da vlasnik prokuva Iješinu s cijedjom. Kože i prekuvane iješeve preuzima okružno ili drugo nadležno zapovjeduištvo i predaju iii fabrici sapima u Beogradn. Na ime odštete dobivaju tovitelji za jednu kožu 5.— kruna, za 1 kg. nevarenog ljcša 60 helera za 1 kg. iskuvane masti 4.— krune, i za 1 kg. sirovog sapuiia 2 — krune. To su u glavjiome mjcre, olmorodovane u vidu objave u raziu'm ok'ruzima. Na suprot kritici s raznib straua, kao da la akcija nesumnjivo pruža sanro vojnoj glaruioj gubemiji korisli, a 'đa je šletna po lovitelje, navušćemo je'dau primjei' kuji to pobija. Uzmiino, da svinjee, o'dredjeno za tovljenje, leži 40 kg. i d‘a bi tovilelj za tib 40 kg po utvrdjeuoj maksimalnoj cijeni o'd 2.60 K po kilogramu imao 'da plali K 104.—, dalje, 'da za 300 kg kukuruza po 70,— K uđ 100 kg ima da izda K 210.—, lo bi iz'dalci uko log bVinjčela iznosili uhupno K 314.—. Tovljenjem se postizavaju 20",«) pa r više težine oll ntrošniog kulcuruza, a mi Uzimnmo samo l8"o. Na kraju lovijenja leži svinjče najmanje 94 kg, za šta lo'vileij 'đobija 423. K, računajući kg po 4.50 K. Ka'd sle od tc svote odbiju' rashođi u 314.— K, onda tov'lelj dobija poslijc 4 mje-c a oko 109.— K čLlog priho'da na svako svinjče. Valja još imali na umu, 'da je za svinjče, odiedjena za lovljenje, uzeUi minimalna (cžina o'd 40 kg, a <Xa Ji stvaii prosječno težc svinje, odredjenc za tovljcnje, 60 do 80 kg po k'omadu i da je lcorist od tovljenja u toliko veća, u koliko ;je iežina svinjčeta, odredjeuog za tovljenje, veća. Ovim primjerom mislimo 'da siiiO dovoljno dokazali, 'da nemajil pravo oni, koji bi hljeli 'da dokazuju, da tovljenje svinja po'd gornjim usloviina nije renlabitan posao. U ostalome, niko se ne primorava 3a sc bavi tovljenjem svinja, vać je to ostavljeno slobo'duoj vcdji : opstvenika. Kako smo 'dalje dozna’i, namjerava vojna glavna gubernija u Srbiji, da te Opšte odredbe s obzirom na mjesne i privre'đne prilike pojedinih okruga preiIjiači i proširi, Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. I • v Kb. Bci'lin, 19. okiohra, ZapRduo bojište: Front Driiestolonasljeđuika R u pprechta bavarskog: 1 Topnička borheua dje'alnost docegla je juee u Flandriji opct na obalil kao i izmedju Ysero i Lj.se vpliku žestinu. Naročito žestok bio je neprijatelj kod bouthou 1 s’terske štune, kod' Pascbandaele i izmedju Ghe 1 uvelta i Zanđvporde, * J ■* ,

Front njeinačkog prijestolonasljednika: Poslijc kišovibog julra uzdigla se o l juče u podne topnička bitka sjcveroistočno od Soissonsa i opet do polpuno visine i od tada gotovo neprckidno ]jijesni sa silovitim polroškom municije. U jutro pošla su naprijed kod V a u x a i L lona, a uveče posiije bubnjarske vatra na cijelom frontu 'đo Braye jaka odjelenja na izvidjački napadaj. U nijesnim borbama neprijatelj je posvu'da suzbijen. Susjedni od jeci i pcdiučje u poza'dini Imrbenog fronia stajali su' po'd jakom uzneminijućom vatrom, koja je o'd nas snažno uzvraćena. JT istoenom 'dijelu Chemis des Dames-a na, pali su Francuzi ponovo tri pula naše položaje sjeverno o'd vauclerskog nrilna. Bili su krvavo odbijeni. Kod ostalih vojski ograničiia je kiša i magta borbenu djeiatnost. ;, i Naši su neprijatelji izgubili u vazdušnoj borbi 12 ietilica, od toga 6 iz jedue eskadre, koja je uz znatnu štetu na kučama bacala bombe na P r e ulers i Ingelmiinster. Istočno bojiš(e: Pod zapovjedništvom generallajtiianta p 1. Esterffa osvojilesunaše čete, preš a v š i u čamcim a 1 k r o z kanicn i t i n a s i p m a I i S u n d, z a p a dnuobaluostrva N e s z. U b rz o m p r o d i r a n j u p r e g a ž e n i s u Rusi gdje god su dali otpora 1 . Do podne je cijelo ostrvo bilo u našem posjedu. Iskrcana odjclcnja mornarice, koja su ušla n borbu sa sjevera i juga, kao i topovi sa naših brodova, bitno su doprimjela brzom uspjehu. Zarobljena s u dva ruska pješadijska puka n j a k o s t i o d 5000 1 j u d i. P1 i j e n je zn a ta n. Na O e s e 1 u i Moon« pala sn u našc ruke jedan div i z i j s k i i t r i b r i g a đ n a s t ož e r a. Naše pomorske snage vodile su u vodaina oko Moona u više maiia borbe sa n e p r i j a t e 1 j s k i m r a rn i m b r o d o v i ni a. Ruski. linijski brod ,,S 1 a va“ (13.300 tona) zapa1 j e it j e n a š i m ft i t c i m a, p a j e z a t i m p o t o n u o i z m e d j u M o o n a i s u s j e d n o g o s t r v a S c Ii i 1 d a u. Kopneue I mornaiske letilfce ođržavale su vodstvo; dobro obaviještene 0 ski’ovištu neprijaleljskih si’a napa’dale su one često puta sa zapaženim djelovanjem neprijatelja na kopnu i na nroru s ]>oni* bama i mašinskim pngkama. N a r u s ko.ru m u n j s k o nl su vozemnom frontu i na maćedonskont bojištit nikakvih naročiiiii dogadjaja. Prvi zapovjeđnik glavneg stena pt. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Ivb. Berlin, 19. oktobr.T. 8 Wolffov ured javlja: U južnont dijelu flandrijskog l’ronta i sjeveroistočno od Soissonsau prkos h: šegj vremena jaka vatrena borba. Na istokii do sada uišia novoga.

Zdravlje brata Njegovog Veličanstva. , Kb. Beč, 19. oklohra. Nadvojvoda Ma k s im i 1 i j a n pnlp :* iTO se opet oporavio od operaeije slijepog crijeva. On je 17. ov. mj. stigao na 8 c m m e r i n g.

Odlazak cara Wilheima iz Carigrada. Kb. Carigrad, 18. okfobra. Agence Miili javlja: Danas je uvcče oko 10.30 sati car Wilhelm, rastavši se na najsrdačniji način sa sullanom, otputovao iz Carigrad'a. Na puta do staaicc stanovništvo ga je burno pozdravljalo. (O posljednjim časovima carevog boravka u Carigradu donijećemo radi pomanjkanja prostora u današnjcm, opširniji izvještaj u sutrašnjem broju. Op. Ur.) Zauzeće ostrva Moona. Kb. Berlin, 19. oktobra. \ Nakon svladanja baterija na W e rd e r u i M o o n u 18. o. mj. z a u z c t o j c o s t r v o M o o n. U isto vrijcme sa uništenjem ruskog linijskog broda ,.S 1 a v a“ uništ'CJi je i jcdau ruski torpedni razarae. O s t a t a k n c p r i j at e 1 j s k e f 1 o t e u z m i č c d ,T I j e p r e m a s j e v e r ii. Novi napad na Diinkirchen. Kb. Berlit), 19. oktobra. f W o 1 f f o v ured javlja, da sU dijelovi njemačke lorpednjačke eskadrile it jaoći od 18. na 19. ov. ntj. s uspjebojm ponovo napale Duokirchen. Jcdan j« engleski monitor kško oštećen, a njentađ ki 4u se ,b,r<idoyi povralili neošDćeni.