Beogradske novine

Strana 2

četvrtak

BEOORADSKE NOVINE

29. novembra 1917.

Bro} 328. .

^ Ofenzluo protiu Itoliie. . Napuštanje Veneciie. * (Naročltl brzojav „BeosradskJh Novina") , • Zfirich, 28. novembra. Kako i sama rimska' štampa prTžnaje, napuštanje Venecije dokaz je o tome, đa talijanska vojna uprava ne niisli da drži liniju P i a v e, koja je do sad tako uporno jbranjena, nego će koncentraciju četa Izvršiti na jednoj liniji u pozadini. Čija je krivica za poraz? Kb. Lugano, 28. novembra. Talijanska socijalistička stranka ne pridružuje se težnjama drugih stranaka, da pariamentamim srestvitna dobije objašujenja o posljednjim ratnim dogadjajima i da se postigne kontrola nad vodjenjem rata. Ona naprotiv za svoj račuu prikuplja pojedine vijesti i dokazc, na osnovu kojili će ■u prvoj polovini decembra i pri ponovinom otvaranju komore, a tako isto i ,van nje, zahtjevati odgovornost za talijanski poraz i bezuslovuu kaznu za jodgovoma Iica. Savjet bivših talijauskih predsjednika ininlstarstava. (Naroeiti brzojav „Bcogiadskih Novina“) Ztirich, 28. novembra. Talijanski kralj jc obrazovao na* Točitu komisiju u koju su ušli bivši mi■listri predsjednici Bo s e 11 i, L ti z z a■t i, G i o 1111 i i S a 1 a n d r a. Ova će komisija biti stalno na okupu i služiće svojim savjetovanjima k a o o r g a n k r u n e i v 1 a d e, Taiijanske saujarijc. (NaroSiti brzojav „Bcosrodskih Novina“) Lugano, 28. novembra. Prcma jednoj objavljenoj poiuzvaničnoj noti, talijanski vojni kritičari pretresaju opšti vojnički položaj i Jedinstveni front pa tom priiikoin ističu, da stvama odbrana Italije u ven e c i j a n s k o j r a v n i c i n i j e m og u ć a, dokle se god Trentino nalazi u rukama Austrije. te bi se prema tomc talijanska vojska morala ili povući na jednu širti rijeku ili preći u ofenzivu, da neprijatelja potisne sa onu strann 'Alpi. Ali za tu ofenzivu rnorali bi sayeznici pritećiupomoć sa y r 1 o z n a t n i m b o r a č k i m s n ag a m a. Poslije ovoga dolaze opšte pozoate talijanske priče, kao n. pr. da Austrija prestavlja slabu tačku neprijateljskog bloka, d a B c č i B u d i m■p e š t a n i j e s u daieko, i da se ođsjecanje Bugarske 1 Turske od središnjih vlasti mo2 e j o š po st ići(t) Mjere zn otklanjanje bjegstva u taiijanskoj voisci. Kb. Lugano, 28. novembra. Medju mnogim naiedbama za otklanjanje bjegstva Iz vojske izišla je i jedna od strane vrhovne vojne upravc, kojom sc rekrutuju svi muškarci Yi provincija Udiue, Trevisa i Venecije, rodjeni izmedju godina 1858. I 1902. ' Kallia za održanje svoga novčanog kursa. Kh. Lugano, 28. novcmbra. Da bi sc spriječiio padanjc talliauskog novčanog ktirsa, vlada je zabranila izvoz talljanskih papira od vrijednosti i prenos kredita u Inozemstvo osim plaćanja robc, koja u skoro ima ila so uvede, piaćauja dugova, kojinut jc rok stigao i tomc slično.

nu sl stvar smetnuo s uma... znaš, zaboravio sl da tl neznaš nemački. — Jcst Boga mi, pljesnu se Janko po čelu, viđiš, pa ja ono što Jc nnjglavitije nisam imao na umu. — A vidiš, ja imam drugti ldcju, počlnje MatoS. Ja ću da obrijam I ovo malo brkova, da kupim Jcdnu lulu, da «c proglasitn za Engleza, I odoh pravo u Pariz. — Kad bi t. j. znao francuski, ili bar etigleski, kad ćcš već dn sc poengteziš. i — Ništa to meni ne treba, Ja ću anoje ,,Čclo“ o rame, pa od birtijo do birtije... Ono govorl svlma Jcelclma. (Matoš Je bio odllčan čelista). Tako je I bilo. Nu godinu, Matoš je otilao zaista u Parif, a Janko Je 1 đnIJe ostao u Beogradtt. « Tih dann, kad se ovaj razgovor yodlo, jedne večerl sreta Jatiko MatoSa ba§ kod Spomcnika kneza Mlliaila. Bllo je več Jako zahladnelo. Janko jc htiao nekakav ogrtač, kojl jo on nazlvao „Havelok'*, a Matoš Je blo u lakom kaputiću „sakou". — Jao moj ojadjeniče 1 , a sl tako ogpleo. — Pa nemam gornjeg kaputa, odgovara Matoš. Nego mani razgovor, hajdc kod „Dardanela'* da se zgrejemo. — Hajdc, vala, nego znaš Ita... 'Ja inače ne vltlam pmogo po čaršijh ricgć od „Mecovalije“ do redakcijc, od ređakclje do „Dardancla" 1 to ti je sve. Evo tebi bato, ovog ntog ,,have!oka“ pa se žimus poslttži. ZuaŠ tanak je istina, ali ti preporučujem, đa kupiš jeiđiiu teglU „Atta Ci!ag“ pomade. i da ffa podmažeš iznutra, da mu poraste ffosh, pa ć«8 onda bnat! atmskt kaput.

Zapovjednik engieskih četa u ItalijL Kb. Amsterdam. 28. novembra. Reuter javlja iz Londona: Zvanično se javlja: General Plumber Je naimenovan za zapovjednika engleskih boračkih snaga u Italiji. Vijest o americkoj objavi rata austro-ugarskoj monarhiji. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novina") Beč, 28. novembra. Na ovdašnjem mjerodavnom mjestu nema još nikakvih vijesti, koje bi potvrdile razne novinarske izvjcštaje, da se u Washingtonu namjerava ili sprema objava rata Austro-Ugarskoj.

Ratni savjet sporazumnih sila. Mnoge brigo sporazumuih siia. Kb. Amsterdam, 28. noventbra. ,,A 1 g emee n Handelsblad e t“ javlja iz Londona: Jedan je od predmcta, kojl će se idućc sedmice pretresati u ralitom savjetu sporazumnih sila, pitanje o zajedničkoj djelatnosti flote srednjih i južno američkih đržava s flotom Engleske i Sjedinjenih Država. Drugi predmet savjetovanja tlcaće se snabdjevanja sporazumnih 'sila. Svaka će sila biti pozvana, da sastavi spisak svojih potreba. Ostale tačke oduose sc na rnjere, koje trcba pređuzeti za savladjivanje a u s t r o-u ga iskog podmorskog rata u Jadranskom moru, tta pitanje bloikade u odnosima prema Spaniji i Svajcarskoj i na financijsku i privrednu pomoć, koja se ima ukazati Beigiii poslije rata.

Borbs na zapadu, Mirovne agilacije u Lngieskoj. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novlna") Zfirich, 28. novembra. Iz Londona se javija: Ministar C a r s o it je u donjem domu potvrđio, da je pacifistička. propaganđa uzela već o g r o m a n m a h, a naročito u pravcu, da utiče na porođice, koje su u ratu innogo stradale i da osigura njihovu saradnju u agitaciji protlv produženja raia. Amsrika u ratu. Poslanlk Gerard se povlači u p r 1 v a t a n ž i v o t. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina") Zeneva. 28. noveinbra. Kako pariski ,,J o u r n al“ iz NewVorka javlja, bivši američki poslanik u Berlinu Gerard povućiće se iz političkog života.

Najnovije brzojavne vijesti. Raztnjer slla zaraćenih grupa. Statistika američkog vojn o g m i n i s t a r s t v a. (Naročlt! brzojav „Beogradskih Novtna") Basel, 28. novembra. Kako ,,B a s 1 e r A n z e i g e r“ javlja, američko ministarstvo vojno sastavilo je na osnovu objava zaraćenih zemalja jačinu njihovili vojski, pa je na taj način đošlo do broja 38 ntilijuna, od kojih 27.5 milijuna dolaze na sporazumne sile, a 10.5 milijuna na sređiŠnje vjasti. Taj nejednak odnos nestaje, kad oduzme dio Rusa od 9 milijuna, Sjeverne Arnerike od jednog milijuna, Japana 1.4 i Kitaja 0.5 milijuna. U stvari prema 10 milijuna njemačko-austro-

Rečeno — uradjeno. Janko skidc kaput, i pomože Matošu obući, pa so oboje uputiše ,,Dardanelima“. — E sad, povrli svega, hoćeš li 1 kafu. — Kako zapovedaš, Što rekli vaši Sumadinci, odgovori Matoš. Jatilto poruči dve kafe. — Pa onda, evo ti i ovaj stoparac, neka ti se nadje, dragi i piemeniti Antune i spusti stoparac pored njega. — Time bata Janko dauas zasu blngodjejanjima, ovaj stoparac blče mi tamnn i z« večeru i za neku clgaretu. Posedoše još malo pa se razkljoše. Sutra dan zavejala alauždra, brt5e vctar sttsnežicom pa prosto seče. Prvi odistinski zimski dan. Janko kronuo od kuće „Dardnnclima'*. Prav I &tcbilan kao granatir, jedmt ruku aavukao u džep od panuiiona, n drugom se poštaplje. Idc poinko i nemarno, kao da ga se baš ni tnaio ne tiČe ovo zlo vreme. Taman da udje u kafanu, a Mato5 se stvori pred njim. Snbio se ko dve parc u džepu, i zgrčio se u ounj njegov kaputič. Drhtl od x!me. — A plcmenltl, a gde je tebl gornji kaput? — Požurl ti kafanu, kazaću tl. I kad kročlše na kafansk! prag on se nažc Janku i doSanu mu: „Prodao sam ga!" — Šta veltš more? okameni sc Janko. — Prodao sam ga, brate, za sodam đinara. Odužio sam gazdarici klriju, jer nebiii imao gde da noćivam. a sad se ne može sedcti na Kalintegdanu i gleđatl u zvezde. — Bog neka te ititl ntoj plemeniti Antune! — Bog i topla peć kod Dardanela, tftVrSi Matoš.

ugarske vojske stoje 14 milijuna sporazumne vojske, medju ovima 3 miliJuna Talijana. Prema tome je brojni odnos izmedju obih zaraćenih grupa približno jednak. U ratu učestvuju svega 22 države. Ovo statističko sračunjavanje, kako i sant Iist prlmjećuje, osniva se većinom na pretpostavkama, jer ni jedna zaraćena strana nije objavila takve brojeve.

Grad i okolica. Dnavnl kaaenstar. D a n a s je čelvrtak 29. novembra, po starom 16. novembra. — Rlmokatolicl: Satugnlii; pravoslavni: Evangelist Mateja. Casnička i činovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n 1 č k i d o m: Cltaonlca, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvorcno od 7 sati izjuira do 9 sati uvcčc. Slobodan pristupsvakome \ojniku. Beogradski orteum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Početak predstave u 8 - 30 uveče. Kinemaiograti: Vojni kino u Kralja Mllana ulici 56 (Koloseum): U 6 satl uveče predstava za vojnike. — C. I kr. gradjanskl lcino na Terazijama br. 27 (Parls): U 6 sati uveče predsuua za gradjanstvo. Posijednji električni voz za Topčlder kreće od spomemka u 3'30 sati poslije podne, a iz Topčldera za Beograd u 4'03 sata poslije podne. To važi i za ned j c 1 j u. Noćna služba u lj ekarnama : U scdmici od 25. novembra do uključlvo 1. deccmbra obavljaće nočou službu u Beogradu ovc Ijckarne: Delini, Knez Mihajla ulica br. 1; S c k u 11 ć, Takovska uiica br. 37; Protić, Kralja Milana tilica br. 87; Stoj i ć, Sarajevsk i ulica br. 70, Red vožnje parobrodom iz Beograda n Žcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati posllje podne. Iz Zemuna za Bc ograd : 6'30, 7 oO, 8-30, 9-30, 10 301 11-30 pr. podnc; 1'30, 2'30, 3 30 4-30, 5-30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — iz Zemuna u Pancsovu: u o satl ujutio iu 12 satl u podne— Lz Pancsove u Zetnun: U 8'30 sati prije podne i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zcmuna i Pancsove ( obratno ne pristaje u Bcogiadu. — Brodaiskl saobraćaj S a b a c—S medeicvo. Polazak iz Beograda za Sabac: sii.edom i sabotom u 7-30 satl u jutro; iz Sapcaza Bcograd: ćctvitkom i nedjcljom u 7 s. u jiuro; iz Beograda za Smedcrcvo: cetvrtkom i ncdjeljom u 3 sata poslije podnc; iz Smedercva za Bcograd: utorkoin i petkom u 8 sati u jutro. Krctanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemuna 1 Beograda u Oršovtt svakoga ponedjeljka, srijcGe i suboie. Odlazak iz Bcograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslije podne. Iz Oršove u Zemun i Beo grad svake ncdjclje, utorka i četvrtka, odlazak lz Oršove u 6 saii izjutra, dolazak u Beograd u 8 - 30 sati it večer. Botanićka basta. Otvorena utorkom, četvrtkoni, nedjdjoos i praznicima. Posjet bbleshilia u bolnicama: U bolnicl .Brčko": od 2—4 sata posiije podne. U bolnlci ,,Bril»n“: od 9‘30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gtadjanskoj bohiicl: n utoiak, četvrtak i nedjelju od 1—o poslije podne. Ktižna bolF ica: l’osjeta nlje dozvoJjena. Obaviještenja o boiesnicima duevno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu bolničkc zgraae sa strane VldinsKc ullce. Vojno parno toplo kupatil.o uCarDušanovojulicl. — 1. Kupattlo u kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnint danima od 7 sati prlje podne do 5 sati nosltje podne, a nedjeljom 1 praznicima od 7 sail prije podne do 12 1 / sail u podne. — b) Za gradjanstvo radnint danima od 9 sati prijc podne do 5 sati oslije podne, a ncdjcljom i praznicima od sati prije podne do 12>/ a sati u podne. — 2. Farnokupatiloza ćasnike i njima ravne činovnike otvorcno je utorkom, srijeđom, petkom t subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom 1 praznicima od 7 satt piije podnc do 12>/j sati u podne. — Za gradjanc muškogpoia otvoreno jc parno kupatllo ponedjel|kom i ćetvrikom (ako u tc dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prljc podne bo 5 sati poslije podne. — Ćasnicima i njlma ravniin činovnicima stoje na voiju da se siužc parnim kupatiiom i u danc odrcdjenc za gradjanstvo (poncdjeljkom i četvrtkoin). Blagajna se zatvara radnlm danlma u 12>/ 3 sr.tl, a nedjcljom I praznlcima u 12 sati u podne. Istorijshl kalendar. Na današnji dan, 29. novomlna 1780. godine umria jo vladajuća rimeko-njemačka carica, kraijica ugarska i češka, nadvojvolkinja austrijska ltd. Marija Terezija poslije čctrđcsctogodižnie viadavlne. Marija Terezija 8pada m najznamenilije ženske vladaro u tstoriji. Nije vlađala snmo nomlnalno već je istinaki u prvom redu po svojoj inicijativi, ako jo nalaziia, da to zahdjovaju državm intorcsi i profiv mišljenja svojc okoline upravljala svojim zcmljama, Marija Terezija rodjena je 13. jnr.ja 1717 goflone u Bcču kao najstarija kći njemačkorifnskog c-om Karla VI. (ovo jo godine bila 200-godišnjicn njenog rodjenjn). FK zički i dušento bogato obdnrena prirodont, Mnrija Terezija jo hrižljivo vaspitavana, rna da se u pm malt još nijc moglo predvidjeti, da će ona jednog dana doći jm prijesto ne kno vladarjta supruga nego kao sama vladarkn, Glnvna joj je vnspitačica biia grofica Fuchs. Od mnogih prosilaca iz raznilt vladarskih dotnovn, kojt eu t.ražiii njonu ruku, Marija Terezija na osuovu lične nnklonosli iznbra 1736. godine za supruga vojvoduFranju Stevana Lotarinškog. Vidjev61, da će ostali bez muikog poroda, >\arlo VI. bio je blagovrciiteno (1715. godine) objavio tftkozvamv ,,pmgnia!ičku sankciju", kojotn bc odredjuje, dti so sve zeinlje, kojtma upiavlja habsbtuška dinasFjt, nikada ne mogu razdijeliti nnsljidstvom, a u tu svrhu retl naslodja u hnbsburškom tdomu proširuje i nažonsko potome t v o. Tako jo Marija Terozijft postala casljednica prijestola. li prvi mah sve £u velike siie kao i većc samostalniije njcjnačkc države, koje gu pripftdaio Bklopu tzv. „rimsko-njemaČkog oftrstvft” priznale pragmatičku Bankclju, ftli čkn je po BinrU carft Karla VI. Mftrijft Terezga 20. oktobra 1740. godine Btupila na prijesto

rtmsko-njemačke carice, ugarske i češke kraljice itd. proglaaivšl svoga muža kao ravnopravnog pomoćn'ka n vlad.ivini, odmah joj Spanija i Bavarska O 3 porišo pravo nasljedja, a Flrancuska se mniješa u spor. Još prije no što će francusko-bavarska vojska napasti njene zemlje, .navalio je na nju 1740. gođine praski kralj Friedrich II., koji je polagao pravo na Sleziju. Frieđrich izvojujo uz vlastite užasne gubitke pobjedu na M o 11 w i t z u i carica mu juna 1742. godine vratislavskim mirom ustupi Sleziju. No sađa tek nastupišc najkritičniji momenti jo mladu caricu. Francuzi i Bavarci upadoše u Cešku, a Spanct u njene talijanske pokrajine. 25. juna 1741. godine Magjari svečano krunisaše svoga „ženskog kralja“, a 11. sejptembra iste godine na saix>ru u Požunu svečano joj obećaše 'izdašnu pomoć proTiv njeriib mnogo'brojnih neprjatelja. Pošto joj je pošlo za rukom, d.i 17.3 godine polisne svoje neprijateije iz Ćeške (naročilih zasluga za caricu Mariju Tereziju imaju u tom ralu Hrvati i Srbi, tj. čuvent grajtičarski pukovi, Trenkovi panduri i t. d.). U toku daljeg dugotrajnog rata, koji se prama svome uzroku u istoriji naziva rat za austrijsko nasljedje, pridje Mariji Tereziji kao 8aveznik engleski kralj G-eorge, ali jo 1745. godine ponovo napado pruski kralj Frieđrich II., s kojimo je usko o za limopet sklopila mir, ustupivši mvt i onaj dio Sleske, koji je još ibio ostao u njenim rukama. 4. oktobra 1745. godtne mjen ntuž Franjo Sievan budc kao Fianjo 1. krunisan za rimsko-njemačkog cara. Najzad 1748. g. rat za austrijsko nasljedje bude okončan aacliensklm mirom. u kojcmu je carica Marija Terezija morala ustupiti đosta zemljišta, dok su je pak njeni rotivnici priznali kao vladarku. Mirno oba otl 1748.—1756. god. iskoiišćeno je za izvotljenjo mnogih potrebnih unutarnjih reformi, dok jo njen maršal Daun preuredio vojsku. Od caričinih minlstara najčuveniji su H a u g w i t z, koji je izvodio unutarnje reforme i njen poznati ministar spoljnih posiova (sa titulom „dvorskog, tajnog savjetnika K a u n i t z. Pod niegovint je uplivom Marija Terezija sklopila tajni savez sa Rusijom, Francuskom, Švedskom i većinom država njemačkog saveza (na prvont mjestu Saksonskom), da bi od ruskog kralja Friedricha II. povratila lesku. No Friedrich, koji ]e preko nekog podmićenog saksonskog državnog činovnika (Menzela) bio saznao za tajni savez, pošto na svoje pitanje o njegovom značenju nije bio dobio zadovoljavajući odgovor, preduhitri carlcu, upavši 1756. god. bez prethodnc objave rata s vojskom u Češku. Iz toga se razvio krvavi sedtnogodišnji rat (1756.—1763. godine), o kojemtt smo već često govorili povodom godišnjica pojedinih bitaka, do kojih je došlo u njegovom toku. Pruska se neobičnom žilavošću uspješno branila, ma đa su caričine vojskovođje (Daun, Laudon, caričin djever vojvoda Karlo Lotarinški i dr.) i Rusi u više ntaha (kod Kolina, Hochkircha, Kunersdorfa i t. d.) tukli Pruse. Jeđnom je prilikom čak austrijska konjica pod grofom H a d d ik o m i prodrla u Berlin i nekoliko sati probavila u njemu. Sedmogodišnji rat bude okončait 15. februara 1763. godine mirom, zakijučenim u H u bertusburgu, kojim se u glavnotn odredjuje „status quo ante“. 18. avgusta 1765. god. umre suprug caričin, Franjo Stevan, poslije čega carica proglasi svoga sina, docnijeg cara Josipa II. ravnopravnim pomoćnikoin na prijestolu. Carica se sada svorn snagom dađe na izvodjenje unutarnjih reformi. 1770. god. spremala se da ukine kmetstvo, preuredila je upravu I pravosudje, ukidajući srednjevjekovni obiČaj mttčenja (,,torture“) pri sudskim istragama kao i nečovječne načine pogubljivanja („točak" i t. d.). Podigla je ntnoge škole. Mir je još jednom poremečen tzv. ratoin oko bavarskog nasljeđja 1777.—79. god., no u toku ovoga rata nije ni došlo ni do kakvog vcćeg sulcoba. U njemu je Austrija zadoblla tzv. „InnvierteP (jedan dlo sliva rijeke Inn-a), a rattije još prvom diobom Poljske (1772. g.) Galiciju. Marija Terezija bila je kod sviju svojih naroda jako ontiljenn; za nju se vezuju bezbrojne anegdote. Potslećamo samo n« anegdotu o carici 1 mladom pitomcu vojne škole Vukasoviču. Prilikom posjete vojne škole prcdstavljcn je carlci kao najbolji I najttmniji djak lz Boke Kotorske Vukasović. Carica mu podari nekoliko dukata. Prilfkom jeđtie docnijc posjete carica se sjeti Vukasovića i zapita ga. šta je kupio za onih nekoliko dukata. On reče. da Ih je poslao starom ocu. To se carlci toliko dopalo, da mu ic poklonila poveću sumu novaca i sama mu diktirala pismo, kojim Će oca Izvijestiti o tome. Na današnji dan 1780. god. preminu carica, ostavivši vladu svome siuu caru Josipu II. — 29. noventbra 1793. god. rodjcn je u Hamburgu čuveni arhitekta Oottfried S e nt p e r, koji jc naročito u Beču podigao ninogu čuvenu gradjevinu. — 29. uovembra 1797. god. rodjen je u Bcrg&mu u Italiji kompozitor Donizetti. — 29. novembra 1802. god. rodjcn jc u Stuttgartu pjesnik i pripovjedač Wilhelin Hauff. Naplata poreza. Pri blagajni poreskog odjelenJa ca grad Beogiaa, u Knez Mihajlovoj ul. 47. povećann je rtidna snaga i posao oko na-

domaćeg i držsvnog “) grof Većeslav

platc tečo brže, tako đa publika nijo izlo žena dugom čekanju. Obraća ee pažnja na ovo poreskim obveznicima. Iz privatne ženske realnc gimnazijc. Svi nastavnici 1 nastavnice. kao i sve učenice privatne ženske realne gimnazije u Beogradu pozivaju se da u subotu. 1. decembra u 8 sati prije podne dodju u školu. odakle će u crKyu na prizivanje S v. Duha. t Dr. Stevan Okanović. U noćt izmedju 27. i 28. ov. mj. preminuo je u Beograđu tlr. SLvan Okanović, profesor ženske učiteijske škole i honoranti profesor na univeizitetu uj Beogradu. Stevan Okanović predstavljao jc jetTnu od srpskih najjačih petlagoških snaga'J U društvu sa gosp. Milivojem Jovanovićent iztlavao je sirućan ćasopis „Pedagoški pregled“; osim toga posijao po najboljim časopisima jedan niz pedagoških ćianaka i rasprava. Srpske najmladjet učileljske generacije u mnogomt pogledrf duguju plodnom i ohilnom praktičnom radu dra Okanovića. U njemu gui>i srpska? pedagoška literatura jednog od sv.ojihf vodja. Vječan mtt pomen i Izdavanje potrošačkih Jistova za brašno. Kotarevi opštine grada BeograHš? otpočeli su od 26. ovog mjeseca tzđavati gradjanstvu potrošačke listove za brašno za mjesec decetnbar. Izdavanjcf se vršl po ulicama, to jest svakoga dana samo lzvjesne ulice moćiće dobiti istoga dana potrošačke listove, đrugoga dana drugc ulice i tako dalje. Takor danas 29. ovog mjeseca moćiće dobitl hljebne karte gradjanstvo Iz ovih ulica: I. kotar: Iz ullca: Laudanove, Senjske, Kra^ jinske, Boianove, Cvctne i Grčića Milenka. II. kotar: Iz ulice: Stiške. III. kotar: Iz ulica: Kralja Milana, PoslaniČ^ ke, Resavske i Mišarske, IV. kotar: Iz ulica: Resavske, Kralja Milutč na I Šumadijske. V. kotar: Iz ulica: Pop Lukine, Lovćenske I Frnškogorske. VI. kotar: Iz ulica: Saborne, Vatrogasne, JiP govića i Veliki Trg. VII. kotar: Iz ulica: Kapetan Mišine, Kničan^ nove, Pančićeve i Skender Begove. VIII. kotar: fz ulica: Miletićeve. GundulićeV! Venac, Botaiiičke i Herceg Stevatta. IX. kotar: Iz ulice: Vidinske. X. kotar. Iz ulica: Makedonske i Pivarske, XI. kotar: Iz ulica: Bitoljske i Grobljanske^ XII. kotar: Iz uliea: Poljske, Rasinske i Milfe Šićeve. XIII. kotar: Iz ulica: Poštarske, Slobode, Polp' ske, Ivkovičeve, SveŠteničke, Novej Grčič Milenka i Vojislava Ilića. XIV. kotar: Iz ulica: Šumadijske i Reonske.-% XV. kotar: * Iz ulica: I.. II. i III. ulica Gjtirgfevog Brda. Na Č u k a r ici: Iz ulice: Trgovačke. Traže se. Radi prijema ttovca da se prljave gosp. Pavlu D e n i č u, ministru tt penz., Karadžićeva ul. br. 6, svakog radnog dana poslije podne od 3—4 sata, i sobom da ponesu legitlmacije: Avakutnović Jovan, ministar il penz.; Nadler Edvard, inspektor u penz.j Novaković Gjorgje. penz. pukov.t Ostojić Ljubomir, penz. pukov.; Pantelić Sreten, pcnz. kapetan; ^ Petković Sofija Laza, penz. poIicJ činov.; Petrović Borislav, penz. kapetatt; Petrović O. Milan, penz. čiuov.;^ Popovlć Oj. Sima, penz. računoispitač; Protič Svetozar, penz. kapetaii; Radović Dimitrije, penz. činov.: Rlstić Jevrem, penz. poštar; Stefanovlć Avram, penz. knjigovodja; Stefanović Darinka, peuz. učitd-« jjjca * Štojanović Ncša. penz. činovnik'fv Stojiiovlć Živko, penz. telegrafisf: Triiunović Nedeljko. penz. činov.*j Tutunović Miladin, penz. profe-. sor; Čajić Jovan, penz. intendant. Preseljeua V. prodavnlca iivotnih namirnica. P e t a prodavnica životnih nantlrnica opštine grada Beograda, koja se do sad nalazila u Jug Bogdanovoj ullci, preseljena je u Brankovu ulic u, gdje je već otpočeia i rad u svome djeiokrugu. Javna prodaja. Po odluci staratcljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč.‘ Lenke Mlljanovlč na dan 17. decembra o. g. u stanu u ulid Skenderbegovoj br. 11. Prodaja će početi u 9. sati prije podne. Pozivaju se ktrpci d* na ovn prodajn dodjn.