Beogradske novine

Strana 2.

Utorak

BEOGRADSKE NOVINE

18. decembra 1917

Broi 846 .

Primirje I sa Rumunjskom. Stockholm, 17. decembra. General Sčerbačev zaktlnčio le frrivremeno primirje n Focsanu Izmedju rvmuniske vojske na romnnjskom Irontu i njemačko-austro-uRarsko-bncarsko-turske vojske. Pregovori o miru. Utisak n Njemačkoj. (NaroCiH brzojav „Beoeradstđb Novtna“) Berlln, 17. decem'bra. Zaključenje primirja * Rus : jom poižMravljeno je u Njemačkoj u opžie kao tvrlo prijatan 3oga<Faj. Priznaju se teSVo/e predstojećih prevovora o miru, a’i fee srazmierno lako postipnuti rpo-a-uin i) pmnirju smatra kao dobar rirodznak mesravnjeni) težeg pifmija o miru

Dogadjaji u Rusiji. Boljšcvičke izborne pobjcde. (N.iročfti brzojav „Beogradskib Novtr.a".) Stockholm, 17. decembra. Prctiv svakog očekivanja pobije’dila je boljševička stranka na izborima a Donskom području. Boljšcvvki su pobijcđili takodje u Rostovn, glavnom gradu Doriske oblasti. Rusfaa se vojska saina dcmobiliše. (NaroCit! brzoi.iv „Beosradskih Novtoa") Stockhohn, 17. deccmbra. Protna „Ruskim Vjedomostima** uaiazi se veći dio ruske vojske v e ć u posvemašnjem raspadn. Ne čekajući naredjenje za dejnobiiizaciju ođilaze vojnicl na čopore izsvojih položaja. tepolaze pješkeiii željezn i c o m u u n u t r a š n j o s t z e m I j e. En&tesko približavanje bobševicima. (NaroCiti brzojav „Becgnids'vii Novina") Bcre. 17. dccembra. „Times" u svome članku od 15. o. mj. znatno se pribiižio boljševičkoj viadi On najavljuje, da jc đošlo vrijeme, kada sporazumne sile moraju sa Lenjinom računaii kao s viađom, koja obećava đ a ć e pođuže imati vlast u svojoj ruci. Bi!o bi možda politički mudrije, da se sporazumne sile nijesu upuštale u to, da boljševicima čine teškoće i đa Ih time još više guraiu u zagrljaj Njemačke; bolje bi bilo, da su se starale, da vladu boljševika praktičnim programoni priđobiju za sebe. Vijcsti o namjcrama ukrajinske repubiike. (NaroCiti brzojav „Beozrađsfciii Novha") Stockhoim, 17. đ°eernbi a. V novoj iu. koj nb.iaciji najćuđnova!ija je pojava, đa ka rcpub'ika sprema za bovbu na đva fronta, i to na sjeveru protiv bo’jšcvika, i na jugu protiv Kaiedjina. l'knj'na hoće da s irn iredstvima osircti, (ia ma ko;a stran. ika pretvori njenu zemlju u pozorn'ea rata. Predsjednik središnjeg sa' je'a prekinno je pregovore sa povjer niko.n Im jjtevika, i prognao ga »a ukraJin.skoi» zemjjiftta Samoiibijstvo gcnerala Skaloua. (Naročlti brzojav „Beogradskib Novlna".) Ber’.in, 17. decembra. Zx vijoat, koju juvlju Iteulorov ured O samoubijhtvu ruskog generala Skalona nehoiiko soti ,, Hl'jo dolaska de ega’a za pregovoro o primirju u njcmaNri clavni «lan, doin'ije tv’oiffov ured; Gencral Skalon\jo za vrijerno zajednie. kog puta ruskih izaslanstava Iično i ži.vo sudjelovao u njihovom savjetovanju. 'Nekoliko sati poslijo dolaska i kra'ko vrijcmc prije otvararja zajednićke konfercnoije, otišao jo on u avoju ’ u da do-

nesejednukartu.Ovdjegajo našao ustrijeljcna njemački časnik, koji je bio pridođat ruskom izaslanstvu. U zaostulom ©proštajnom pismu goneralovoj ieni nije se našlo mkakvog objašnjenja za ovo djek). Ćlanovi ruskog izasknstva naslućuja živčani napad. Ca; su predali opis toga slučaja mskoj vladi. Pri pronosu mrtvaca na željeznicu uz sudjelovanie ruskili sveštenika i c kr>"ivale su njemačbe čoto vojnićke počastj. Kritičau poiožaj za Katediina. Kb. Petrograd, 17. decembra. Petrograriska brzojavna agencija javlja: 15. o. inj. bila je u Kavkazu ogorčena borba izmedju urođjenika I Kazaka. Izvjestiiac ,,D j e n’*-a javlja, da se Kaiedjin odupire da radi odbranc odašlje kazačke čete. Ozbiljan položaj Kaledjinov ne da mu da odašlje Kazake. Izvjestilac, koji simpatiše Kaledjinu, izjavljuje, dajekritičan trenutak za Kaledjina vrlo bltz ak. Kaledjin — uapšcn. (NaroCii! brzojav JBeogridsHJh Novina") Kopcnhagcn, 17. decembra, ,,S o z i a 1 d e m o k r a t e n“ javlja iz Stockholma: Posianik boljševika, Oriovskij, dobio je iz Petrograda bizojav, da je Kaledjiu n blizini Moskve u-ipšcn. Japauci u Vladivostoku. (Naročiii brzojav „BeosradskSi Novuia“.) Stockhohn, 17. decembra. „Pravda“ je dobila iz Vladivostoka brzojav, da su tamo bacili kotvn tri japanske krstarice i dva torpedorazarača. Takodje je stigla jeđna krstarica. Japanske čcte još se nijesu iskrcale. Nezadovojjstvo u Itaiiji. Protiv skrivene javne opozicije. Kb. Lugauo, 17. decembra. „Giornale d’ Ita!ia“ oš ro napada skrivenu i javnu opozicij’.i, kr-ja jo izbib. u senatu i komo-i m-o'iv min’stara. Opozicija, veli list, potresa ug!ed vlade, kao i slogu duhova. On R E e kon'sti svakom okolnošćn i laća se svakog povoda, ne vođeći računa o fome, da li tiine nanosi štete vođjenju rati. Prema tome ministarstvo ne smije đozvolit', da mu se krnji autoritet n' ’ontistiti, d i dodje pod tutorstvo. — Ageaoija ,.I n f o rm a t i o n“ primjećuje, đa se izmedju protivnika rata i ratoih fanatičara širi sve yišo izvjesni elemenat, koji misli, đa još ne treba da se jasnim izjavama EcropronM’iuju i eeka trenutak, p" ’a se prema okolnoatima ogreu.j.i. za ili protiv kabineda Orlanda. Siom engleske ofenzive u Flandriji (Nr.ročltl brzojav ,,Beosra<Wcib Novina“.) Berlin, 16. deceinbra. W ol i i o v -u r e d javlja: Velika, skoro četirimjesečna engleska flandrijska ofenziva može se smatrati kao svršena. Već cngleski napadaj kod Cambral-a, u počctku decembra, koji se za englesku vojsku pretvorio u težak povratak, bio Je priznanje trajnih englesklh poraza u Flandriji. Prema engieskim javnim izvještajima svrha 16 velikiii bitaka bilo je osvojenjc baze njemačkih podniornlca, koja nije pronadjena kraj svega engleskog poricanja, I koja iagano aii sigurno prijeti, da će presjcći životnu žiiu britanskog ostrvskog kraljevstva. Maršai Haig smatrao je uspjcii sigurnim. Već u proIjeće 1917. on je javno izrazio, da će skoro ući u Brfissel. Prema cijeloj engieskoj vojsci, koja je imala spremnog materljala i municije ratnc industrije iz čctirl petine svljeta stajao je u Fiandriji samo jedan odiomak njemačkih

snagS n nesrazmjerno manjem broju t materijalu. U grozailčavom radu, prlvlačenjem svih pomoćnih snaga, ttčfnjene su sve mognće pripreme za ogromnu ofenzlvn, koja je trebala donljeti odluku. Bilc su spremljene ogronme mase artiljerijskog materijala, od najmanjeg do najtežeg kallbra. Svuda je bilo naredjano municije u tolikom broju, kao nikada do sada. Sve snage, sav materijal, što se moglo uzeti sa drugih frontova, sve je prenešeno za flandrijsku ofenzivu, gradjeni su novi putovi i drumovi, dignuta je silesija šatorskih logora i baraka za mase engieske vojske. Sredinom jula počela je artiljerijska borba. Nebrojeni mllkmi granata udarali su nedjeljama na naše poiožaje, zakione i baterije, a u isto vrijeme puštani su na naše položaje neprestani oblaci otrovnih pHnova. Zapetom pažnjom uprie su se oći cijelog svijeta na početu bitk«, koja je trebaia na kraju krajeva probiti njemački odbranbeni iront i donijeti odluku. 1 sada je orijaški boj dugog nžasa l straha prcšao. Ođiomak njemačke vojskc pričinjao je svojim neslomljenim junaštvotn, u 16 veiikiii bitaka, brojem nadmoćnijoj engleskoj vojsci jedan poraz za drugim. 93 divizije doveo je engleski koinandant samo do sredine novembra na fiandrijsko bojište. Cijeli njcgov uspjeh sastoji sc u komadu zemlje od 20 km širine, koji tek na nekohko mjesta dostiže dubljinu od 7 km, zemljište, gdje više ne raste ni drvo ni džbun, koje je razriveno i preorano mtlionima teškili granata, te je sada za desetine godina pretvoreno u potpunu žalosnu pustiniu. Za polje lljevaka, koje je u muljn i močvari, te isključuje gradjenje zaklona, za položaj bez pozadine, gdje su engleske čete mnogo podnijele u borbi protiv prirode, mnogo je krvi proiiveno, žrtvovan je cvijet engieskokanadske vojske, francuske divizije su uzaiud proiijevale krv, plaćene su franruske i engleske miiijarde. belgijska zemlja opustošena, belgijske varoši i seia euglesko-francuskim topovima uništena. Nesmetano i sigumo prolaze pored flatiđrijske obale njemačke pođmoraice na svoju dužnost, nesmetano od bjesniia veiike flandrijske bitke tukle sn se njemačke vojske zajeđno sa svojim saveznicirna protiv neprijateija na istoku, a u Italiji osvojile najpicđnije krajeve. Bitka od 1917. u Fiandriji ostaće za sva vremena ponosan list siave njemačke zapadne vojske, koja je ovdje dala sjajnog đokaza sviii ratnih vrlina junaštvom, koje se ničhn ne da upoređiti.

Afera Cai!laux. (NaroČiti brzojav ,3co^rastskili Noviiia") Zeneva, 16. deceinbra. Akcija protiv Caiiiauxa nije đo sada išla baš sasvim po ClemenceauvIjevoj želji. Većina posianika je doduše spremna, da ukine CaillauK-vijev pariamentarnl imunitet. Medjutim skoro svi parlamentarni odbori misle, da optužnica vojnog guvernera pravnički nije dovoijno osnovana. O-ni mole od vlade materijal akta za nađopunjenje. U komisiju, koja odiučuje o ukidanju imuniteta, izabrani su: četiri čiana, koji će glasovatl za bezusiovno ukidanje imuniteta, pet posianika, koji traže nadopunjenje akta, i dva protivnika kaznenog progona. Odbor će prvo presiušati Clemeceaua, a onda Cail!auxa. Caillaux je javifo, da će iznijeti dokumente u svoju korist, koji će imati bezuslovnu dokaznu silu. Painleve je izjavio, da je za vrijeme svoga službovanja poznavao akta za Cail!auxa, n koiiko su se isti odnosili na njegovo bavljenje u Italiji, ali da nije uvidjao, da treba da se umiješa.

no čuje medju eJitoni našorn. ’ Sada, kada se clo svijct Javno hvali njegovim prijatcijstvom, meni Je svc jasnije, da mu prija>te!jl bijahu ono, što bješe Mcgelti onaj fillstcr I Darvvimt hitlmno tlrugovanje sa Jonesom Brodieom, iladanjskim ,,e!crgymanom“. Usred najžlvljeg društva bodijikav, neprlstupačan I Ja sam Imao uvljek neugodno osjećanje da mc opservira, ! to 8 koiničtic stranc. Kod kuće, u onoj velikoj, knjlžnlcl siičnoj sobi, pored onog velikog, laboratorijskog stola sa vječnom crnom kafom, koju sam kuhaše, nosio Je sivl ,,š!afrok“ sa orvenim pojasom I gajtanima, I u toj toaieti, otkrivajuč! Ijepotu vrata. prstju I glave, najvlše m! «e svldjao. ćesto prodje pokraj vas kao pored turskog groblja, naduven i namrštcn, u kafani vam okrećc ledja I niko nc zna f nećc nlkad znatl. što mu Je. A kada se udobrovoljl, ne pušta iz društva, kao ono našeg Valdeca kod Kolarca, kada Je pored Sremca na stollcl blaženo zuspao. Kao prav! starl fcećar bijaše pomalo hlpohondar 1 čudak „udaren mokrom krpom", što rekII Đeogradjanl. „ProŠČavajte, čltaocl, l:o sam vas toliko dugo zadržao u mehanl. A!i kako smo ml Srbl, ! vl I Ja, znam. da vani to nlje neprljatno. Ta «de >e Srbinu podesnlja kllma, lepše podneblje nego u mehanl?" S. Sremac rodlo se u Bačkoj. u Senti kraj Tise 11. (24.) novembra 1855. Llmro Je dakle u 51. godlnl. U Sent! •vrSI osnovnu školu I predje u BeoKrad Svršivšl glmnazlju baš u očl srp•ko-turskog r«ta (1875.) uple s« n hl-

storhsko-filologijskl fakultet na Velikoj Škoii i kao svršen filosof bude postavljen (1879.) međju prvlm nastavniclma onda baš osnovane gimnazije u Ništi. 1890. položi profesorskt ispit, lzradivši temu „Samođržavna Viasteia u stsrc-j srpskoj Državi". 1898. Je premješten na beogradsku realktt. Umro jc •’ Soko BanJI, ne dočekavši svoie pristupne besjede o caru Jovanu Crnoni n Akademljl. Nekoliko dana poslc svojcga izbora za čiana Akademije bijaše Sremac sa dTUŠtvom u jednoj kafanicl. Kafedžija doncse nekoilko čaša raznog vlna. Pa da, ja sam zbog toga što sc razumem u vino i Izabran za člana AkademUe". Za vreme njegova boiovanja u Soko Banji, zaplta ga prljatelj ulazeći u sobu: Kako ti Je, Stevo?" — Eto kako je, odgovaram ni krlv ni dužan za drugoga. Neko se rdjavo opoganio, a ja sad zbog toga boiujem. — „Ovo je bilo na tri dana pred »mrt“. „Sremac Je zanemogao. Kađ su ga neki prijatelji obišii I upitali: kako mu Je, odgovorio Je: — Sad Je sve lepo! To su mu blle poslednje reči". („Pravda" br. 219.) Zarko IHć, Ijubimac pokojnlkov, pričao ml je o Sremcu karakterlstičnih anekdota. U Nlšu ga je voUela bogata lijepa dama iz trgovaćke kuće, ali od ženldbe ne bl nlšta. Clni se, da je pisac ta] dogadjaj persifllrao u autobiografUskoj f dosta slaboj pričf IdeJaJ. Tu se Je-

daii filosof, filolog, zaijubljuje u iijepn djevojku, ali roditelji jc siloin udadu za bogatog ćiftu. On umre, bećar profesot dohrli u grad, ali umjesto angjela naiazl omašmi i brkatu uđovicu. Sremac ne bijaše kao Frederik u Flubertovom Sentimentalnom Odgoju, gdje se ljubavnici sastaju u elegijskcj ljubavi, ona »ijeda, a on star, izmoždcn i sk šen. U srpsko-bugarskom ratu bijaše Sremac dobrovoljac sa Đragutinom IlUćem. Dobijti loše konje i jašećl iz staje, Sremac vldi da dobro biti ne će, i uhvati se za vratnice I pusti svog paripa, te nm ode Izmedju nogu. Viseći tako u zraku opazl Dragutina, kako tresnu o ledinu i sjetivši se Bukefala, reče: ■— Za vas će blti inala Macedonija! Poslijc rata se i opet skupe dobrovroUcI u Nišu oko zastave patriotskog Kofe (Koste) Rašića, nadajući se odllkovanjit, kolajnama. AU kada mjesto toga primiše zapovijed, da odmah predaju odijelo, a neki ievente da se odmah Ćiste Iz Niša, Sretnac reče u Lazarovlćevom pesimističkom tonu: Tako narod nagradjuje svoje vellke Ijudef Đljaše tipičan Srbin, konservativac i zagrižen liberal (nacionailsta). U Srbiji su naclonaiiste I naprednjaci konservativci). Starčar, patriota i ponosit kao Swift, obožavaše svoju zemlju kao Sterne: „O Engleska. Engleska! Zemljo slobode I klimo zdravog razbora, najnježnija majko I najljubeznija dadiljo!" (Trlstan Shandy). (Nastavlće se.)

Borba Cletnenceau-a sa premoreoon Francuskom. (Naročtt! brzojav „Beosradsldb Novtaa") Ženeva, 16. decembra. Caillam namjerava, da počne otvoren boj n korist rnira, te da npozori na U>, kako je položaj sporazuma pnnogo lošiji, otkad se odbiia mirovna nota srodinnjih vlasti 19x6. godiae. v Cićmcnceaulovljeva izjava. Kb. Paris, 17. decembra. Pred parlamentarnim odborom za ispitivanje stvari Caillauxa izjavio je Clemenceau, upozoravajući na diplomatska akta, da je bavljenje Cail auxa u Rimu uznemirilo talijanskn vladu. Toje Sonnino saopštio poslanioiina Francuske, Engleske, Pv.usije i Rurnunjske. Clemenceau je p o ' k>- .ad bi se Bumnjičenju, koja postojc protiv Cailla^ uxa, ticala kaivog obicnog g a janina, nebi bilo istrage. Viada je primiia svu odgovoraost na sebe, komora će snositi svoju. Ako bi komora odbila krivičnu »ftagu proliv CaLiau.va, vlada bi podnijela oslavku. Odbor je zatim sas’.ušao Caiilauxa. PosLje toga jo cdbor sa 9 glasova i dva uzdržana glasa riješio, da šmanibet Caillaaxa prestaje vaiiti, a tafco isto i Lauste.otsa, i odredio je C^aisanda za izvjestioca. Daije je riješeno, da se obnaroduju o. fcta, koja je vlađa stavila na raspoioženje, a tako isto i steuografski izvještaj odLora. irelres u komori biće najduže u četvrtak. CaiI!aux-ova izjava noviuarima. Kb. Bern, 17. dectEn-ra. „Progres de Lyon“ javlja, da je Cailleaux posl. je prvog saslaša. ja izjavio novinarima, đa do sađ nijc nista vidio siično tome. industrija krivotvorenji nije o*a l .. j.ussove a r ere na ovamo nazadovaia, prije so može reći, da je joapredova’.a. On to utvrdjuje s pogledom na strabote u aktima, podnijetiru odbora od strane viaue. Ispit se proiezao na njegovo bavijeu,e u .t.i ji. isprefa se veiika intriga protiv njega, a ispreo ju je francmki posiariik u ILmu, Carrare, s kojim je iz člsto ličoili pobuda u n^prijate jstvu. On nije niia đ rekxio ono, što mu se pr.-t e<je, napioiv, on je u Italiji isvagla đavao samo patriQ'£ke izjave. Francuska Štampa prema aieri Kb. Bern, 17. decerai-ra. Olavno inteiesovanje poklar ja f. ancuska štampa aferi Cailleansa. Naroč. Lo ragpravija štampa piLanje o naćliežnosa suda. Reakcionaraa šlampa traži za sudjenje ratui sud, a liberalna zahiijeva, da 80 Caiiieaus stavi po 1 vrhovut cud seuata. »ambat mjavljuje u „Lanterni", da samo bavljenje u Italiji praža.po\od za mogućnost optnžbe. Potpuua CalUauxova krivica. (Narbčiti brzojav „ttcosradaidb Novfca“0 Zeneva, 16. decembra. O toku sjednice francuske komore idućeg utornika po siučaju Caili a u x a predskazuje ,,J o u r n a i Peuple": Mi ćemo možda doživjeti otkrića, koja mogu biti od s u d b onosnogznačaja ne samoza budućnost Francuske, negu izaciosvjetski rat. Može se pietpostaviti, da Briand politiku produženja rata po svaku cijenu neće odobriti. Državni podtajnik vojnog sudstva izjavio je na ispitivanja, da je, kao i svž člariovš kabineta, potpuno prožet krivicom C a i 11 a u x a. Intcrpciacija u taiijauskom parlamcntu. (NaročHi brzojav ,,Boozradsk!li Noviaa".) Bern. 16. deccnibra. Talijanski listovi javljaju, da je posianik C i p r i a n i u talijamskom parlamentu poduio interpelaciju o Cailiau\evom slučaju. Borte na zapadu. Nčiitralni sud. Maršal llaig žrtva propaiih n a d a. Kb. Stockholm, 16. decembra. 0 položaju na zapadnom bojištu pišc „Dagens Nyheter“: Velikl triumf, kojitn su Engiezi pozdravili svoj posljednji uspjeh kod Catnbrai, jer su se nadali ovdje probojti, p r e t v orio se brzo u poraz. Velikl gubitcl saveznika zbog njemačke protiv ofeiizive, nadmašuje daleko prvašnji dobitak. Koliko je ovaj udar djeiovao na opšte javno mnuenjc proiziazi najbolje iz govora Bonar L a w a. kojim se otvoreno najavUuje promjena u osobi glavnog zapovjednika. Vldi se, da u Engteskoj ne vlada isto ono pouzdanje kao prije, a osobito je značajno, da Je zbog ovog dogadjaja uzdrtnan položaj maršala Haiga, tog toliko slavnog vojskovodje. On Je žrtva propa11 h n a d a.

Pooštreni podmornički rat Propast jcdnofz torpednog lovca. (Naročitl brzolav „BeozradsMh Novta«“.) ) ' Rotterdam, 17. decembra. Engleski admiraiitet javlja: 12. deCetnbra je jedan torpeđni lovac poslijc suaara potonuo. Svi časnici i momč.id oeim dvojioe spašenl so.

Povodom godišnjics ponuoe za mir središnjih vlasti. Tnžnl bflacs sporazumnih sila. , Kb. Berlin, 16. decembra. Kopenhaški ,.S o c I a 1 d e m o k r aten" piše pod 12. o. m.: Danas prije godinu dana je u istorijskoj sjednicnjemačkog Reichstaga saopštio kancelar Bethmann-HoIlweg o ponudi za mir. Znamo, kako su savcznici odbUi pružeuu ruku. U mjerodavnim listovima sporazumnih sila se reklo: Njemačka želi mir, jer osjeća, da ne može pobjediti. Briand je opominjao, da so treba čuvati od te klopke. LIoyđ Oeorge je govorio o pobjedl. koja se nalaz* pred vratima. Medjutim jc protekia godina dana. aii je obećana pobjed^ izostala. Rusija sc stvarno izvukla bt rata, u Italiji su saveznicl osvojili 15.000 kv. kilometara. Engleski prodor u Flandrtji nijc uspjeo, njemačka pođmornička baza je ostala netaknutai Podmorski rat pi-odužnje svoju opasno djelatnost. Više od 8 milijuna tona, većinom engleskog brodskog prostora je u ovoj godini potopijeno, svjetski brod-, ski prostor je smanjen za četvrtinui Nenaknadime vrUednosti su propale Početkom 1917. obećaie su sporazum ‘ ne siie svojim narodima slom Njemačke, konačau pobjedu u 1917. Lloyđ George je govorio samo nekoliko mje-, seci, aii se Njemačka nije sfomila. Naprotiv! Da li će sporazumni političar) u svojim govorima o novoj godini po? novo govoriti o kotiačnoj pobjeđi u 1918.? Ako to buđu činili. da li će im vjerovati njihovi narodi? Kb. Rotterdam, 16. decembra. U godišnjem pregledtt rata pišc ,,T i m e s“ ovim pesimističkim stavovima: Mi trenutno stojimo prema je dnom položaju, koji se u početku godi ne nije predvidto. Svakome je vojaiki jasno, da je ruska vojska za sad pre stala da djeluje kao kakva sposobna vojnička činjenica. Dok }e jedan od naših saveznika, koji raspoiaže ogrom nom vojskom, postao nesposoban, dni gi je izgubio veći dio svoje borbene snage. Krajem godiue, koja je biia otpočeia najboljim nađama, mi smo lišeui pomoćt najmoćnije vojske pa siik još prisiijeni da potpomažetno i drug' vojsku, koja je pretrpiia težak uđa S toga mi moramo iskoristiti sva naš. pomoena sredstva, i to do krajnjih granica. List na završetku preporučuje. ako je stanovništvo postaio maloduš no, da se odmah preduzmu mjerc no vog rekrutovanja. Objava rata Amerike AustroUgarskoj. Zvaničaa vijcsf. (Naručitl brMjav 3«>£rac!sidb Novina ') Beč, 17. decembraPrema jednoj đanas prispje'oj zva nicnoj vijesti ob-avi’a je vladi jedi nje nih Država Aust-o ’'—’ oj monarhiji 7 decembra ov. god. rat. Najnovije brzojavne viiesti. Njeniačko miružeme za kujižarstvo 1 grafiku. (NvročiU brzojav „BeozradskSb Novtaa“.l Leipzig, 17. decembra. ■ U nedjelju je osnovan u Gutenber škoj dvorani njemačkih knjižara nje mačko udruženje za kujižarstvo i gra fiku. Bili su prisntni i predstavnici anstro-ugarskc viađe i grada Beča. Tajiu« u Japanu. Kb. Bera, 17. decembra ,,P e t i t e M a r s e i 11 a I s e“ doznaje o tajfunskoj nesreći u Japanu, da je ogroman broj mrtvih a šteta preko 250 miiijuna franaka. U prefektur! u Tokiju izbrojano je preko 500 iwtvi!i. Razoreno je 3000, a poplavljeno 150.000 kuća. Preko 200.000 Ijudi je bez krova. Razoreno jc višc sela u okolini TokU'a. U Satnamuri nadjeno je 3000 mrtvih. Nestalo je malenog ostrva Uruyaj. Niegovi stanovnici su izginuli. Most preko Bospora. Kb. Carigrad, 17. decembra. " „V a k i t‘ izjavljuje, da napredujc projekt mosta, koji treba da spaja obe obaie Bospora. Jedan sindikat austruskih i ugarskih banaka spretna dotične nacrte. Isti sindikat podnio je viadi nacrte za novo pristanište Jan Kapur (Stambol). Rnspustanjc kortesa u španljL Kb. Bera, 17. decembra. Journa 1“ javUa lz Madriđa: KraJJ Je po savjetu ministarskog savjeta zakUučio da se raspuste kortes 1.

EKSPOZITORA PESTAHSKE-OGARSKE KOMERCIALNE BANKE i BeogradD — Knez Hibojlova br. 50 Specijalno ocfielenje xa »HJanje novaca ratnlm »arobljcnicl« ma i intcrniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 krnna. m