Beogradske novine

t Broj r

29.

Srijeda

BEOGRADSKE NOVTNE

30. januara 1918

Narodna privreda VjeŠtaČko izvodjenje pilića

(Svršetalc.) i r * Aparata za izvOdjenje piiića iiuade .kazuih sistcma več prcma natiuu izvo •jdjenja. Proizvođe sc xi svam kiilturniin tnemljama, ali pošto zbog ratnih p.il.ka stanja nije mognće porufivanje iz raz,.nog inostran8tva, pa isto ni iz same Njo , mačko, srpskiin intercsen una ne pivosta?,je, nego da sc obratc i zatraže oje^jiovnikod najboljo fabrike ove strnken Austriji. To je: Brutmaschinenfabrik A. G. Inzcrsdorf kraj Beča (Wien), Donja Austr&Ja. Izvođjenje nasada vrši se po jedv jpim dstim osnovnjnr pravi.ima i ako sn -japarati raznoliki. U svakom su aparatu ;dncvno neophodro polrcbna dva ra■\JiIa: hladjenjc i miješanje j.ja, kao ,i pođržavanje ravnomjerne toplo« • \ e. Osim toga kod aparata, koji’se zagiijavaju pomoćn lampc potrehno je ovu jsvaki dan čistiti i puniti petrolejem ili JbećnoŠćo, kojom se vrši zagri.avanje. Vr,lo je potrebno priđržava'i se praviia: sa prljavim i znojavim rukama ne treba za vrijemc jnasa'da uzimat. i j a j a. u r u k u. Soba u kojoj ge želi postavi i aparat ■/.a izvo'djenje, mora ti i bcz proinaje sa 'dofita čistog vazduha, malo uda ! jena od kolskog i željezndčkog piolaza; aparat ne sinije biti izložen mposi'cdnom utjecaju. teunčaue svjeflosti, a u prostoriji da bujde jeduomjcrna toplota izmtdju 10 i 15°' C. Apaiul za izvodjenje jnora sc posla, f viti strogo vodoravno, a toplota u njemu regulisati na 39 do 40‘J Kada je sve jpdešeno kako treba, pristupa se izbc:tni i nasadu jaja. Na izbor jaja iiasad treba obratiti svu pažnjn, jer od toga ovisi glavni uspjeh izvodjenja. Povolini uspjeh o‘d nasada možerno jičekivati samo onda, kad se .npotrijcbe samesvježa i oplod jena ja ja. Rar di toga je potrebno pn oda.biranju jaja u'ložiti nešto tru'đa, voije, pa i umjcšnostr. tMnogi živinart griješe, šLo nc obilježavaju »jajffl, ne samo radi saznanja slarosta, već *J ouabiranja jaja od dobrih grla i nojsilja. Kad se već nlažc trad a čini trošak, jonda treba obratiti veliku pažnju r na ;ovu okolnost, pošto Od toga zavisi svaki 'iispjeh u živinarstvu bcz obzira izvodr Ij se pilad na prirodan ili vještački način. Kojasu jaja ’dobra za nasad? tbrvćnstveno ona, koja potiču od zdiavih, aazvijenih i dobrih nosilja, parenih ea iodabianim pijetiovimm Samo od zdravih roditelja dobivena jaja, rnogu đa!i zdrajvu i dpbiu pilad: naslijediće dakle potonrci dobra svojstva svojih roditelja. Starost giia utiče vrlo mnogo na v;v Vjanost jaja za nasad. Najbolja su jaja za nasad od dvogodišnjih nosilj i i ju •jjellova, jer u tome dobu starosli grla bu potpuno razvijena i o'd njih se s pra'vom f použđanjem rnože očckivati dojbar pripiod. -Jednogodišnja i četvorogodišnja grla ne daju dobra jaja za nasad. U prvom elučaju gila još nijesu do'bro razvijena, a u dnigom već su počo da tjelesno propadati i nazadovati. Isto Itako ne mogu biii oplodjena ni sva jaja, jako jc mali broj pijetlova prema broju (kokožaka, jli obratno, kada se za nar šVivanje drži srnzmjerno velikr broj pijeBova. Kao god sto je poticbno koiL pripkrtLoe stoke za vrijcme bremenosLi obra•tiii bolju pažnju na hranu i njegu, tako jsto treba vodati računa i na nosilje za tvrijeme nošenja," ako se ne želc dobiti iujoplodjena i rdjava jaja za nasad. Noisiljc treba hraniti dobrom i izdašnom,

što koja, čckojih se u jajefcu

ali ne odveć snažnom hranom. Suviše podgojena živnia nosi manjc j aju, a pored toga i veći broj nooplodjenili, ili sa vrlo jakom — tdebelom ljuekom. Ne rnože se preporučiti ni u mirno dolia hranjen je nosil ja isključi vo kukuruzom i pšenicom' Veoma je potrebno, 'da nosilje ima ju u klovoljnoj mjeri mekane i živolinj ke hrane: buba, crvi, mesnili i mlječnih olpadaka, pa onda i razne vještačke i biijno •lnane. IJJnogi žhinari griješe mnogo, što notsiljama 'daju u hrani razna dražeća sred.stva (papriku, biber) 'da bi više neslo. Kokoške istina rtesu višc, ali se brzo istkvare i pobole, jcr se ovim sredstvima jako slabe polni organi, zbog čega kokoške nose neoplodjena jaja. Dobro je koScoškama, koje noso jaja, 'davati uvcče nešto zobi (ovsa) osobito zimi, jer zob grije, a toplota je giavni iislov za nošenje. I ako se paziio na o'dabiianje uosllja, na naćin njihovog hranjenja i njega, opet sva jaja ncće ni ne mogu da budu opiodjena. Na prvom mjcstu trcba •ddvojiti iz nasada sitna jaja, iz ee legu samo mali pilići, kao go'd treba o'dvojiii i odveć kiupna, sto unoju ilva žumanjceta i iz legu nerazvijcaa pilad, ;iko još ne ugine. zamctak. Isio ne treba upoLrijebljavati za nas;ul okiugia jaja, kao i jaja svakog nepravilnog oblika, a jaja sa tvrdom Ijuskom treba takodje odvajati od nasada. Treba uasadjivaU samr> jaja praviluog oblika i norinalne ,veličine. Kad sc odaberu jaja za nasađ, po Lrebno je prijc oprati Ijusku o'd prljavštlne, koja je lcgio zdraznih gii\dca i koja zatvara poro na Ijusci jajota. Kroz pore rta ljusci prolazi vazduh u unutrinju jajeta, koje j« neophodno potreban, z-a život zametka, a ujedr.o iziazi napcijc Sugljena kisiiina, koja se slvara pri razviću zametka. Ka'd bi Ijusku jajefa prcinazaii mašću i!i drugim mazom, koji ne propušta vaz'duh, moraće zametak u jajetu uginuii. Ovo je jasan 'dokaz, da jaja za nasa’d treba ncophodno oprati u mla koj TO'di. Stara jaja nijesu đobra za nasad, a naročito ona, koja smo prije 14 dnna ra)iije ’dobali nosivom kokošaka. Najbolje je, kada se jaja prije što se upotrijebe za nasad prethodno jspitaju, a naročiio ondo. kada ih nabavljamo iz tudieg živinarnika. Za ovo aspitivanje jaja, \nlo su' po’desne naročito kontrolne iarnpe. Frimijeti li- so prijegledoin na lampi u jajetu tamno lajelo, kao maii razvijeni krug, znači 'da jajc nije do bro za nasa'đ; ako žumance nije žuto već crveno, 'dokaz je, đa je prešlo u Lrulež; priimjeti ii se u unutrici jajeta z ag a s i t a b o j a kao sitna paučina, to ntvrujuje da je unutrica jajeta prešla ij k v a r ež; jaje, lcoje osim u zadnjem kraju ima i ii unutifici vaz'dušno mj eiui rke, prešlo je u k var e ž. Prerna ovome šlo ,smo 'do sad naveli o -izbom 'đobrih jaja za nasad mo’žcmo izvesti siijekleće zaključke; a) jaja treba odabirad samo cd zdravih, dobro razvijenih i onih nosiija, koje ee do.bro 1 uputno hiune; b) treba 'da su obično velioiue i Jjuskom, fcoja nije odveć tvrda i debela; c) moraju biti potpuno čista; 'd) da su skorašnja, a ni u kojem shtčaju starija od 10 đo 14 danaj e) pii prijegkdu jia lampi inora' »rn aznutrica i>iti potpuno bisfra.

Slrana 3.

1. februarapočinje nova mjesečna pretolata. Molimo, da se ista za vremcna obnovi, da bi se mogao list bez ikakova prekiđanja dostavljati. Kod obnove pretplate umoljavamo, da se uzmu u obzir ove cijene: Pretpiata: Za Bcograd, za Oubemiju Sibije, za vojne 3 etapne pošte, mjcsečno 2-50 krune; Za Beograd sa dostavom u kuću mjescžnoK. 3‘—; Za Monariiiju mjescčno K. 3'—; Za inostranstvo mjesežno K. 4 S0. Kod plaćanja se ima Jasno navcsti točna adresa. * Kod preselenja, osobito kod proinjene bojnih pošta nužno je, da se osim točne nove adrese navede i prljašnja adresa, Uprava „Beogradskih Novina“ etapna pošta Beograd.

1

Razne vijesti Ugatj kao surogat za kafu. I Ko pročita ovaj naslov, možda ee misliti, da hoćemo da pišemo o kakvom novom pronalasku kakvog čuvenog hemičara, kojim bi se moglo koristiti u ova teška vremena cijelo čovječanstvo, medjutim ovo nije pronalazak nlkakvog naučniko, već izum bcčkog kovačkog kalfe Karia F i d 1 e r a, a nijc bio od koristi nikome osiin samom ,,pronaIazaču“, koji je njime puiiio džepove. Naime FitLler jc nalazio lakovjcrnc Ljtide, kojima je mtdio veće partije prave kafe i zbilja bi im odmah sutradan isporučio ,,rotm“ iipakovanu u male sandučiće. No kada bi kupci, lakonii na pravu kafu otvarali sanduke, liašli bi u njirna — ugijcua u praliu. No sa timc sc nikako nije mogla složiti policijska vlast, pa je satla pronalazak a jednovremeno i pronalazač upućen ,,na bliže ispitivanje" — krivičnom suđu.

v a z d u h u. Juče snio svalili 13 neprljateljskih letilica i 1 ukotovljeni balon. Sa uspjehom izbacili snio bombe na London i Sherness. Francuski lctači nastavili su svojim napadima protiv naših lazareta. Tečajem mjeseca decembra cilj je vazdušaiih napada bio naš lazaret u R e t h c 1 u, a posljednjc dane navalili su Francuzi s vazduha na L a b r y (istočno od C o n f 1 a n s a). Talljansko bojište: Na visoravni S e d a m O p š t i n a iznova se razvio vrlo ogorčen boj. Sa vrlo jakim snagama navalili 9u Talijani u odsjecima istočno od Asia g a pa sve do B r c n t e. Na M o n t c S i s e m o 1 i zapadno s 1 o in i 1 i s u s e talijanski napadi isprcd austro-ugarskih položaja većinom još u samoj vatri. U protivnapadu oduzeK je njima M o n t e d i V a 1 B e 11 a, koji su bili na čas zauzeli; jednako su naši savcznici poslije vrlo tcških krvavih borb! o d b a c i I i neprijatelja, koji je jurišao u području Col dell Rosso, kao izmedjn klanca Franzella 1 Brente. Opetovani pokušaji neprijateija, da mjesne uspjehc prošire pomoću jakih svojili pričuva, slomili sttsesvi s a v r I o t e š k i m i k r v a v i m g ubicima. Zarobljeno jc 10 časnika ! 350 vojnika. Jedna naša napadna vazdušna eskadra izbacila je sa dobrbn uspjehom u noći od 26. na 27. januara 21.000 kilograma boinbi na Castelfranco, Treviso i Mestre. Veliki požarj vidili su sc na daleko. Na o s t a! i m bojištima neina nišia novogfl. Prvi zapovjeduik Klavnog sfana pl. Lndendorff,

i

Poslijednje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vođjstva Kb. Bcrlin, 29. iamiara.^ Zapadno bojištc: - . From prijestolonasljeduik'a Rttp* prechtn bavarskog: Na mtiogo mjesta iroma foifa je topnicka djelatnost. Front njemačkog prijesfolouasljcdnika: U C h anj,pag n 1 trazvile su se mjesnc borbg). Uz obe stranei drum« S t. H i 1 a i r es— S t. S o n p i c t s lomili su se u jtrtro manji francuski napadi. Naši položaji izmedju Somme i drttmova, koji od Py-a i Riponta vodi prama jugo-istoku, bili su poslije podnc izloženi uajjačoj neprijateljskoj vatri. Pod njezinom zaštitom i pod zaštitom baoaia plamena prodrla je francuska pješadija na više mjesta protiv našeg fronta. Ona je odbačena s t e š k i m g u b i c i m a dijelorn ispred našili zapreka, dijeloin u borbi na nož. U našim je rukama ostalo nekoliko neprijateliskih vejnika, dok smo zaplijenili višc bacala plamena. Zbog žive vazdušue đjelatnosti doš!o je na više mjesta do b o r b i u

AMERIKA SE SPREMA, DA 8 AUSTRO-UGARSKOM STUPf U DOGOVORE. ^N’arooiiL brzojav „Beosradslđii Novina") Rotterdam, 29. januata, \V;*shingtonski dopisuik ,,NewY o r k-\V o r 1 d a“ Izvješćuje: A k o Austro-Ugarska gaji iskrena želju, dasaSjedinjenim Državama stupi u dogovore, onda joj je za to otvoren službeni put posredstvom španjolskogili švajcarskog poslan i k a. ; NASTAVAK PREGOVORA ZA MIR. * Kb. Brest-Litovsk, 29. januara« Teeajem jučerašnjeg gosiijs po’uncva i većeras stigli sa ix Brest-Litovsk: c, i k. ministar za spoljne x>ofi!ove grof Czernin ea pratnjom, njemački 'državni tajnik za epoijne posiove pl. K iih i m a n n a’ riekoiiko činovnika spoljnjeg xueda u Berlinn, veliki vezh* Talaat-paša sa pratnjoni i Lugarski pnkovnik Gančev. U tobn 'današnjega prije podneva stigao je u BresbLitovsk i Trockij, koji je pmolio, 'da se za sianas odredjena sjedjiica političke komfeijo odloži za sutru, pošto želi s-i'uskšm 'delega.ima prije pdržati jednu predkonferenciju. ' • - RUSKO-RUMUNJSKI RAT. (Narcčiti brzojav „Beosrađskiii Noviaa".) Sofija, 29. januara. Rumunjf su već započeli sa z a p o s j e d a n j e m B e s a r a b 5 j e, naravno ua teška borbe i velike gubitke. Zaposjeli su veo bili Bolgrađ, ali stt ih Rusi odanlc opet istjerali.

r

«'az, koji je 14. juna 1G45. godiiie prejtniio koil Naseby-a i. činjenica, đa su Iijju protivnici uhvatiii i ohjavili prepisku, jiz koje se vidjelo, da jc tražio pomoć Jstranih sila protiv viasiiiih podanika, potjjiuno skrhaše kraija, koji sada izj ivi, da (jc voljan popusljt.i svirna zahf jevima parSamenta. No ovaj sa'da više ni za ita kiije htio da čuje. Tada sc kraij' odlnči, jfla pobjegno Skotima. 27. apriia 1646. jgodine potajno nnpus'j svoje ijude i poKiije dugog iulanja fetiže u skoLski logor. fekoli ga primiše sa sviina počastima, ah eu ga ipak jd'ržah kao zarobljenika, dok lga najzail u jamiaru 1647. go'lino nz gveliku novčanu odštelu ue izdadošc en|<!eskoin parlamentu, koji ga zalvoii ,u feainak HoIinby u noUinompionfikotii flcraj«. Dok su umjerenjaci u pnrlamcnut jra.da htjeli zakonitim putern povratil.i rc Vlovuo ustavno slanje u Kngleskoj, ekS’ krerana .sfranka u pariamcntu tražila jo ^totpuno nkidanjo kraljevstva. Tiuia Cromivoll 'dade kiaija potajno odvcsti u HaftpVonctmri, tia sa njinie poveđe nove prc ^ovore, «a kojima opet nije moglo 'doći •So sporazuma. 11. novombra kralj' pobjože na ostrvo W i g h t, a?i ga uhvali i predado parlamenlu guvcmcr toga ostrka, Hanjmon'd. Sada kralj’ hude zafvo-

ren u zamktt GarisbrookU i ponovo budtt povedeni pregovori jzmedju njega fi jiAine i vo/sko l parlamenfa s diugc slrane. Januara 1648. god. buđe riješeno, icla se sa kraljem: višo ne pregovara. Sada Jskoti s vojskom krenuše na Englesku, jfla oslobođe kralja-, ali ih ja Creimveli' u tri maha. potukao. Poreicl svega što je bilo, pokušani sxx još jednom pregovori sa kraljem, «oii sa'đa vojska naeitno udalji iz pariamenta umjereničku manjinu.. .23. tdecembra 1648. god. kralj budo đoveden u Wihdsor, a u januara 1649. gcti. ,,kmji parlamonat" odiuča, ’da se Icralj stavi pođ siul za veleizdaju. Radi isulijenja kraiju bude odredjcn naročits (\-eliki vanredni sud od čitavih 150 čla^jova, članova parlamenta, suđija, predptavnika pojedinili opština itd. 19. januara 1649. god. doveden jc kralj u St, Jameski đTOrae, a 20. januara ofpočelo mn je su'djenje u veiilroj dvoram Wcstminsterskog 'dTOrca. Predsjednik puda bio je Bradshavv, a od oniii 160 članova prisustvovalo jo samo 69. Uzalu'd su sc škotski parlamcnat i mnogi ptrani dvo rovi .zauzimali za kralja, uzaiu'd su bivii mini-lri kralja Korla nntiiii svoje glavo u mjesto njegove; 25. januara sud osutii kralja „koo ubicu, fjranma i ve

leizdii.jnika“ na- smrt. Pošio je izrečena presuda kraJj je još jednoni b’ažio rir ječ. Mish se, 'da je hlio izreći >svoju aJbUikađju. No sud niu više ne dado (da govori i naietii, da jso on silom ođvedo jk dvorane. 80. januara 1649. gotli uo kralj Karlo I, bu'đe pogubijen pred whitehallskom palatom. O repuLIikanfikoj vkdavini, V'»> koje jo u. Engleskoj tdošio po njegovoj smrfi pod Cromvveilonj, •već smo govorili jddnom priiikom na pvom mjeslu. —■ 30. januara 1781. godi>re rodjen je u zamku Boncourtu u ,Cbampagni francuski plemić n njemaćki pjesnik A'dalbert dc Chamisso. Kad jo Izbila francuska revolucija i ka'da nastadc gonjenjc plemića Chamisso sa roditeljirna ode u Njemačku na stalno }>oravljenje. 1798. godine posfao jc pruski toficir i počeo je pisati pjesmc na njejnačkom jeziku, kojim je viadao kao svofim mateianjim. 1806. godine istupi iz ivojske zbog bolesfi, jli, kako drugi vele, da ne bi morao da so bon proiiv svojih punarodnika. — Osira pjegovih nmogobrojnih pjesama, koje se jos 'danas mtiogo čitaju i uče po svirna njemačkim ško* lama, napisao je i 'dirliovitu t fantastičnu pripovjetku „Poter Schlcmihl“. Umro je 21. avgusfa 1838. gođine u J3or«

linu. — 30. januara 1841, gotiiae rodjen je u P a r i z u nekadanji prodsjeđnik francuske republike Fclis Faure. Vrio je izanimljiva karijera ovog čovjeka, kej' je to'd kožarskog kaifc dospio do najvišeg položaja u republici. Faure jo hio sm nekog tapecirera i bio prvo šegrt koti uckog kožara u Ambroise-u, zatim pređje kao kalfa u Havre, gtije poslije i sam otvori kožarsku trgovinu. Za vrijemc rata 1,1870. go'dine bio je komandaut jeđnog 'bataljuna narotine TOjske, n docnijo ga je Gambelta slao u Eng.'esku ratii kupc’ vine omžja. Poslije rata izabran je za ■pomoćnika pretisjednika opštino i predisjetinika trgovačke komore n Havre-xr. :1881. go'đine izabran je za narotinog po’ slanika, Bio je više puta tirž. pođsekrelar U ministarstvu za trgovinu i kolonije, a (1894, gotiine postao je predsjedmk miuistarskog savjela. Pošto na izboru pretisjeduika rcpublikc 17. jainiam 1886. gotiino umjerenjaci nisu htjeli čuti za ratiikalnog kandiđata Brissona, a radtkali opet nisu htjeii čuti za umjcrenjaka Waltieek-Rousseau-a, to je jia jzbora pobijetiio Felix Faure, koji jc na poiožo ju predsjednika republike naprai sno umro 16. fobruara 1899. gotiine. > g

AMERlCKI LISTOVI O GOVORU GROFA CZERNINA. (Naročitl brzojav „Bcozradsaiu NovJna") ' Rottertiam, 29. jan'uara.l. Washingtonski dopisnik „Morning po- ; Bta“ javlja, da ovdjc vlada miš!jen,e, đa bi Czemin pošao još i tiaijo ncgo ii j») tobio slučajunjegovom govora,ali tia.jo neprestano morao uzimali obzh’a prem.i, •Jjjemaćkom savc-zniku. I akoi se još nezna ništa stalno, 'clrži sc ipak, da će se Wi isnn otiazva ti Czermnovom pozi v u, 'd a s t ji p i u p r e g o v o r e. DOGADJAJI U FINSKOJ. Kb. Stockhoim, 29. januai(i.*š Sve'dski brzojavni med javlja i'. Hn' paran'đe: Od juče se T a m rn e r f o r s na lazi u rukama crvene gaitie. B.zo.avni u reti i 'tirage javne zgrade u Hclsingfor BU zaposje'dnuti su o<l crvene garv,e, koj;i je senat proglasiia zbačenim i proklami rala boljšev'ičku vlarlu. Oiasine se o apeenju članova sennfa nisu obisiim'le. li sjevemoj Finskoj .uspjelo je gracljansko, gaidi, đa crvenu gai’du đrži u šahu. Vladarelativm mir. U Tomeji je ostalo.sarr.o 80 raskih vojnika. Kb. Stockholm, 29. januara . Fiuski poslanik u Stockholmlf, G r i e p c a b e r g, dobio je brzojavlai: prema kojoj se iiuska vlada nalazi još uvijek na svom mjestu. ORLANDO U LONDONU. Navodno postlgnut potpun poHtlčki sporazum Izmedju Itaiije I ujeniii saveznika. Kl>. Londou, 29. jamtara. \ Reuterov'iired je ovlašten obja* vlti, da je O r I a u d o v a posjeta zavr.šcna sa vrlo zadovoljujućim uspjesima! Postignnt jc po mogućstvu potpm sporazum izmedju Italije i njenih saj veznika u svirn poiitičkim, brodiarskiir i privreduim pitanjima. Razjašnjenc sv taeke, koje su još bile nejasne. Upozna^ lo se, da su svi nesporazumci bili posj Ijedica samo krivog shvaćanja pojedinih pitanja. Postignuti sporazum u Londomi, kao i svestnana simpatija, kojom je primljeu, uČinili su na Orlanda najdublji utisalc, BABILONSKA ZABUNA U PETROGRADU. (Naročiii brzojav „Bcogradsidii NovJna")! Stockholm, 29. jannara:Prema opisu jedne đobro informT rane ličnosti, koja je ovih dana stigla i Stockhoim, vlada u Petrograđu u ovai čas upravo babilonska zabuna. U gra'djauskim i umjerenim socijalističkhr krugovima vlada upravo jieograhičeur ogorčenje protiv boljsevičke vlade Pefrogradska ageuciju medjutim na'stavlja sa svojoin mctodičkom prcna racijom masa proklamacijama protiv njemačkog imperijalizma. NEPRISPODGBIV SLOM RUSKOGA FRONTA. i Berlinska štainpa o prekidii rnskorumunjskjh odnosa. (Naroeiti brzojav „Beogradsidii HovJna") ! Berlin, 29. ianuara.v ‘ Prekid rusko-rumunjskih odimsai označuje berlinska štampa kao dalji simptom za slom u cijeloj istoriji nepri-! spodobiv slom, koji se ovih dana Izvršuje na cijelom istočnom froatu, HARKOVSKA VLADA — BEZ VAŽNOSTI. Kb. Stockholm, 29. januare .Ov'dašnji ukrajinski urcti za jaTormaciju izjavijuje, ti a so haikovskoj vlaiii. no možo pri'davati nikalam važaost; ona nema nikakvog aiitoiitcta, SARRAILOVO PRESLUŠANjE. Zbog neuspjeha operacija na maćcdouskom bojištn. (Naročifi brzojav „Beograđskili NovSaa".) Bern, 29. januara. “T ,,F i g a r o“ izvješćuje, da je geucraf, a s njime i više generala njegovog stožera, pozvano u ratno miuisiarstvo' gdje s« preslušani. Isto tako „Figaro" javlja, da se sprema isiraga zbog ne,uspjelili operacija Sarrailove vojske, GODIŠNJA SKUPŠTINA BUGARSKf KNJIŽEVNICKE I UMJETNICKE ' UNUE. Kb. Sofija, 29. jauuara.' Bugarska je književnička I nmje*nička Unija održala juče svoju prvu godišnju sktipštinu, u kojoj je podpredsjednik dao izvješče o radu oko osnutka društva i istaknuo spremnost njemačkog kultumog saveza, da stupf u dobre odnose sa Unijom I njenim Članovima, naročito u pogledu zajeđničke kulturnc djelatnosti. U tu će svr> hu članovi njemačkog kultirrnog saveza biti ujedno i članovl dopisnlcl bttgarske Unije 5 obratno.