Beogradske novine
BroJ 70.
Cefvriak
BEOORADSKE NOVINE
14. marta 1918,
Straoa 8.
ivojne glavne gubernije u Srbiji, stožernim nadiiječnikom dr. Kandntschom. Oosti su dobro došli. Objava. Učenlce, koje žele da se upisu u I, razred privatne ženske realne gimnazije u Beogradu, dužne su polagati prijemni ispitizsvih predjneta I. razreda koliko se u I. tetaju učilo u 1. razredu. Za upis u ostaie razrede polagaće 4 ičenice dopunski ispit lz magjarskogjezika u obimu učenja J. tečaja (za upis u VIII. razred ovo jiije potrebno). Za ovaj ispit plača se J0 (deset) kruna takse. Učenice, koje će polagati privatne Ispite iz ma kog razreda plaćaju 20 Ikruna tafcse i po 4 kruna od svakog predmeta. Prijemnk.dopunski i pri_v a t n i i s p i 11 držaće se 23., 24., 25. i 20. marta po rasporedu, koji će se oblaviti u školi. Do 21. marta dužne su učenice .podinijeti molbu (ako to već nijesu učijiile) i položiti propisnu taksu. 29. marta upisivaće se učenice, fcoje su po polož-enom fepitu stekle pra« yo na upis. 30. marta upisivaće &e sve re!dovne učenice ove škole, koje gu svršiie I. tečaj. Posiije 30. marta ne će biti upfei.vauja za II. tečaj 1917./18. školske go. yine. Cvim se zamjenjuje ranija objava. Blagaina opštinc grada Beograda preseljena. Blagajna ©pStnie grada Beograda, koja se do sada. nalazila na ughr Vasine i Dobračine ulice, preseljena je u zgradu, gdje se nal-aze i ostale kanoelar.'je opšti•ne grada Beograda u Kralja Aleksandra Silici broj 7. Pažnja sadiocima krumpira. Svi gradjani, koji će svoje bašte iasijavati knnnpirom, Imaju se u toku Idanašnjeg dana javiti ekonomatu opŠtine be-ogradske, kolika im je količina krumpira potretma za sijan?e. 'Javna prodaja. Po odluci siarateljskog suda izložićc se javnoj prodaji zaostavština A n e B a 11. na dan 23. m a r t a ove godine u njenom stanu u ulici D u bOjanskoi broj 15. Prođaja će početi Ei 9 sati prije podne. Pozivajti se kupci, da na ovu prodaju dodju. iTraže se radnici. C. i k. posredujući ured z« narojejltanje radnika i namješfcenika, potrebuje .veći broj zanallija i radnika i fx>: obućara, krojača, slagara, kovača, kožara, zidara, Sbravara, stolara, drvodcija, kazandž ja, iiptara, bačvara, kuvarica, soba.ica. jx>služavki i razniii dragih radnira i radnika. PrijaveT prinia ured svakoga dana od 8 do 12 sati prijc podne i o do 6 ^ti «fvojlije podne, \ojna niuzika m c. i k< voinom kinematografu. Kod s v i h pređstava — osim časničtoh predstava — u c. i k. vojnom kinernatografu u Kralja Milana ulici br. 56 (KoJoseiun) svira po’.puna muzika 409. etapjiog bataljuna. Kod časničkih prcdstava jvir.i. gamizonska muzika. — Novi, juče »iijavlj^ni rcd predstava važi od sulroto, .16. ov. mj. — Promjena rasporeda vrši je svake srijede i subotc kod prve jpredstave. Predstave ii c. i k. gratfjauskom kinematografu. Juče javJjeni novi ra . - važi od 16. ov. mj. Kod op§tih predstava u srij<:du ' subotu u 8 safci uveče svira vojna muzika 409. etapnog bataljuna, kod ostaiifi prnfci pojedine slilre muzika na kia,vira. Jcu, gdjc je ii Koinu osnovao list „Neite Rheinisclie Zeitung“. Za vrijeme revolucije n rajnskoj pokrajini Marx je igrao istaknutu uiogu, pa je odande otišao u Paladnat i u Badensku, pa najzad opet u Paris. Kada je uskoro ponovo protjeran iz Parisa, nastanio se u Londomi, guje jc u glavnom ostao do kraja ži.vola, baveći sc književnim, pubiicistič■kim i agitatorškim radom. Pisao je ■miiogc naročito za američke listove. Održavao ic vezu sa politiGkim bjegiincitna socijalističkili načela iz sviju zemaiia. U napisn ,,Le 18 brumaire de Loiij's Bonaparte“ osudio je državni ndar Napoleona III. 28. septembra 1S64. god. priml.lcita je na Marxov pri* jediog-'na jeduom velikom zboru rezoJucija. da se osnuje medjunarodnl r a d n i č k i s a v e z („imernacijonaia“), koji je i ostvaren 1866. godinc. a kojemi! je Marx do 1872. godine bio tna čelu. Marx uiie odobravao socijaJistički pravac, što ga je u Njemačkoj bio zasnovao Lasalle, vcć je radio na psnivanju revolucijouarne socijalističIke statikc u svojoj domovinl. Po njegovim upntstvima osnovao je njegov ueenik L i e b k n e c ii t (otac sadašnjeg l.iebknechta) „Socijaldeinokratsku radničku siranku“, koja je 1875. godine lnzijom sa drugim grupama pretvorena u „Socijalisiičku rađničku stranku u ’Njemačkoj“. Od njegovih je djeia najpoznatije ,,KapitaI“, kritika savremcne narodne ekonomi.ie, Čija se prva knjiga pojavila 1867. godine, a koje se smsira najznamenitijim djelom socija.Jističke literature. — 14. marta 1891. godime umro ie u Berlinu njemački poiitlčar L. Windthorst, jedan od .vodja katoličke ^ranke. tzv. oentra u Niemafkoj.
Narodna privreda Satfjenje voćaka. ■Nasfcupanjem pro j ćnjjh poljop’ivTednih rađova počinje i'rasad^vunje raznih voćaka. Zato smatramo da je korisno, da se i n ovome pravcu "da uptfl privredniku. Treba napomcnuti nekoliko važnih činjenica, koje u izvjesnim pri'ikama us’ovljavaju uspjch sadjenja voćaka, ih uopštc stojc s njim, takoreći, u nerazdvojnoj vezd. Prvo trcba isfcaći izbor vrsta voćaka za sadjenje i kr-prema-sfcvarnoi potrcbi. Za uspjevanjc voća prvo treba b’rati one vrste, koje su pogodne za usp jsvanje u dot.čnom klimatskom prcdielu, a na drugom mjesfcu dolazi osobana. Prema toj čf nienici važe ova pravila: Jabuka traži zernlju snažml i piopusl'jivu, sa unijerenom vlagom. Kruška uspijeva na propustijivoj, dobroj, toploj zemlji, sa dovoljno vlage u đubini. Sljiva traži snažnu i prilično vlažuu zcmlju. Trešnja uspijeva na hranljivoj, pjeskovifcoj ilovači, kod koje je zđravica propustlj-iva. Veoma dobro uspijeva *na bregovifcim strauama. Višnja tnii hranliivu, ne suviše snaž.np podlogu. Uspijeva svucia gdje i trešnja. Orali. traži najvećeg prostora radi rasturanja žila u širinu. Na uzvišenim kamenjaiima, gđje preovladjuje bazalt, i na zemljdštu sa koga je raskrćena stara šuma, kao i « brdima s krečnjačkim stenjcm, uspijcva orah sa vrlo velikim piinosom. Kajsija tražidobru, trošnu i višc pjcskovitu zemlju, s piopustijivom zdravičora. PotreJ.mo je za uspje.i i pretho'dno pripremanje zenćje za voćnjake, naročito tamo gdje zemljišie nije od prirode bogato i raštresito u većoj dubmi. Kod 'zemlje zbivene i teške potrcbna je dub’ja obrada, rigolovanje. Za pro.'jećnje sadjenje treba još ’ jescn iskopati rupe, jer zemlja ■ mržnjenjem i kravljenjem u svirna sloicvirna u rupi' izmekša. Ako to nijc uraćtjeno s jeseni, onda treba u proljećc dvije ncdjelje prije sadjenja iskopati rupc, koje opet ne treba da su skroz mdkre. Prije sadjenja svake voćke treba pa21]ivo pregledati ko.jen * sve nagnj:čene, pokidane ili oboijele dijelove glatko sasjeći oštrim nožem do zdravog djski, ali tako da klinasti potez osjecanja đotlje s donje strane, na niže. Isto tako i u gorpjemi dijelu stabla treba izvršiti potrebno krcsanje.
Narodno zdravlje Pjegavi tiin«. Kao stabia posljadica svakog rata javljaju se strašne boiještine, u početkti medju rafcnicima. a docni.ie i po svima onim mjestima, gdje su se bavili bolesni vojnici. Tako koleca, kuga, srdobclja i tifus satru poslije rafca više života nego li i sam rat. Poslije ba’ikanskog rata javila se u Srbiji dotle neipoznata bolest, koja je za kratko vrijetne poniavila skoro sva vojnička mjesta. Ta je bolest tako zvani pjegavi liius, jaka vrućica s pjegavim ospama po koži boiesnikovoj. Pjegavi tifns dolazi u red oniii zaraznih i priljepčivih bolesti, koje se veorna lako i brzo premose, ali se i pjegavom tifusu još ne poznaje pravi izazivač i prouzrokovač. Iskuistvo jasno govori, da .ie pjegavi tifus jako zaražljiv i preina tome da mora imati svog izazivača, aii ga na žalost medicinska nauka do današnjeg dasia još ne noznaje. U medicinskoj nauci nije još ni utvidjeno ni kako se prenosi pjegavi tifus. Zarazue so bolesti u opšte pre* nose i!i neposredno dodirom s bolesnikom ili posredno dodirom cmih predmeta ili stvari, koje su biie u neposrednoj blizini bok'.snikovoj i koje su ti bolcrnici dodirivali. Ali osiin dodira, neposrednog iii posreduog, možđa se kod pjegavog tifusa zaraza prenosi i drugim naćinom. Pjeigavi tifus je krvna b o 1 e š t. Njeni joŠ nepoznati prouzrokoivači kružc po krvi boiesniikovoj, raznosedi svtida tilusue otrove. Uslijed otioljcnja krvi javljaju se visohe groznice. Kod pjegavog-Hfusa je dakle krv poplavljena još nepoizjiatim otrovima. Ako bi »akvu oboljciu krv unijeli u zđravo čovječije tijeio, onda bi i ono oboljelo. Otada je jediTio jasno, da su sve sitne životilijice, koje žive na koži čovječijoj, i koje se l.:ane čovječijom krvi, dakie stjenicc, buve ! vaši, u stanju, da prenesu zarazu cd bolesuika na zdravog čovjeka. Unoseći svoju oštru rilicu u bolesnlčko tijeio, one se nasišu boiesnc otrovne krvi; sišući drugi put ikrv od zdravog čovjeka, one nm rilicom preaiesu zarazu i tako zaraze i tog zdravog čovjeka, Ovaj način prenošenja zaraze poznat je i nauci, a!i se još nc zna, da li Je ta.i način prenosa zaraze l jedini. Pjega\i tifus kao i svaka zarazua boiest probavi izvjesuo vrijeme u bolesnom čovjeku sikrivena, pa se onda javlja visokom groznicotn od 40 stepcni. Skrivanje ix>lesti traje u pjegavom tifusu 10—14 dana. Nekoliko dana pred visokom groznicom osjeća se čovjek neraspoložen, umorau. ne mlli mu sc jeio i piće, pokazuje dakle svc znake porcanećenja. S visokom groznicom javijaju se glavoboija, sijevanje u kostima I mišičhna, jezfk se osuši I pokrijc btjeiom koprenom. Cetvrti fll pett
dan vatre izaspe ®e bolesnik, nekad po svemu tijelu nekad samo na nekolitko mjesta. Po neki put su ospe u vidu crnih okrugiih tačkica. Ospe i pjege traju samo nekoliko dana, pa se lagano izgubc. Tako stigne i deseti dan oboljeva* nja i groznica u dva-tri dana. a nekad naglo, spadnei na običnu tjelesnu temperaturu. Vatruština je sad prošla, all bolest još trajc. U sviina dijelovima tijela nagomiiali su se otrovi, gdje manje, gdje višo, i sad oboieli organlzam treba da svari i te zaostale otrove. Najčešće se staložavaju otrovi pjegavog tifusa u mozgu. Bolesnici, i ako bez vatre, osjećaju jaku glavobolju, zbunjeni su, ne pozuaju okolinu, nesvjesni su, neki put maštaju o raznim prividjenjbna, fazgovaraju glasno, viču i svadjaju se. Nesvjesno vrše veiiku i malu nuždu. Stanje bolesnika je teškr., ali nada u ozdravljenje nije nikad isključena. Za ko.ii dan se bolesnic! vraćaju k sebi, svjesni su svog poiožaja. glavobolja popušta, glad se javlja, organizami se. sam brani i spasava. Aii u mnogo slučajeva bolesnik se ne vraća iz zanosa. Pokgana smri opjašta takvog boiesnika svih muka I nevolja. Vrlo često se taiože ot-rovi u velikim pljuvačnim zaušnim žlijezd-aina. Bolesnicima oteknu zaušnice, pa ili prcdju laganim opadanjcm otoka, ili se gnojna neć^stoća npaljenih žlijezda izliva napolje na otvore, koji se stvararju sami od sebe, ili hirurškiin nožem. To je u najkraćim potezima postaitfik i tok j)jegavog tifusa. Pcjavi li se u kom mjestu ova bolest, treiba odmah najstrožije postupiti odvajanjem bolesnika u naročitu bolniC'i, a svu okolini mu držati 10—14 dana pod nadzorom, da se vidi da II se ne će bolest i kod tikućana pojaviti. Ova se zaraza sa uspjehom suzbija u boinici, jer joj jc, fcao što je pomienuto, priljepčivost vrlo jaka. Pravoga iijelka za liječenje pjegavog tifusa nema. Ali ako se ne može liječiti, može se pokušati, da se sačuvaano. što vnijedi za sve zarazne boIesti, to najvećma vrijedi za pjegavi tifus. S jedue strane brzo izdvajanje bo« iesnika iz zdrave sredine, a s druge strane potpuno nemiješanje bolesnika | sa zdravima učiniće. da se razbuktala I boiest zadrži na prvim slučajima. Još ako iz saznanja. da izvjesne I sitne životinjice mogu prenijeti ovu boj lest, izvučemo koristi te budemo obraj tili n a j v e ć u p a ž n j u na čistoću odii jđa i preobuke, onda možemo zaista sa uspjehom na suprot stati pjegavom tifusu. Ko jedan put preboji pjegavi tifus. postaje siguran, da ga više ne će uhvatiti. Tifusni otrovi jednorn prevreni u tijelu oćtliče ga protiv pono\mog oboljen.ia od fete bolesti. Ovo nekoliko redaka neka poshiži obaviještenju o toj bolesti. Najviše dakte treba paziti na čistoću tijela i odijela. Samo se tako može sa uspjehom ođbraniti od zaraze pjegavog tifusa. Razne vijesti Kako je pronadjeii dinamit. Mnoga velika, po čovječanstvo I njego’/ napredak važna otkrjća pronadjena su pukim sJučajcm. Naidjoše na njih iznenada nčeni tjud-i, a gdjekada i sasvim priprosti tovjek, onako, kako se namjeri sliijepa koka 11 a pšenično zrno. Tako je i dlnanit, vanredno sredstvo za obaranje brda i kamenja, u ovom krvavom svjetskom ratu toliko strašno sredstvo odbrane i navale, takodje pronadjen posve siučajno. Eto kako: Velrki i zasiiužn! naučenjak Alfred Nobel bavio se mišiju več od godine 1863. predjašnjega stoIjeća, kako bi praskavo ulje nitrogliceriu pretvorio u krutu tvar. Nitroglicerin jest smiesa glicerina, koji vas svaki donekle poznaje. i hladne dušične i sumponie kiseline, a osobita je, ako i opasua svjostva, što se Lako upali i što lako praska. Praskavost mu jc osam puta jača nego li prasak puščanoga praha. Nobel je to opasno praskavo ulje kušao različnlm liačiuom pretvorili u krutu tvar, aJi posao izgledalo jc — bio mu je uzaltid. I ko zna, fcili upraivo njeniu uspjeio nitrogiJicerin pretvoriti u krutu tvar, da mu pukim slučajein ne priskoči sreća u pomoć. Bilo je godSne 1866. U radionici Alfređa Nobela prošuplji se jednoga dana jedna bačva puna nitrogiicerina. Nitroglicerin pirocuri i razkjje se po podu. Golem strah snadje Nobela pred nesrećom, koja mu je pri.ictila. Medjutiin na nje-govo goiemo čudo nitroglicerin se ne upaU, več ga svega upije šupJjikava zemjla, koja je bila rasuta po podiu. Tu jc šupljika\-u zemIju Alfred Nobei uipotrebljavao za otpremaaije bačava punjcnih nitroglicerinoni. On je naimc svaku takvu bačvu oprezno umatao u tu šupljikavu zeinlju. Dakako, ta jc pojava počela Nobela mnogp zanlmati, pa je u prvome nedu stao proufiavati svojslva ovak\-e nitroglicerinom zasićene zcmlje. Njegovo ga istraiivanje uvjeriio, da >e nitroglicertaom zasićena zemlja postaila veotna praskava, pa je prema tomu nitroglicerin pirešao u kruto stanje f đalje ostao praskav. Taj ie pukf
slučaj otkrio Alfredu Nobelu u jedan čas ono, što mu nijesu mogle da otkriju ntnoge i mnoge besnene noći. Za Nobeia je biio sada samo još jeđno važno. Naći zemlju koja upija mnogo aitroglicerina, a nije skupa i rijetka. Mnogiin pokušajima napokon se uvjeri, da je u tu svrhu najbolja zemlja, što se dobiva od bijeia, prašini slićna kreinena šljunka, jer se pokazalo, da bijeli kremeni šljunak upija trostruko toliko nitroglicerina, kollka mii je vlastita težina. Na primjer jedan kg bijela šljunka upije 3 kg nitroglicerina. Myešanjem nitroglicerina s bijclom prašinom kremena Šljunka dobio je Nobel smjesu sličnu malteru (inast, maz), kojoj je praskava snaga upravo tolika, kolika je i u čista nitrogiicerina. Tu je praskavu smjesu Alfred Nobel prozvao dinamit, pa vam evo tako istinske povijesti dinamita i njegova postanka. >
Najbolji puder na svijetui Msla đozastoji-K. 2-— Veltka doza stojlK. 4Može se posvuda dobiti. Glavno prodavaJište: „DIANA" Handels A. G., Budapest V. Nddor utca 6. 14
ERSP0Z1T0RA PE!TRKSKE*OGARSRE KOMERGIALNE BANKE a Beognidu - Rsez Hiiiojlovo Or 50. Specgjalno odjelenje ze siSjanje novaca relnim zaroblgenici« ma I inlernžranima^ Osnovna glavnica i pričuve 232.000.000 kruna. m
Poslijednje brzojavne vijesti
RADOSNl DOOADJAJ U VLADARSKOM DOMU.
Povolino stanje carlce 1 kratjlce. BlagođarenJe u Bukureštu. Kb. Beč. 13. marta. Stanje zdravlja Njenog Veličanstva carice I kraijice kao I novorodjenog nadvojvode i dalje je potpuno zadovoljavajuće.
Kb. Bukurešt. 13. marta. Danas je povodom krštenja novorodjenog sina Njegovog Veiičanstva odsiuženo svečano blagodarenje u katoličkoj sabornoj crkvi; blagodarenju su prisustvovali c. i k. ministar spoljnih poslova grof Czernin sa članovims austro-ugarskog izaslanstva pri prcgovorima za mir, čianov! c. i k. vojne misije, glavni predstavnici njemačke vojne uprave u Rumunjskoj, predstav nici savezničkiii država i t d.
PROGRAM FINSKE VLADE. Fhiska tražl Istočnu Karelliu I poluostrvo Kolti. — Hoće da bude bezbjed na od Engleske. (Naročrtl brso'av „B&ogradsklb Novtna".) Berlin, 13. marte £ara<3nik ovdašnjeg lisia „Voss'šch* 2eii 1 .” 1 g“-a rekla su sa nadiežne finskt strane medju ostaTrn: prograrri finske vla de shstoii se iz ovih triju glavnih tačakn.: 1. čišćenja zemlje od boljševika; 2. riiStnja h alondslcog pitanja 'i 3. riješenjn odnosa prema istočnoj Kareliji. Svedsk« je, veli se, izguhiia svako pravo na aalanđ ska ostrva, jer je ostaviL Finsku na cje ditu, kada je ona očajnički preklinja'a bvo ju susj-lku za pornoč. 8lo se is'očne K relije tiče, to se ta pokrajina sama izja snila i pridružcnj« Finskoj republici. Finska traži i pohiostrvo Kolu do rnore Ako se, vcli se ne stvori velika Finslckoja bi obuhvatila i istočnu 'Kareliju, U će se Engleska na večita 'Tvmena idČvrŠt'.t/ na poluostmi Kolu.
NOVI VOD.JA IRSKE NARODNK STRANKE. Kb. London. 13. marta. Reuter javlja: Na mjesto pof 1 Redmonda izabran je jednoglasru za vodju irske narodne stranke Jobr D i 11 o n. POTVRDJENA PRESUDA. Kb. Amsterdam, 13. marta, Reuter javlja iz Parisa: Viši j* sud odbio žalbu na presudu, koju bili podnijeli Bolo i Porthero.
C, i kr. vojni kino Koncert ctapne bataljonske gtazb« br. 409. Bospared zu predrtaue od četvrtka 14. o. mj. Pređstava za momčad u 6 sati; svima pristupna predstava u 8 sati, i od petka 15. III. predstava aa gradjane u 4, 6 i 8 sati. 1. Ratni izvještaji. 2. Nasljednik od Het-Steena, detektivska epizodaiz serije Fantomas. Sudjeiuje Ehrich Kaiser Titz. Predigra i 3 akta. 3. Otac i njegova kči. Vesela igra.
[. j kf. orodj
Hotel Parls
Radnjim danoth 2 prcdstave: I. u 5 sati, FI. u 7 sati. Nedjeljom i prsznlkom 3 predstave: I, u pola‘3, II. u pola 5, III. u pota 7 sati.
PASPOREU za 14, i 15. marta 1918. ŽIV MRTAV. VELIKA DRAMA U 6 ČINA izradjena iz romana od Jttles Mary 1100
•1:
»
K. K. PRIV. WIENER BANK VEREIN EKSPOZITURA BEOGCAD poziva radi primanja novca poslatog posredovanjeni srpskog crvenog krsta iz Ženeve niže imenovana lica, koja se imaju prijaviti našem naročito organizovanom reklamacijonom odjelenju, bilo lično sa potrebnim legitimacijama bilo pismeno s pozivom na publikovani rednf broj označenog pored imena. Iz unutrašnjosti:
Broj
I M E
M e s i O
Iznos
lOOOi')
Ljubomir Milcllč abađiija
Mladenovac
174-51
10067
Boža Zlvkovlć llmar, Gartenwcg 10 Bisenlja Mllullna Petrovlćs, advokats
KruSevac
14933
10072
Smcdcrevo
25065
10076
Kosta Kuzmariović, Stara VaroS
Kragujevac
149-33
10077
Luka Anziciić, mašinlst tz Skoplja 'Stanka Ubavklč ućlteljica, Wlencr gnsse 14
Kof, Mltrovica ^
481-25
10078
414-25
10079
Mica ud. Gjurlća biv. op8:ičara, Jevremova 40
Valjevc
203-21
10083
Lcnka Dobricc LaziCa, advokata
Caćak
250-05
10034
Ljuba Slmić, sreski praktlkant
Arandjelovac
28805
10035
Ljubomir Slmić, sreskl činovnlk
28105
10036
Slavka Alcksandrovlć „Vlla Orah 1
Vrnjci
93 25
10087
Anka A. MlHčcvlć, Glavna 172
Kragujcvac
200-95
10089
Zlvoia Ralclć, VaSflrlšte
124-20
10091 10092
Lcposava Dlmitrijcvlć, Beogradrlia 10. Mlleva ud. Svetocarn Gjurića, blv. narednlka
Uike’
122 165-64 loctoa
Natallja Stefauovlč, telef.
Gor. Mllanovac
602 57
10095
Stevka Raja Mlćlć udova, Majer str, 4
Smederevo
174-51
10096 10099
Katica Gjorcjcvić, Glavna 62 Hatzck Izralljevskl, Maser
Kiagujevac Vrnjci
151-07 35275
10100
Porodici Dr. Joslfa Viđakovićn
889-50
10101
Pcrodlcl Dr. Mllovana Milovanovlča, šanit. kapet.
•14 —
10102
Natalija mail Dragutina Kostlća, nar. Zcleznićka 40
Kiagnjevae
37410
10103
Jczdlmlr Todorović otac Radomlra, Slngjelića 16
424 —
10104
Porodlcl Cvctka Petkovića, profcsora
Novl Pazai
629-01
10105
Brsnka Vavlć priprav. učitefj., Weat str. 45 Dragutin Vaslć, nčitelj
Kragujevac
191-29
10110
G. Mltanovac
102-53
10111 10112
lltja Gjorlć, poštanskl ćinovuik L Svilajnca Mlleva D. lvanovlć
Palanka Palanka Smed.
288-05 199-77
10113
Draga Mllana Katlćc
Palanka Smed.
146-7.6
10116
Darinka M. Stojanović, Rudnlćka 46
Kra^ujevar
392-75
10117
Aieksandar Simonović, Deukmal 26
174-51
10118
Natalljfl ud. Vasltfja Jovanovlća. av. Iz Sflfegovca Rnžlca M. Pavlorkf Nordwest str. 4
-
171-61
10119
292 16