Beogradske novine

Cetvrtafc

BEOORADSKE NOVTNE

21. marta 1918.

Brof 77.

Strana 2 . iNaroClU brtojav .Beograd&kth Novbia“.) Rotterdam, 20. marta. I list ,,Nituwc van den Daaa" IftDli, da 6e odluka vlndina izazvati vilo ivelako ogorčcr jc. Vlada je popuslila i laapusUla pravi put, koga se za vrijcme rata sa toliko odvažnoati i revnosti priIdržavala, a to može imatt važna sl;cdBtva za nas i našu zemlju. List pita, kako stoji sad s nabavkom uglja i ruda U Njernatke, koju je Habavku do sad vlaBc. obilježavala kao c3već nužnu. Problem mira Posrednička akciia Vatikana? .Berlin, 20. marta. „Tdgllche Rundscha_u“ douosi ovu dosta čudnu vijest: Munchen8ki nuncije monsignor P a c e 11 i otpuftovao je u Rim. Možda ćeino uskoro Čuti i z Le Havre-a, kakav je uzrok to. <me putu. koji je preduzet u ovako pohitlčki odlučujučim trenutcima. ,,T dg 1 i c li e R tr n d s c h a u“ nazire opet neko posredovanje Vatikana. Poslije mira sa Rusijom Koiiko ie izasianika sovieta glasalo za ratifikaciju ugovora o miru? Kb. Arnsierdam, 20. marta. „Tirnes“ javija iz Pctrograda: Razjarjera glasova pri glasanju provincijskih fcovjeta o ugovoru mira, zaK jučenoin u 0rcst-Litovsku, bt!a jc ova : za ncposređno E ključenje mira je glasalo 199 sovjetni, 83 protiv. — ’13°/o seljačkih, 27°/o ra’dJiičkih i 35o/o gradskih sovjctnika gla* Balo je protiV mim po svaku djmu. Ruski ratni troškovi. Kb. Petrograd, 20. marta. Savjet narodniii kome«ara objavijuje zvamični računski izvještaj, prema kome se ratni troškovi Rusijo cijene na 60.598,275.000 rubalja. Istjerivanje boljševika iz Ukrajine Kb. Petrograd, 20. marta, L’ to<ku jučerašnjeg dana zauzele iu austro-ugarske i njemačke čete više .važn’h tačaka na pruzi H a r k 0 vK u r s k, koje im daju slobodan pristup do ovih gradova- Harkov je svonr Jirzinom evakuisan.

Bogat plijen u Odesi Kb. Berlin, 20. marta. Po vijestima stiglim iz Odese, o s Iguran je veliki plijen središnjimvlastima uslijedzauzeća ovog grada. Rusi su pokuJali pri povlačptijn rlo cc-'i.đ aopaic, an su in u tomc spriječlli njemačii vojnicl. Dogadjaji u Rusiji Na pragu protlv-revolucije. (Naročiti brzoiav „Bcogradsklti Novlna 11 .) Kopenhagen, 20. mar'ta. Kako se Lz Petrograda Javlja, svafcog dana se očekuje početak proi 1 v-r e v 0 1 u c i j e. Nedavno Je gradjanskim sirankama pošlo za rukom da potkupe jedan čitav puk, koji je dobro snabdjeven oružjem i municijom. fTome puku su se posljednje nedjelje »ridružila druga dva puka. Svuda se u Petrogradu osječa, da nešto vri. Boljševička vlada je pri polaiku iz Petrograda pcstavila na putu do željezničke staaiice dva reda mašinskih pušaka. Ona *e sprema za protiv-revoluciju i utvridila je sve javne zgrade.

u početku njihovoga poznanstva zaanišljala hladnim, a njegove su usne bile itakove boje, da je vazda imala osječaj ida 11 njcmu gori naka vatra. Njoj samoj to ne bijaše posvcma jasno, tek nikako • <ne mogaše u sklad dovetsd te usnic'e s čiUivhn n.egovim bićem. osiije, kad joj se on otkrio, omda : je ,azuir]ela. onda je vkljela, da usne y uisu mogle sakriti ono, što jc on tako .iVješto prikj-ivao. A te usne ne bijahu ^ sada aiako rumene i sočne. Cvrsto ili je stisnuo i izgledaju tako suiia, da sve ho!i. Cijelim putem ne progovoriše ni riječi. Medju Ijudima, što su si razgovorom i smijehom skraćivali vrijeme vožpje. btjahu si oni posvema t-udji. Vjera so zagledala u protivnn strauu u svijetlo 1 n' jedua >e misao ne bijaše kadra izaokuplti. Kc ndukter zovnu ulicu, na kojoj moiaaoše snići. Vjera se na«lo digne, a jer se Vlajko ni ne maknu, povuče ga ona za ruku. On ju začudjeno pogleda, !kao da je zaboravio, da.se vozi u tramvaju i da je ona kraj njega. Ona mu ponovo reče, da moraju snići f povuče ga za sobom. Kad udjoše u njenu sobicu, 011 se bijaše sasvim izmijenio. Još ga jače zankpplia neka potištenost i on se spusiio onako u kabanici i šeširu na divan, složio jednu ruku pod glavu i zatvorio OČi. Vjera Je sjeJa na stolicu kraj njega. Sad je vidjela jasno. da se ono prvo mje prevarila. Da ni}e znala, da je tiv. moraia bi vjerovati e je to pred nj. m mrtvac. LIcu mu bijaše biijedoJ uto I ona pomisii: koliko je tuj moje rivnje 1 bfli ja to bfla mogla zaprijKltt? Dogadjaji u Irskoj (Naročltl brzojav „BoosradsKlh NovUia* 1 .) Rotterdam, 20. jnarta. Prcma Jednoj dublinskoj depeši p 0 ' a č a n je engleski gaJtiizon u Ir« skoj ua 85.000 ljudi. Podmornički rat Neuspjeh engleske gradnje brodova. (Naročitl brzojav „BeogradsKin Novlna“J Rotterdam, 20. marta. ,,D a i 1 y C h r 0 n i c 1 e“ i većina drugih engleskih listova tuže se na n e u s p j e h engleske gradnje brodova. Veoma uznemirtijc Činjenica, da su od 345 poničenih brodskih jedinica za 15 mjeseci liferovane samo 19. U ovoj stvarl je admiralLet popustio. Mora se neođlcžno i potpuno popraviti ova stvar.

Još o strahovitoj nesreći u blizini Parisa Kb. Bern, 20. marta. Kako ,,J o u r n a 1 d e Oeneve" javlja, cijeni se šteta. prouzročena eksplozijom uLaCourneuve-u, 11 a 10 milijuna franaka. U tu svotu ni- : su uračunata pustošenja, nanesena na tvorničkim postrojeujima kao što 11 tu svotu nije uračunana ni vrijeduost uništene inunicije. Pošto u Parisu nema stakla, izdaje policija gradjanstvu u zanijotni za staJđo nauljenu hartiju. Sa Balkana BUGARSKA. Grčko (rovanje. ,,A g e n c e B u 1 g a r e“ je u stanju, da može uložiti kategorički demanti protiv protesta grčkog ministra spoljnih poslova, P 0 1 i t i s a. On je prije kratkog vremena radiotelegrafskim putem raširio vijesti 0 položaju grčkih obiasti, koje su zauzele bugarske čete, i to, da se tamošnje stanovništvo sistematski pljačka, njihova polja pustoše, crkve- pretvaraju u kasarae, a stanovnici da se hiljadama apse i transporruju na rumunjski front. Mi bi se mogii zadovoljiti time, da sjetiimo na izjavu „Agence Hellenique“ (vidi jučerašnje vijesti), ali nam je stalo do toga. da naročrto naglasimo, kako Politisove optužbe apsoiutno nemaju nikakvog temejja. Pljačkanja i pustošenja. 0 kojima 011 govori, samo su bajke. Sto se riče prinudnog interniranja, istina je samo toliko, da se morao jedan dio stanovništva iz oblasti Kavale, Drame t Seresa ukloniti u unutrašnjost žemlie vhnff bliain o frotz tulnlti UpC!T£iClJŠ> 3. fl’C u cilju prinudnog regnutovanja u bugarsku vojsku. Sa evakuisanim osobama, kojih neina više od 10.000, postupa se največim obzirom, a dobijaju s vremena na vrijeme odsustvo, da bi mogli posjetiti svoje rodjake. To je dakie obična ratna mjera, a nipošto nekakvo protivgrčko proganjanje. TURSKA. Budget i finansijski poiožaj. Ministar finansija, Džavid-bey, Sz* javio je u parlaimentu ovo: Budgetni deficit iznosi za ovu godinu 14,385.000 turskih funata. Uz to se mdfajn Još’računa-ti vanredni ratni kredid od 60 milijuna, zbog čega ćc budget zapravo Iznosit' 74 milijuna. Za po-krićo deficita sklopili smo ugovor za zajam sa Njemačkom, proma komc imamo prava, da od Njemačke svakih šest mjeseci dignemo zajam od 36 milijuna. Mi se ipak nadamo. da ćemo moći sklopiti

Tako su joj sad jasno zvučale njegove riječi, što joj ih je govorio onda, prije četiri godine. Kao da ih sada čuje. pomozite mi, Vjera. Ja vidiiu svoju propast, tako ju jasno vidim, a ne mogu ništa učiniti, da Ju oiklonim. Ja sani kao neki karnen, koji se naglo spušta niz strmi obronak u ponor, u sigmnu propast. Pogdjeka-d nekim zloradim vesdjem gledam, kako juri k toj prcpasti. A onda me opet spopada očaj zbog svega toga i ja bih htio kleknuti pred vas, da vas molim za svoj život, za svoju sreću... Znate li, Vjero, knko s.e mi postavljaii velike ciijeve, kako smo samjaii 0 nekoj močnoj pobjedi? Kad sam se toga sjetio, pričinjao sam se sam sebi polubogom — ali sam čas. Onda su mi opet kionule ruke i glava i postao sam tako malen, sićušan, kac najsriniji crv. Previše je to biio za moje sile, pres-lab sam bio. Da ste vi bili uza me, da ste me bodrili, ja bih bio uspio. Ali ne, Vjero — ja sam nisam ništa mogao... A v' ste vjerovail u niene. Kad se sjctim onih vaših riječi! Kakovim ste mi zanosom ulijevali snage. O, Vjero, k?jko sie se u meni prevariii. Ja sani siabić — slab sam, ko trska na vjetru... Isprva mi je ta vaša vjera godila, napnnjala me nečim velikim. Ali kasnije, kad sam vidio, da je prejaka, da je nisam dostojan, stalo me to mučiti, peći i Ja sam po9izao za sredstvima, koja su mogla barem na Čas ugušiti tu bol 11 meni... Tako sam počeo padati. Evo vam moje duše, bez plašta, bez ukrasa. Ko optuženik siojim pred vama — sudite mi, Vjera!"... A 00 a? Da, ona je sanjala 0 „velikoj «reći“ i nije se htjela zadovoijiU

sada jedan unutrašnji zajam, kojl će se ukamać.'vati sa 5% 1 1% amortlzacije. Kamate ćemo isplaćfvatl 0 zlatu, šio će svakt jako osigurati zajmu uspjeh. Mi 'se nadamo, da ćemo državne prihodc moći povlsiti novim porezima, kao porezom na ratnti dobit i na oslobodjavanje od vojske. Ukupni našl ratni troškovi fznose do danas 2£0 milijuna turskih funti. U zlatu je u svemu pozajinljeno od Njemačke 2 i pol milijuna, a od AustroUgarske 2 milijuna rnrskih funti. Naše ukupno dugovanje Njemačkoj iznosl 199 milijuna, a Austro-Ugarskoj 2 milijuna turskih funti. Ako se tu još doračunaju zajmovi, učinjeni kod austro-ugarskih banki, kao i porudžbine ratnog materijala, onda se dobija svota od 233 milijuna tttrskih funti. Naši raniji đržavni dugovi iznose 155 nriilijuna, tako da turski državni dug iznosi u svemu 388 niilijuna turskih fumi. Kamate na ove dugove iznose do sada 4 i pol niiltjuna, u jedanaestoj godini poslije rata povisiće se na 51 milijun.

Najnovije brz. vijesti Odiikovauje maršala pl. Mackenseua. Bba. -Sofija, 20. maita. Vijest o odlikovanju ma-šala pl. M aekensena ima se u toliko ispraviii, što oh nije dobio Akksandrov red I. stefena sa mačevima, nego veliki krst toga reda u briljantima. Grčki kralj Konstantin kod niemačkog cara. Berlin, 20. niarra. Prije kratkog vremena pritnio je u Berlinu car grčkog kralja u audijenciju. Poljoprivrednl pomoćui zbor u Francuskoj. Kb. Paris, 20. marta. Miuistar za narodnu ishramu podnto je komori zakonski prijedlog 0 stvaranju poljoprivrednog pomoćnog zbora, koji bi obuhvatao sve muškarce od 15. do 50. godine života, bili oni Francuzi ili pripadnici savezničkih lli neutralnih država. Svi ti ljudi moći će se uputiti na poljoprivredne poslove, osim ako se vode u evidenciji vojske ih ako vrše inačo kakav po otadžbinii koristan zanat. Traže se Draštvo Crvenoga Krsta u c. £ fc. vojnoj glavnoj gubernii za Srbiju poziva radi primanja novca aiže imenovana lica da se jave ako su u Beogradu lično sa legdtitnacijom (piijavnom listom) inače da pošlju tačnu adresu i označe naj iližu poŠtll, koia nr.im» -ujJutnirvT.iv. L Blagajmku draštva Crvenoga Krsta u c. i k. vojnoj glavnoj gubern ji za Srbijii, g. dr. Marku T. L e k u, prof., Beograd, Dobračina ul. 16, svakog radaog đana otf2 ipodijl špo sata poslije podne, sa pozivom na broj koji se pred svakim imenorh nalazi: A. . Broj 7324 Anđiić Dvaga udova Tihocnra, Jascnik; 7325 Andrić Jc ica udova Milosava, Jasenik; 7312 Andjeiić rm.jka, žena i deca Janka, Siijakovac; 7299 A* randjclović Ljubica, stuđent; B. Broj 7289 Batić Ognjan, slagačs -, — ■ t C. Broj 7298 Cvetković Zivojin, Dražanj—Orocka; D. 1 Gj. Broj 7305 Denić Marja Radivoja, Medvcdja, Loskovac, 7283 Durjić Z vajin, M. Krsna; 7291 Gjorajević Angcliua, radenica drž. štamp.; 7314 Gjorcj-vić Jana udova Dragomiva, Đraževac; 7326

mrvicama... I naraga se Vjera saana sebi uz gorak osmijeh. Štc je htjela od njeiga? Vldjeii ga velikan, pa da se onda može pokioniti pred njhn i reći: i moje je to djelo i ja imaoein udio na toj slavi? Je li to bila Uubav?! Kako se je brzo sinirila, kako se brzo predaia svojoj suđbiiii! A 011 jc patto! Vjera se ua čas postaviia nad sebe, kao kakav suđija, a onda je uhvati samilost i nad njim i nad s>obom i učini joj se, da jie sve to od iskona bi’o tako odrtdjeno i nitko nije ničesa mogao ni promijeniti, niti spriječiti. — Boli li vas štogod...? O, čem mislite...? upita ona polako, ne znajući šio bi počeia, kako bi prekfmila tu tešku šumju. — O ničem, Vjero.,. O svem ... O nmogojn... Ojtet zašutješe — Što vam je? — Umoran sam. Vjciri je ovo nekoliko časaka bilo vječnošću. Nejx>njatna tjeskoba zaokupila ju cijelu, nešto joj kao kJiještima stislo srce. Pritisla je rukatma prsi, da pnguši cno. što ju razdinašei. Nekakav grć rastegne joj vilice, usta joj se otvoriše, kao da će kriknuti. Grč jid sve jače kidaše vilice i ona nagio ustade, zatisr.nvši usta dlanovima. Podje prozoru, pa se opet vrati natnag. Na Časove ioj dodje volja da trči, da tako umakne toj tjeskobi, što ju davl. Nešro ju gonilo, da mu pridje, da ga žestoko prodrma, samo neka štogod rekne, neka se niakne, neka ne bude, kao mrtav. Tijeiom joj proiazaše zima, oči joj bUahu suhe, kanda na njuna sve suze lzgor* JeSe. ZaŠto, 0 zašto je sve to? Ćeinu

Gjorgjević Selena, udova Mi an?, Ja en : k; 7313 Gjorgjević Velka majka Andieje, Drar ževac; E. Broj 7287 Enlcljanović KatarinaLaz.; F. Broj 7292 Friđrlh Mica M., Kosovska 27; G. Broj 7306 Gnozdanović Mica, bablea, Grocka 75; 1. Broj 7308 Igrj'ifović Zivana 1 deca Zivka, Resnik; 7316 Ilić Ivana jidova Dragormra, Jasenak; 7315 Ilić Mileva udova Ljubornira, Jasenak; 7301 Ivanov.ć Aksentije, učit. iz Koraćice; J. Broj 7284 Jakšić Mi’.ica; 7286 Jagić Mitra Zivojina, Ropočevo; K. Broj 7307 Karaklajić Dafina Mili, opančara. Lazarevac, da preda Mariji Ivanka Mikića Šopić; 7293 Karaklić Mil-, trgov., Lazarevac, za Darinkn Kolačarević, Cibu/kovac; 7317 Krstič otac i djeca MOoja, V. Borak. M. Broj 7319 Marhiković Živana roditelji ŠiUakovac; 7311 Mehović Ljubica Marka, Umka; 7309 Mijatović Dimitrije otac Stanoja, Zakiopača; 7318 Minić majka i djeca Marka. V. Borak; 7301 Mitić Savka udova Milana, Resnik. N. Broj 7296 Nenadović Leposava, Lazarevac; 7320 Nittko'vić Miiiajia roditelii. V. Borak. P. Broj 7323 i 7310 Petrović Stevan, invaiid, Grocka; 7288 Pešić Svetolik, pores. čin.; R. Broj 7300 Radojčić M. Kranija, Gradac-Valjevo; 7297 Ristić Jovan, služ. min. unutr. djeia. T. Broj 7321 Todorović MiloTada rodi:elji. šiijakovac. V. Broj 7290 Vasiljević Anka. čin. drž. štamp. 2 . Broj 7322 Živković Stanojka, udova Dobrivoja i djeca. II. g. Ivanu Zankoviću, članu glav. odbora društva Crvenoga krsta u c. 1 k. vojnoj glavnoj gube-rniji za Srbiju, Beograd, Kralja Aleksandra ulica 130, od 2—4 sata poslije podne: Jelena Jakovljević, raden. drž. štamp.; Luka Jadžić, služ. drž. štamp.; Božidar sin Zorke Šišmanović, čln. min. fin.; Relja Ljubišić. čuvar botan. bašte. III. g. Dragutinu J. Gjorgjevi4 , u, ocl»retai , a clr%»čtV 5 | f.rVPTlAff Ir.rSfa u c. i k. vcjnoj glavnoj guberniji za Srbiju, Dobračina ul’ca 16, Beograd: Gospodja Cajka mati poč. dr. Lazarevića, Niš. IV. g. Mih. Srečkoviću. ge-ncraiu, lakovs.ka ui. br. 14, Beograd; Ruža Mi!. Janković, iz Barajeva.

EKSPOZITURA PESTAHSKE UGARSKE KOMERCIALNE BANKE b Beo^mđu - Mi HiHsjiovfl Br. 50. Spetijiino odjelenfe la šižj an je novata ratnim žarcbčjeniti« ma 8 iHžefsiSranima. Osnovna glavmca I pričuve 232 . 1 MMMMK) kruna. m

Grad i okolica

Doevn> kalendar L)an»8 J« tetvitak 21. po starou g. marta. — Rimokatollci: Benedikto; pravoalavni: Tcofilcnt ep. nlkomld. CasnlćKa ■ ćinovnićKa katina otvorenn |e poćam od IS februara do 11 satl u noćf. Cfk. vojnlćki dom ataonica, soba za pisanjc 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 saU izjutra do 9 sati uveče. Slobodan ptistup svakomc vojniku. Kinema.oijraii: Voinl klnouKralja Milana ulici br. 56 (Koto.-euraj: U 6 satl poslije podne pradstava za vojnike, a u 8 sau o p š t a predstava (<.a ćasnike, vojnike 1 gradjane). — C. i kr. gradjanski Kino na leiazijaraa br. 27 (Parisj: U 5 sati poslije podne i u 7 sati uveče opste prectstavc. tscogradski orl.um tu zimskom pozorištu, prije Boulevardj: Početak predstave n 8 satl uvece. Binlioteka za pozajmicu (Baikanska ulica br. 1, Hotel Mjskva). Otvorenn od 10—l sat pnjc i od J—7 sati 'postijt podne. isucna sluzba u ljckarnarna: U vremcnu od 17. do uključivo 20. marta vršice nocnu službu u tseograuu ove IjeKarue (apotekcj: Ur. Hanić, SabO:na uli.a 77; D e* 1 1 n i, Knez Mihajla ulica 1; N i k o 1 i ć, Bitoljska ulica 2; ProUć, Kraija Mitana nlica 87.

baoDraćaj na ratnora mostu fzmed.u ueograda i Zemuna obustavljen je svSKOg dana od 7—8 ou sati p tje podn« ođ 12.80 —i sata posiijc podne. Kosje. DOiejititca u Doinicama: U bomici .Brćko*: od 2—} sata poslije podne U bolnicr „Brflun 14 : oa 9-30—12 san prijt pottnc i oU 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj botnia: u utorak, ćt'tvrtak i nedjciju od 1—3 poslije podne. r'arobr odarski saobracaj. L lzmedju Zemuna i Beograua. Rec ploviabe, koji važi od 2(5. januara do opoziva: Rolazak iz Zemuua za beograd u 630, l-o 0, 8-30, 9-30, 10 30 111-30 pr. podne te u 130, 2-30, o-30, •P30, 5'30, 6 30 i 7 30 r istijc pouoe. — polazdk Iz Beograda za emun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 saU prijc poune, te u2, 3, 4, 5, O, 7 18 sati poslije podne. — 11. IzruedjuZemuna i Pancsovc Ked plovidbe, koji važi od 2o. januara do daijnc naredbe; iz Zeinuna za Paucsovu avdKog dana u 6 sali u,utro i u 12 saU '& podne. — lz Pancsove za Zemun: dnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sate podije podne. brod koj! saoora _a izmedju Zcn.una i Pancsove i oorauio ne pr.staje u rseogradu. — UL Izmedju aeograda f S a p c a, Potazak iz beograda za Saoac evakc srijeoe i subote u 7 30 sat \ u jutro. Poiazak iz bapca za beograd svaKo« . etvrtka 1 ueJjeljom u 7 s. ujuuo. — Putničkl pa» robrouarsKi saobracai rzmedju orsave f Z e m u n a i izmedjti Oršave i Braits Polazak iz Crsave za Zemunr neUjeljom. atorKom, ceh'nkom u 6 sati u ,utro. iz Zemur.a za Oršavu: poneUjeijkom, srijedum t petnom u 4 saia posflje podoe. iz OrSave za Hr..!lu; poneojel Uom i peiKom u 4 sata r dtjc podne (srednje evrupsKo vrijemej, Brailc za OrSaVu: po:ieUjeJ)K„m i cetvrtkom u 1 sat 50 čssaka puslije p june (zapadnoevropsho vrijemej. —- Parobiodarski saobrai ćaj izmedju oeograda i bmedereva: Oalazak iz beogracla zs Smederevo nedje Bom i ćctvrtkom u 3 sata poslije podne i z Smeđereva zu oeogrcd utorkom i petkons o 8 sati u jutro. Vojno parno toplo Kupatiic ii Oar Uožaaovo) ullci. - 1. Ku< paiilou kadama: a)Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije r >dne ao 5 satl poslrje podne, a nedjeljom pra 2 nicrma ođ / sati pnje podneuo 12 1 / aaii u pođne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 6 satt poslije podne, a nedjeljom i pruznicima ođ 9 sati prije podne do 12'/ a sao u pođnt. — 2. Pcrnokupatllo za casnike i njima ravne člnovnlke oivoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 satl prije podne do 5 satl poslijc podne, a nedjeljom i prazniclma od 7 sati prije pounc oo 12‘/ 2 sati u podr.e. — Z a g r adjane muikogpola otvoreno je parno kupatllo poncdjeijkom i ćeivrtKom vako u te dane oc pada kakav praznik) od 9 satf prlje podne do 5 sati posiije oodne. — Casničima i njima ravnlra ćioovoiciraa stoje na volju da se stuze parnim kupatilom I u dane odredjcue za gradjanstvo (punedjeljkom i ćeivrtkom). Blagajna se zatvara rađnim danlma u 12*/ 2 sati, a ueđjeljom i praz nldma u 12 sati u'podne.

je on trpio? — Ćemu ona sve ove duge god.'ae?... Fritisla je Čelo o staklo i kao da joj boi u gruduna stade jenjavati, Uhvatila ju nekakova tuga, samiiost i dodje joj da zaplače i nad njim i nad sobom. Polako se okrene, pridje mu i sitavi mu ruku na čelo. Nije se ni maknuo. Kroz čas položi svoju ruku na njenti i jače ju pritisnu. kao da bi tako litio upokoriti, ugušiti ono teško, što mu s© pod čelom skupiio. Nešto joj kao potismilo glavn i ona se jedva zamjeiljivo takne usnama njegova čeia. Naglo se dignuo, pogledao ju pogieđom, kojega ona nije shvatila, ali koji joj se usjekao u dušu — poletio k vrajtima i nestadie ga na ulicu. Ona se spustila na divan, gdje je on čas prije sjedio, zatisnula glavu u dlanove, a ono, što joj je tako jako rištilo grudi, pretvori se u jecaj. Nije to b.'o onaj tihl p!ač, š.o se radja iz svljesne boli i kao melenn privija na ranu. Bio je to glasni jecaj bez suza, šro se teško otkida i sia svakim kidanjem odtiosi doduše komad teži-ne, ali ostavlja praznlnu, pustoš. DjevojČica se vratila tz škole, ali danas nije „velika seka“ htjela s njom čitati i izradjivaii zadaće. Rano ju spremila spavati, a taida )e 1 sama legla. Mraz joj jurio žilama, nikako da usne. nikako da se zgrije. Ćuje redom izbijat! ure i ponoć prodje, a sna nema. A jedna te jedna ju misao muči: Zalto je on otišao? I gdje je sada? Obuzimlje je strašna mlsao, da mu se nije Ito dogodilo. Naglo se diže !z kreveta, navlači haljlne i onako bosa htjela bi trčati, da ga traži, «Vanl je

mrkia neć. strava je hvata i opet se naglo baca u krevet, navlači na sebe pekrivač i jastuke preko glave, da ništa ne vidi i ne čtije. AJi netko joj kriči u uho: „kriva si, k.riva“ — i ope-t viai onaj ujegov pogled... Več je sva u ziioju. aii neina snage, da promijeini položaj, jer joj se neprestano čLni. da netko stoji nad njom i drži bič, pa će je ošinuii njim, čim pomoli glavu. Već se i prvi jutaniji tramvaj javio svojom zvonjavom, kad je san zaklopio njene umorne vjedje. ipak se probudila prije osme ure. Or azivši, da je dan, poboja se, nije li moguće već bio ovdje, pa i otišao, da se više ne vrati. Crozničavom se brzinom obuče, spremi Subu, a tada sjedne uz prozor, da vidi hoće li proći. Kroz Čas začu, kako se otvoriše vrata i brzo se okrenu. Stajao je na pragu bez pozdrava, bez pogleda na nju. i ada pridje bliže. Odjeća mu bijaše zablaćena, mokra, neuredna — vidjelo se. da je cijele noći nije skidao, da ic iutao po vani. Oko ustiju mu se usjekia neka cr.a gorčine i jada, kao da ga ćitavo vrijeme mučila ista misao i on je morao doći, da joj to rekne. — Znate li, Vjero, gadno bijaše što ste me poljubili — govorio je kao da odgovara naučenu lekcUu ili nešto, što je mnogo puta u sebi ponovlo. — Da, gadno! ZaŠto stelšll budlti nešto, što k već bilo zamrlo? Ili moguće voliie gledati tudje muke? Noćas mi je dolazHa volja. da vas ovim svojim rukama zagušlm. Ćemu da živite? Zašto ste došli prcd mene? Ja sam slutio, bojao sam sč , u nisam imao snage. Tako je postakr jak-t želja. da vas vidim; htio sam joj »e odbrvatl, btk> sam ju pobijediti — nisam