Bitef

le vice i desnice, kordiljera i danionista. Bojazan da kordiljeri pripremaju ustanak prouzrokovala je da prvi udarac padne na njih. Robespjer i Saint-Just doveli su do hapšenja vođa kordiljera, i sankilota, и martu 1794, koji su poste kraćeg i konstruisanog procesa pogubljeni. Robespjer je posle razbijanja levice udario na desnicu, uhapsio dantoniste, a pored njih je stavio na klupu i osudene aferisíe pristalice Fabrea d’Englaníinea. Posle dramatičnog procesa, svi su pogubljeni 5. IV 1794. Strogo i patetično je zavríio Saint-Just svoj govor protiv danionista: »Vreme zločina je prošlo. Prokletstvo anima koji su ga podržavali ! Njihova politika je obelodanjena. Neka sve zlocinsko nestane! Ne izgraduje se politika popustljivošču, več strašnom, nesalomljivom surovošću prema svim izdajicama«. Drama koja se odigrala и proleče 1794. bila je stvarno strašna. Napadajuči sankilote jakobinci su izgubili najodanije i najrevolucionarnije Ijude revolucije. Ugasili su revolucionará zanoś, iskopali grob revoluciji. Napadajuči Dantona odbacili su pokušaj sporazuma sa liberalnom buržoazijom i tonuli и diktaturu, koja je ostała bez šireg društvenog zaleđa. Stanisława Przybyszewska je vrlo dobro prikazala, и poslednjoj sceni svoga déla, slabost i unutrašnju rastrzanost Robespjera, koji nije znao Šta dalje da počne. U stvari, robespjerovci su se i dalje trudili da vladaju terorom. Teror i republikanske vrline morale su, po njima, da dovedu do realizacije savrsene Republikę budućnosti. A posto su nesíali nezavisni vođe sekcija i klubova, sada su do nogu diktatora dolazila uveravanja puna licemernih izjava, puna neiskrenih aplauza. Nikakvih diskusija, nikakvih sporova, puna saglasnost sa svim akcijama vlade. Istovremeno, рак, širila se intriga, korupcija i licemerje. Ljudi koji su imali prljave гике, koji su se obogatili и provinciji, pripremali su udarac, smrtno se bojeéi Robespjera, kao nepodmitljivog i nemilosrdnog. Mogli su ga napasti и trenutku kada je pobeda kod Fleurusa, 26. IV 1794, dokazala svima da je Republika spašena. Sada se pobunila buržoazija i udarila je na Robespjera tvrdeéi da je teror suvisan, a privreda pod upravom drzave preti da se povrati kraljevska viada. Zato je, 27. V111794, oboren Robespjer. Pao je idealista i beskompromisan borac koji je gradio novu državu potpuno se odricuéi vlastite koristi. Kada je Robespjer stao za pult revolucija je izgubila svoj zamah i svoju pravu velicinu. Ginuli su ljudi koji su nacinili velike greške, ali ciji je život i barba bio veliki pokuíaj da se popravi Ijudska istorija. Ginuli su za ideju, и koju su verovali cvrsto do smrti. Posle njih vladu su preuzeli mali karijeristi, a dalji pokušaj razmaha revolucije, ali u kompromisu sa nekadasnjim uredenjem, pokrenuće Napoleona Bonapartu na veliki istorijski put, šireći oruzjem revoluciju na celoj Evropi i svetu. rečnik termina QPrava čoveka upravo »Prava Čoveka i Građanina«. Svečana deklaracija sastavljena od uvada i 17 članaka usvojena je 26. avgusta 1789. od strane Parlamenta Konstitucije i onda uključena kao uvod za tekst Konstitucije iz 1791. godine. Prirodna prava coveka su, prema toj deklaraciji, sloboda,

svojîna, bezbednost i pravo otpora prema nasilju. фРат/са Аотеииа (1789-1789) ÆSÊÊ Q Sekcije ЛВ 4 -& gradski upravni odbor «BK в prestonice и periodu Revolucije. _ Я Organizaran je 13. jula 1789. na ДиИИяЙ- А ». samoinicijativu deset ljudi, koji 'шЛЯЩяшЛ V« hS'} su sacinjavali upravu grada sa Ч '-=— Ш: poslanicima SkupŠtine trećeg к ¿Я?, staleža. 1790. je prvi put i f izabran, od strane sekcije HS Pari za, Generalni odbor Komunę. t/ početku, Komuna je rodena |ИШ umerenim elementima. U noći ДаММИ tajno izabrana к omesara, uz Л, pomoć revolucióname sekcije • " r :]j Of Pariza, organizuje konkurentnu Ustanicku Komunu, koją će ujutru preuzeti rladu u Parizu i oboriti monarhiju. Obe komunę se spajaju. Sledećih meseci spojena Komuna je motor Revolucije, inicijator kontrarevolucionarnog programa (septembar) i izbora za Konvent. 2. decembra 1792. sastav Komunę se obnavlja na izborima, a viada se još više pomera и levo, и гике hebertîsta. 1793. godine Komuna je inicijator niza zakonu: proskripcija zirondinaca, oficijalno uvodenje Terora, ustav antispekulativnih, tzv. maksimum žitni i maksimum opšti, zatvaranje crkava. Od jeseni 1793. Komitet javnog spasa postepeno ograničava inicijativu Komunę. Zajedno sa Robespjerom ginę 83 elana Komunę. Termidor likvidira Komunu, nastaju zvanične gradske komisije za pitanje finansija i opite administracije, viada prelazi и гике tzv. narodne garde, podredene generala koji komanduje unutrašnjim vojskama sekcija Pariza broj 48 formirana je dekretom od 21. maja 1790, na mesto prethodnih izbornih rejona iz 1789. U početku, sekcije grupa aktivnih građana, koji poseduju zajedničke lokalne interese, održavale su sastanke od slucaja do slučaja. Stvorile su forum gradskog i revolucionarnog odgoja i privlačile pasivne. Dekretom Usíavotvorne skupstine, 23. jula 1792, na inicijativu sekcije predgrada Sv. Aníonija, organizatora ustanku Komunę i prevraía, od 10. avgusta 1792, Sekcije Pariza su postale stalne institucije. 1793. sekcije su se pode lile istoene, iz siromasnijih predgrada , su postale najvaznija revolucionarna sila grada. Zapadnę sekcije odigrale su konzervativnu ulogu i posle Termidora dobile su prevagu. Institucija sekcije istrajala je do pada Direktorijuma. %Konvencija (Ui Konvent) konstitucionalna skupština koja je vladala Francuskom od 21. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. ф Komitet Javnog Spasa (Comité De Salut Public) COMSAL post avio g a je Konvent, 6. aprila 1793, na mesto razrešenog Komitetu odbrane. ComSal je nadzirao и ime Konvent rad ministara i imao je pravo da и hitnim situacijama dónese »odluku koja se tice odbrane zemlje,