Bitef

Anja Dordevic rodena je u Beogradu 28. juna 1970. godine. Diplomirala je na Fakultetu muzicke umetnosti u Beogradu, na odseku za kompozidju, u klasi Vlastimira Trajkovica. Od 1994. godine nastupa sa kontrabasistom Vojinom - Malisom Draskocijem u okviru projekta Muzicke sinteze. Devedesetih, u nekoliko navrata saraduje sa Goranom Bregovicem kao pevac ì aranzer. Od 2000. do 2004. godine clan je ensambla za balkansku muziku „Marsija" Zorza Grujida. Sa ansamblom„Marsija"snimila je CD Visokodrvo u izdanju PGP-RTS (2003). Sa kompozitorima Bozidarom Obradinovicem (klavir) i Vladimirom Pejkovicem (bas gitara), 2000. godine Anjaßordevicosnovalajetrio„Ravno Nebo".Trio izvodi sopstvenu pisanu muziku uz minimum improvizacije. Sa ansamblima „Marsija"i„Ravno Nebo"nastupala je na mnogim domacim festivalima: Ring-Ring, Belef, Bemus, Dzez festival u Kanjizi, InterZone, EXIT, Medunarodna tribina kompozitora... Komponovaia je muziku za mnoge pozorisne predstave: Cekajuci Godoa; Psecivalcer; Predpenzijom - JDP; Everyman; Nemrespobjec od nedjelje - Atelje 212; indiffernence - Spoleto; Italija; saradnja sa La MaMa Umbria International... Komponovaia je muziku za nekoliko predstava savremenog plesnog izraza: Lift - BitefTeatar;Snezna kraljica - Malo pozoriste„Dusko Radovic"; Selferase - Beief 2006. Komponovaia je i muziku za nekoliko dokumentarnih filmova ; Slucajno sami - reditelj Coran Radovanovic; Djindjic-Ein Leben - reditelj Christoph Sodemann; za izlozbe, instalacije i krace audio-video forme (Festival studentskog filma, 44. Oktobarski salón POZITIV/NEGATIV...) Njeno stvaralastvo najvise je usmereno na vokalnu muziku, muzicko pozoriste, Tako nastaju mnoge pesme, ciklusi: Tri pesme za solo glas; tri pesme - Totalna refieksija, Neprijatelj vreme, Nijagara, posvecene NikoWJesW; Si me quitaran, Jam, multimedijalno delo Classifides, mjuzikl Zivot Jevremov, opera Narcisi Eho... Neke od kompozidja inspirisene su starom srpskom muzikom; Rondo za zenski glas, kontrabas i violu ; Zar da umrem kad mi vreme nije za zenski glas, kontrabas, violu, zurlu i tapan; Sta se ono tamo sija za zenski glas, kontrabas, violu, kaval, klavir i tapan. Maja 2005. blla je composerin residence u Medunarodnom centru za kompozitore u Vizbiju, Gotland, Svedska. Dobitnikje nagrade„Stevan Mokranjad'za 2002. godinu. Nagradena opera Narcis i Eho premijerno je postavljena na BEMUS-u 2002. godine. Opera je obnovljena leta 2003. godine u pozoristu „Dusko Radovic".

Vladimir Pejkovic roden je 1976. godine u Beogradu. Apsolvirao je na odseku za kompozidju Fakulteta muzicke umetnosti u Beogradu, u klasi Zorana Erica. Osim kompozitorskog rada, bavi se i dizajnom tona i produkcijom, a nastupa i kao izvodac - bas gitarista i pijanista, pre svega sa svojim triom„Ravno Nebo" sa kojim je nastupao na znacajnijim festivalima savremene muzike u zemlji. Njegova glavna delatnosttrenutnoje komponovanje muzike za pozorisne predstave. Ucestvovao je i u projektu Indifference, kao kompozitor i dizajner tona, sa trupom La MaMa u Spoletu 2000. godine. Napisao je muziku inspirisanu prvim srpskim igranim fi 1 morn Karaäoräe, za koji je nagraden na Petom bijenalu scenskog dizajna, a takode je i dobitnik „Sterijine nagrade"2oos. godine, za muziku u predstavi Smrtonosna motoristika Ateljea 212, koju je realizovao zajedno sa Zoranom Ericem. U okviru Belefa 2005. ostvario je saradnju sa beogradskim bendom „Jarboli". Na Sestom bijenalu scenskog dizajna nagraden je za muziku za tri predstave u okviru Grand Prix-a koji je dodeljen pozoristu „Busko Radovic". Komponovao za Stockholm Saxophone Quartet delo Radiolullaby, kao porudzbinu Jugokoncerta.

Igor Gostuski roden je 1966. u Beogradu. Studirao kompozidju na FMU и Beogradu, u klasi VlastimiraTrajkovica. Komponuje akusticnu i elektronsku muziku, kao i muziku primenjenih zanrova (pozoriste, film, radio, TV). Krajem 80-ih aktivno je saradivao sa grupom kompozitora „Velicanstvenih 7", koja je, novim odnosom prema znacaju komercijalizacije savremene muzike, nastojala da promeni percepciju umetnicke muzike i priblizi je sirem auditorijumu. Gostuski je postao poznat publici svojom klavirskom kompozidjom Toccatta, za koju je, u produkdji RTV Beograd, snimljen jedan od prvihTV spotova umetnicke muzike kod ñas. Izvodili su je Aleksandar Madzar, Aleksandar Sandorov, a na otvaranju XXV Tribine muzickog stvaralastva Jugoslavije u Opatiji 1988. godine - Kosta Popovic. Igor Gostuski je komponovao muziku za brojne pozorisne predstave. Svoju prvu scensku muziku napisao je za Molijerov komad Ucenezene (Narodno pozoriste u Beogradu, rezija Jagos Markovic). Pocetkom 90-ih, eksperimentisuci zanrovima, saradivao je i sa izvodacima zabavne i pop-muzike (Borde Marjanovic, Sladana Milosevic). Uporedo sa tim interesovanjima, pise i akusticnu muziku - na XXVII tribini muzickog stvaralastva Jugoslavije u Opatiji ucestvovao je sa kompozicijom Proiectio Mensurara, u izvodenju Beogradskog gudackog orkestra„Dusan Skovran". Godine 1992. napustioje Beograd i nastanio se u Becu, gde je svoju aktivnost nastavio u pedagogiji. Radio je kao muzicki koordinator na International Montessori School Vienna, Scenskom muzikom bavio se i u Austriji, saradujuci sa uglednim beckim Theater m.b.H. Znacajnije predstave: Minna - Hauard Barker, 1994, svetska premijera;Zm//s/c/sv/ok-Slobodan Snajder, 1996, austrijska premijera. Po povratku u Beograd saraduje sa brojnim domacim pozorisnim autorima i rediteljima, medu kojima su Tatjana Mandic - Rigonat, Borde Marjanovic, Ksenija Krnajski, IsterTeatar, OmenTeatar.