Borba, Mar 22, 2005, page 12

I2 BORBA

kultura

Utorak, 22. mart 200 |

Planiranje DOVOS muzcJja

Kurs za muzcalce koji će voditi Bari Lord, ugledni svetski stručnjak iz

ove oblasti

Narodni muzej u Beogradu - DIJANA, Centar za prcventivnu zaštitu, Nacionalni komitet Međunarodnog, savcta muzeja i LORD Cultural Resources Planning, and Mcnagamcnt Inc. Kanada danas i sutra organizuju kurs pod nazivom “Planiranje novog, muzcja”.

Ovo svojevrsno savctovanje vodiće Bari Lord, predsednik LORU organizacijc, međunarodno priznati stručnjak za muzejsko planiranje, sa nekoliko decenija iskustva. u menadžmentu i planiranju muzeja i galerija. Dari Lord je održao pinogobrojna predavanja na sličnu temu širom sveta, a preda-

vač je na mnogobrojnim

WAN OP

ara

Narodni muzej u Beogradu

prestižnim univcrzitetima i asocijacijama.

Kurs koji će biti održan u Galeriji Fresaka u Beogradu danas i sutra od osam do 17 Časova, obuhvatiće predavanja o planiranju zgrada za nove muzeje, o planiranju rekonstrukcija zgrada postojećih muzcja, sa posebnim osvrtom na mogućnosti rešavanja tekućih problema u našim muzejima. Kurs je namenjen muzcjskim profesionalcima, 4 Omogućiće im da se podrobnije upoznaju sa svetskim principima u oblasti planiranja nmuzcja, sa iskustvima drugih muzcja, ali i da saznaju koji su mogući načini rešavanja koji kod nas postoje u ovoj oblasti.

Rafinirani sineasta

Ciklus filmova nedavno preminulog Zd

MUZEJ JUGOSLOVENSKE KINOTEKE OD DANAS DO ČETVRTKA, 24. MARTA, PODSEĆA NAS NA STVARALAŠTVO NEDAVNO PREMINULOG PEDAGOGA I REDITELJA ZDRAVKA VELIMIROVIĆA | (CETINJE, 11.10.1930 - BEOGRAD, 7.2.2005). Uz SVE DRUGO, OD 1996. GODINE BIO JE VANREDNI, A OD 2003. REDOVNI ČLAN CRNOGORSKE AKADEMIJE NAUKA I UMETNOSTI, KAO JEDAN OD SAMO DVA NA TOM NAJVIŠEM SPISKU BESMRTNIKA IZ REDA SINEASTA, UZ DUŠANA VUKOTIĆA (TAKOđE U CANU), KOJIM ZVANJEM SRBIJA NIJE ODALA PRIZNANJE NI JEDNOM SVOM FILMSKOM UMETNIKU.

Ovaj program Muzeja JK počinje izborom deset od ukupno 37 kratkometražnih i dugometražnih dokumecntarnih Velimirovićevih ostvarenja, na današnjim proječkcijama u 17 i IO časova. Prvo će biti prikazana kraća dela: “Zublja grahovačka”, “Nokturno za Kotor”, “U spomen slave (Bokcljske) mornarice”, “Cetvrta strana”, “Rade, sin Tomov (Njegošu, uz hodočašće)”, “Lux aeterna (Vcčita svetlost)” i “U zdravoni telu, zdrav je i duh”, nastali od 1958. do 1971. godine. Potom su na redu duži fil-

Režiserski pečat: Kadar iz filma “Dorofej”

movi “Tajna večera (Medijala)”, “Ostrog” i “Umir krvi”, snimljeni od 1969 do I971. godinc.

Pored ovih, zapažen bio je i film o osnivanju prvog dečjeg kluba

svetski

UN u tada još višenacionalnoj Prištini “Eksclencije” (prvi u proizvodnji Pokrajinskog kulturno-propagandnog centra, poznatijeg, kao “Kosmet film”, 19606). Značajem sc izdvajaju i njegovi

Izložba studentskih radova

Prodajna izložba radova studenata Akademije Srpskc pravoslavne crkve za ŽiVOpis i konservaciju, čiji je prihod namenjen Srbima na Kosovu i Metohiji, otvorena je u Galeriji fresaka, sa blagoslovom patrijarha Pavla.

“Neka ni jedan narod na svetu nc doživi Ovo što sc dcsilo srpskom narodu”, rekao je srpski patrijarh otvarajući izložbu fresaka i ikona, koje su rađene po uzoru na živopise svetinja Kosova i Mctohije. Gostovanja na „Krstu”

Na VMelikoi sceni BDP-a gostuje ansambl SNP i Pozorište „Joakim Vujić” Đ J ı

iz Kragujevca

Na Velikoj sceni Beogradskog dramskog pozorišta sutra i prekosutra (u 20 časova) na repertoaru su dva goGlumci skog Srpskog narodnog pozorišta sutra izvode komediju Jovana Sterije Popovića

stovanja, novosad-

*Džandrljivi muž ili ko je dobra žena”, u režiji Radoja Ćupića, koji istovremeno i glumi u komadu (ostali glumci: Jovana Stipić, Milica Grujičić, Mihailo PIcskonić, Miroslav Fabri, Milica Grčić, student akademi-

OVOmI

je...) SNP je ovu predstavu premijerno izvelo +. marta. ragujevački tcatar “Joakini Vujić” nastupa u BDP-u u četvrtak sa predstavom Viljema Šekspira “Romeo i Julija”, u režiji Pjera Valtera Polića. Kostimografiju i scenografiju potpi-

Scena iz predstave “Romeo i Julija” kragujevačkog pozorišta “Joakim Vujić”

suje Dejan Pantelić, scenski pokret uradio je Pjer Rajković, a kompozitor je Marko Matović. U “Romcu i Juliji” glume: Mladen Knežević, Vlada Živković, Jovan Mišković, Marina Pcrić, Katarina Mitrović i drugi. K.L.

“Pre godinu dana na Kosovu sc desilo nešto veliko ali veliko po zlu”, rekao je profcsor Dimitrije Kalezić, naglasivši da je “pogrom ljudi i svetinja” ostavio za sobom “Opterećenu savest počinilaca i bol onih koji su stradali”.

„Borina nedelja” u Vranju

BESEDOM PROŠLOGODIŠNJEG DOBITNIKA BORINE NAGRADE, „KNJIŽEVNIKA MOME KAPORA, „SUTRA ĆE POČETI “BORINA NEDELJA”, KOJA TRADICIONALNO, SVAKOG PROLEĆA, OKUPLJA MAJSTORE PISANE REČI.

Tog dana u galeriji Narodnog muzeja biće OtvVoOren Sajam knjiga, dok će u večernjim satima portret filozofa Nikole Miloševića predstaviti Milo Lompar.

Drugog dana manifcstacije u gradskom parku će biti položeno cveća na spomenik Bore Stankovića, dok će se uveče vranjskoj publici predstaviti Književna opština Vršac.

Tema “Borince nedelje” je “Razvoj književnog, jczika kod Srba”, a govoriće Aleksandar Milanović i Danica Andrejević, dok su subota i nedelja predviđene za predstavljanje Milovana Marčetića, odnosno pesničko stvaralaštvo Tomislava Marinkovića, Đorđa Nešića, Blapoja Savića i Ane RistovIĆ. dokumenti: “Spanija naše mladosti” (1967), “A, to ste vi...” (19609) - motivisan ak-

»

cijom “Večernjih novosti” za podvig godine i “Derviši” (Kad ti kao ličnost nestaješ)”. (1983). Uz raniji o

Skadarskom jezeru “Čovjek i voda” (sa Milom Đukanovićem, 1954), snimio je više filmova o prošlosti i prirodnim lepotama Crne GOorč. Večeras će biti prikazan i

Mesec posvete sincastima

-avka Velimirovića u Muzeju Jugoslovenske kinotcke

romana Mihaila Lalića we lejska Gora”, Meše Selimoj, ća “Derviš i smrt” i Dobij, Nenadića “Dorotej”, Ralfi,

man u formi i smisao za SUD, , tilno vođenje svojih glun;,

Posle privlačnog ciklusa “Azbuka FEST-a 30+3'j značajnog festivala “Klasici indijskog filma”, drugi polovinu marta u Muzeju JK ispunjavaju seriognj programi sećanja na preminule sineaste, počey oj Živorada Žike Mitrovića i sada Zdravka Velimirović, Potom slede posvete i glumicama Alenki Ranči | (1935-2005) i Virdžiniji Mejo (1920-2005), kao ;

Velimirovićev prvi igrani film, po scenariju Borislava Pekića “Dan četrnaesti” (1960), u 21 čas. Dok koprodukcioni film sa Jurijom Lisjenkom “Provereno, min njet” (“Lovćen film”, Budva i Stadio ·Dovženko, Kijev, 1965) izostaje, to nije slučaj sa režiranim prvim igranim filmom Mozambika “Vreme leoparda” (1985), o borbi protiv kolonijalista za nczavisnost te zemlje, na programu sutra u 17 časova.

U naredna dva dana, mogu se videti i svi preostali njegovi igrani filmovi: “Vrhovi Zelengore” i “Dvoboj za južnu prugu”, kao i posebno uspele ckranizacije

dramskom piscu Arturu Mileru (1915-2005). |

ca, svedoče o senzibiliteti | rediteljskom postupki Zdravka Velimirovića. Kako je sam Velimirović svojevremeno napisao, proti. gonisti njegovih dela “... boj: (se) za ljudskost i dostojan. stvo, lepotu i dobrotu”, Sha. ralačka svestranost i humanizam bili su veoma primetnj i na desetak izuzetno upelih Velimirovićevih izložbi umet. ničke fotografije održanih \ kom poslednjih godina nje govog Života, nadahnutih i z vičajnim zovom “Crne Got zemlje raspete između m krša, između stvarnosti \ gende”, Što Ovim povodi ističe dr Dejan Kosanović, D. Stefanović

Studija o Njegošu Knjiga Lazara Tomanovića “Petar II Petrović Njegoš kao vladalac” koju je objavila novosadska kuća “Dobrica knjige”

Zanimljivo književno veče održano u Srpskom kulturnom centru “Sveti Sava” u Subotici, posvećeno je jednoj vrednoj knjizi Lazara Tomanovića “Petar II Petrović NJegoš kao vladalac” u izdanju novosadske “Dobrica knjige”. Delo je priređeno za štampu prema jednom dosadašnjem izdanju “Državne štamparije Knjaževine Crne Gore” objavljene davne 1896. godine, tekst je preuzet u iZVOrnom obliku, uz neophodna minimalna usaglašavanja prema savremenoj pravopisnoj normi. Knjigu su predstavili prof. dr Dušan Berić, Đorđe Sladoje i Blagoje Baković, pesnici, kao i izdavač Dobrislav Đurović.

Dorđe Sladoje naglasio je da je dr Lazar Tomanović bio član Ujedinjene: omladine srpske, saradnik “Zastave” i Matice srpske, prvi tekelijanac na Primorju, stipendista pravnih nauka u Pešti, Gracu, doktor pravnih nauka koji se uključio u politički život Dalmacije i Boke Kotorske. Bio je sekretar Senata za vreme knjaza' Nikole, zatim predsednik Velikog suda koji je učestvovao u pravnim reformama i uređivanju crnogorske države. Pisao Je brojnc istoriografske, publicističke, i političke rasprave.

"Tomanović je 1896. godine prvi put objavio Svoje dclo “Petar II Petrović Njegoš kao vladalac”, iscrpnu i celovitu studiju o Njegošu kao vladaru, koristeći dokumentarnu građu iz dvorske arhive na Cetinju. Ova studija je sačinjena od šest delova: “Do stupanja na presto”,

“Do posvećenja za vladiku”

“Do drugog polaska Petra II u Rusiju na zavladičenje”, zatim “Do četrdesetosme godine”, peti deo “Na vrhuncu svoga poziva”, dok se

knjiga završava “Poslednjim danima” vladavine i života velikog vladara i srpskog, književnika. Tomanović je

posebno opisao događaje iz

Njegoševog doba koji su nedovoljno osvetljeni u dosadašnjoj literaturi: Njegovo energično reformisanje i uređenje državne uprave u Grnoj Gori, nakon povratka iz Rusije, ružno spletkarenje protiv njega i analize Njegoševih odnosa sa dvema srpskim dinastijama u Beogradu. Knjiga otkriva i kako je Njegoš sa oduševljenjem pozdravio dolazak kneza Aleksandra Karađorđevića, Karadđorđevog, sina, na srpski

presto 1842. godine, sk jim je uspostavio bliske Od nose. Takođe, u ovom dili predstavljene su i prepik koje je vodio sa knezom \*

hailoni Obrenovićem, Ilij! | Garašaninom o aktuelni problemima... i 'Tomanovićeva knjiga, | mišljenju prof. dr DU Berića, puna je dragoci podataka koji do sada nis bili poznati. Crna Gora dala dva velika filozofa i \, dara Njegoša i etičara | Miljanova. Tomanović jČ i sebno istakao Njegoš ulogu u obnovi crnogo!» države. Njegoš je poslo" srpski vladar, državnik 7 je bio za ravnotežu duh0!. i svetovne vlasti, On |, moderni vladar, istakao |

Berić. M. Belanči

·.