Ekonomist
čila znatan udarac Za. položaj Rijeke nije nikako htjela pristati
da se izgradi pruga Knin— Bosanski Novi. Doduše ta je prusa morala ići pretežno preko teritorije Bosne nu po u Bosni važećim zakonima izgradnja željeznica bila je vezana uz pristanak i Austrije ı Mađarske. Tako su prolazile godine i decenije a da centralna Dalmacija nije nikako mogla dobiti priključak na OOU tračnu željezničku prugu bivše Monarhije. : Tek godine 1912 kad je Mađarska iražila da Austrija izradi dvostruki kolosek na pruzi Oderbere—UKošice preko koje je pruge Mađarska dobivala ugljen iz Šleske, prisilila ju je Austrija, da kao protukoncesija izgradi spoj Dalmacije sa ostalom: Monarhijom.
Kad se je već morao izgraditi taj spoj, onda je potpuno odgovaralo tendencijama Ugarske da se izabere onakova trasa koja će najmanje šletovatli interesima Mađarske. 1 tako je došlo do ličke pruge koja se kod stanice Osulin odvaja od željezničke pruge Zagreb— Rijeka. Nu kako je udaljenost Osulin—Rijeka са 120 kilometara a Ogulin—KSplit 320 kilometara, jasno je da Split, dotično Šibenik nisu mi wu kojem pogledu mogli prestaviti jednu iole ozbiljnu konkurenciju za Hijeku.
Prema tome dovršenjem ličke pruge nije još riješeno pitanje željezničkoe spoja luka centralne Dalmacije sa ostalim djelovima naše države, kao što nije riješemo pitanje izlaza naše države ma Jadransko More.
Odmah poslije rata pojavio se je zahtjev da Beograd treba.
najkračim putem spojiti normalno tračnom pruzom sa Jadranom. Godine 1922 u Blairovu zajmu bilo je uzakonjeno da će se pristupili izgradnji pruge Beograd—Kbišegrad—Kotor. Ми Како Dlairov zajam nije potpuno uspio i kako je onda bilo neomguće da se pristupi novim emisijama tog zajma, od izoradnje le pruge nije bilo išta.
Prošle godme jedna orupa naših emigranata iz Južne Amueте, skupa sa nekim londonskim poslovnim prijateljima, bili su ponudili da će iz vlastitih sredstava izgraditi noramlno tračnu prugu Beograd, Sarajevo Split. Država bi jedino imala preuzeti garanciju u pogledu amorlizacije ı nkamaćenja kapitala koji bi bio potreban za izgradnju te pruge. Nu kako su financijalne obaveze te ponude bile dosta teške, ta se ponuda nije mosla uvažiti.
Uredba o gradnji željeznica imala bi da definitivno riješi pilanje ı veze naših luka na Jadranu sa ostalim djelovima naše države, u prvom redu sa našim olaynim privrednim centrima.