Gledišta

TEORUSKA ANALIZA DRUSTVENO-EKONOMSKIH OSNOVA JUGOSLOVENSKOG PRIVREDNOG SISTEMA

1301

ma niti da po tom osnovu prisvaja rezultate rada, kao što je to bio slučaj u uslovima postojanja privatne ili državne svojine na sredstvima za proizvodnju. 2) Dakle, već po tome što se socijalistička robna proizvodnja zasniva na društvenoj svojini na sredstvima za proizvodnju, koja eliminiše samu svojinu kao osnovu upravljanja i prisvajanja, ona se bitno razlikuje od ranije postojećih oblika robne proizvodnje u kojima je upravo svojina na sredstvima za proizvodnju davala pravo njihovim vlasnicima da upravljaju tim sredstvima i da po tom svojinskom osnovu prisvajaju rezultate svojeg (u prostoj robnoj proizvodnji) ili tuđeg (u kapitalističkoj robnoj proizvodnji) rada. Pošto je u uslovima socijalističke robne proizvodnje svojina na sredstvima za proizvodnju isključena kao osnova upravljanja i prisvajanja, u njoj jedino rad neposrednih proizvođača predstavlja osnovu upravljanja sredstvima proizvodnje i osnovu prisvajanja rezultata rada. To istovremeno znači sredstvima za proizvodnju kojasupos- i tala društvena svojina n e mož e upravljati / niko drugi već samo oni koji njima I rad e, tj. samo neposredni proizvođači 3). Dakle, neposredni proizvođači upravljaju sredstvima za proizvodnju ne zato što su ona njihovo vlasništvo, već zato što njima rade te stoga i dotle dok njima rade (tj. tim sredstvima), oni mogu njima upravIjati i na osnovu toga samo ukoliko rade, i prisvajati rezultate svoga rada. Pošto je Ijudski rad postao jedina osnova upravljanja i prisvajanja, to znači da osnovni nosioci svih bitnih privrednih odluka u uslovima socijalističke robne proizvodnje, postaju svi oni koji rade, tj. svi neposredni proizvođači, te je, prema tome, njihovo samoupravljanje njena bitna karakteristika, po kojoj se ona i razlikuje od ranijih istorijskih oblika robne proizvodnje. Prema tome, društvena svojina na sredstvima za proizvodnju i samoupravljanje neposrednih proizvođača, kao nerazdvojno jedinstvo predstavljaju društveno-

-) Sve ovo je izričito rečeno i u osnovnim načelima Ustava SFRJ, gde je, između ostalog, napisano i sledcće: "Polazeći od toga da niko nema pravo svojine na društvena sredstv r a za proizvodnju, niko —ni društveno-politička zajednica, ni radna organizacija, ni pojedini radni čovek ne može ni po kojem pravno-svojinskom osnovu prisvajati proizvod društvenog rada ni upravljati i raspolagati društvenim sredstvima za proizvodnju i rad. . ." Ustav SFRJ, ~Komunist"/ 1965, str. 9. ) Ovo je takođe rečeno u osnovnim načelima Ustava SFRJ na sledeći način: "Rad čoveka je jedino osnov prisvajanja proizvoda društvenog rada i upravljanja društvenim sredstvima" (str. 9). "Sredstvima za proizvodnju u društ\'enoj osnovi upravljaju neposredno radni ijudi koji rade tim sredstvima, u sopstvenom interesu i u interesu društvene zajednice, odgovorni jedni drugima i društvenoj zajednici" str. B—9 (podvukao M. K.).