Gledišta

iole obaveštenijem čitaocu dobro poznato, ipak, da bismo izbegli nepotrebne sporove ili čak i nesporazume druge vrste interpretacije, moramo ponoviti, inače, notorno poznatu stvar da ukidanje klasne podele rada i na njoj zasnovanog vladanja (za razliku od samoupravljanja) ne znači negiranje potrebe usmeravanja društva. Reč je o tome da usmeravanje društva prestane da bude isključivi domen bilo kojeg dela društva i da zadobije karakter samodelatnosti i samoorganizovanosti društva. Isto tako, nije nikakvo otkriće ni to da politička revolucija samo otvara put korenite transformacije društva, čije je trajanje teško vremenski opredeliti, da ona samo otvara mogućnosti Ijudske emancipacije, koje se nalaze s one strane politike kao dominacije, tj. političke vlasti („. . .socijalizam se ne može izvesti bez revolucije. Njemu je potreban ovaj politički akt, ukoliko mu je potrebno razaranje i raspadanje. Međutim, gde se javlja njegova samosvrha, njegova d u ša, tamo socijaiizam odbacuje politički plašt”). 5 Od prve političke revolucije proletarijata proteklo je već ; pola stoleća. Da li je socijalizam odbacio „politički plašt”? Da bi se na to pitanje dao na činjenicama solidno zasnovan odgovor, neophodno je potrebno da postoje temeljne i sistematski izrađene istorijske studije i dmgi istraživački poduhvati. Ali, i nakon pedeset godina od oktobarske i više od dve decenije od jugoslovenske revolucije, takvi poduhvati su veoma retki i oskudni. U obe zemlje posto- : je jedino pisane istorije partije. Preostaje nam, otuda, ili da čekamo /,boija vremena”, koja če omogućiti istorijske retrospekcije sa vremenske distance (čime se praktično ostaje na nivou spekulativne, postvarene, a ne revolucioname svesti Lukač) ili se upustiti u hipotetička razmatranja koja nisu lišena raznovrsne riskantnosti. 6 ) Opštepoznato je da je, mimo Marksovog očekivanja, umesto u najrazvijenijim kapitalističkim, proleterska revolucija izbila u nerazvijenijim, čak polufeudalnim zemljama. Nerazvijenost privrede, malobrojnost radničke klase koja se graniči sa praktičnim nepostojanjem industrijskog proletarijata,',. kulturna zaostalost, odsustvo demokratskih tradil-j cija, snažno prisustvo feudalnih struktura, građan- -j ski rat, naporedo sa oslobodilačkim ratom itd. sve to zajedno dalo je pečat konstituisanju „prole- -

5 ) Marks, Kritičke priraedbe uz članak "Prusk kralj i socijalna reforraa" od jednog Prusa, Ran radovi, str. 318 —319. 6 ) Zanimljiv je podatak da je Žan Pol Mara započeo pisanje istorije fran cuske revolucije već u njenim prvim danima, a nije manje zanimljivo n to da ie policija požurila da ih spa 1 i prilikom jednog pretresa stani Prijatelja Naroda.

1334

NEBOJSA POPOV