Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

NE———

stvori svcie gospodarstvo. Tako ic srpski narod obezbiicdio snažan seliački stalež, pa stoca i nije čudo, da se srpski narod odlikuie svima onim gcspodarskim i narodnim svojstvima, koja

mu daju prevagu nad ostalim balkanskim narodima. U Egiptu

imade zakon »Fedan«, koji zabranjuje protierati felaha sa zemliišta, pa mu u svakom slučaju ostavlia 5 fedana.

Naročito ic interesantan agerarni problem u Engleskoj i Kusii. U Eneleskoj ic to fundamentalno pitanie. Zamišliaimc, da ie Eugleska okružena s polja svakakvim opasnostima: da će otpasti Egipat, da će Indiia odbaciti iaram, da će Kanada i Australija sklopiti savez s Udruženim Državama, da će Južna Afrika tražiti autonomiju i ft. d., i t. d., ali u stvari

znadu svi poznavači eugleskih prilika, ako su sve to opasnosti,

da ie agrarno pitanje opasnost nad opasnostima, tako reći

· otvorena rana ma tijelu britskoca imperija. Ne priieti britskome

imperiju najveća opasnost od Kanade i Južne Afrike, od Indije i Ecipta, nego od engleskih seliaka, koji ne mocu ni živicti mi umrijeti. Kazvitkom velike industrije sve više propada Sse-

liački stalež. Već u XV. stolieću počeli su agrarci, veliko--

posjednici, da ostavliaiu zemlioradnjiu i da prelaze ovčarstvit, jer su izračunali, da ovaj obrt nosi više prihoda njiihovoi privatuci kasi. No narod morao ıe to da skupo plati, ier su svake godine ostavili deseci tisuća zemlioradnika oerudu i odlazili u grad, cdie su postali proleterima, dok su oranice postale pašom za ovce. U toku vremena dosicetiše se lordovi, da se ne isplati plaćati zemlioradnički posaec, dok ie tako silna konkurencijia s industrijom drugih zemalia. Pretvoriše stoca desetke tisuća akra u lovišta i sportska icrališta. Adam Smith nam priča, da se Engleska priie 130 codina hranila gcotovo potpuno vlastitim prirodom i da ice samo za nešto više od pola dana u zcdini morala uvoziti aorarne prcedukte iz inostranstva. Sad ie naprotiv poznato, da se Engleska 270 dana u vodini hrani stranim prcduktima, a samo 90 dana vlastitim prirodom. Nije stosza čudo, da engleski narod pri ovakvome staniu stvari mora da bude imperijalistički: ier bez imperijalizma i bez ekspanzivne industriie ne može da nadie svoj nasušni hliebac, a pitanje hlieba ie dabome mnogo oštriii problem od svih političkih. programa. Ma koja vlada upravliala britskim impeTijem, konzervativna, liberalna ili radnička, nijedna ne može u skoroi budućnosti da se odrekne imperijalizma, ier je na to nagoni maniak zdravogza seliačkoga staleža. Naibolie su clave Engleske spcznale opasnost, koja se skuplia nad narodom. pa su različiti državnici pokušavali, a pokušavaju ioš i danas da riješe teški agrarni problem bilo visokim porezima na necbradieno Tlo bilo acrartcm reformom, koju sad ma pr. Llovd George predlaže liberalnoi stranci. Ali Lloyd Georgetu protive se i lordovi i sami pristaše liberalne stranke. ier su njeni čla-

299