JUS standardizacija

U y

Br. B— 1951.

u postrojenjima niskog i visokog napona. Iz mnogih po-

dafaka u Švajcarskoj i Njemačkoj literaturi dobija se mtisak, da su švajcarci stekli solidnija iskustva o mesrećama: od visokih dodirnih mapoma u električnim postrojenjima. Zalo će u jueoslovemskom standardu za uzemljenje biti predloženi najveći dopušteni dodirni naponi prema švejcarskim mpropisima.

| STANDARDIZIRANI NAPONI ZA TROFAZNA POSTROJENJA VISOKOG-· NAPONA

Standardizirani naponi za irofazna posltrojenia visokog napona prikazani su pregledno u tablici 1. Na glavi u istoj tablici naznačeno je, da su elementi postrojenja, t. |. Strojevi, transformatori, kabeli, trošila, kondenzatori i izolatori za nadzemne vodove izuzeti, jer omi po svojim specifičnim osobinama u ionsirukciji i pogonu spadaju mr specijame standarde, koje treba haknadmo utvrditi. U primjedbi pod br. 1 naznačeno je, da za priključak polrebnih izolatora za elemente postrojenja vrijede ipak odredbe u ovom standardu. : -

Po rednim broževima od 1—7, kao što su oni označeni u tablici 1, razmofrit ćemo sve njihove rubrike i opravdati izbor odgovarajućih mapona. .

Rubrika 1: Nazivni naponi. Svi se navedeni maponi, osim maponr 95'kV, podudaraju sa standardiziranim maponima Međunarodne elektrotehničke komisije (TEC), koji su usvojeni od svih delegacija na zasjedanju u Stresi 1949 g. Ovi su maponi nešto revidirani prema. standardiziramim naponima iz 1938 g. te ih radi uporedbe i preglednosti navodimo mu slijedećoj tablici: ER

| IEC | | job 20 u = ejeojss no| 10 10 255| 275 380 kV |

sa {sv je so| |||} |} |

. Od ukupno 9 treba izdvojiti 6 napona, koji bi morali zadovoljiti sve polrebe javne elektrifikacije zemlje i elelkirifikacije u indusiijskim pogonima. Naponi navedeni 41 zagradama (90) i (35) kV morali bi biti uvršteni u tablicu radi postojećih posirojenja s fim maponima. Qni se u buduće mogu primjeniti samo na mala proširemja mpostojećih postrojenja, dok za veća proširenja freba mprijeći na glavne mapone iz rubrike 1. U

Za opću elektrifikaciju širokih područja iz cijele zemlje najpovoljniji je aslijed napona, m kojem je količnik, idući od višeg prema mužem, jednak 14. Takvim slijedom napona se-—može najracionalnije obuhvatiti prostor. Ako uzmemo za bazu najveći napon 1 skali standardiziranih imnaponay t. |. 980 kV, onda bi, zaokružujući ma najbliže napone po IEC-u slijed napona imao članove; | • 3, 6, 15, 45, 130, 880ikV Imajući u vidu položaj raspoloživih vodenih snaga u Jugoslaviji, takav slijed napona bio bi najekonomičniji za opću elekirifikaciju maše zemlje. Od toga slijeda napona moramo medđtim olsltupiti, jer me možemo napustiti već dosada usvojeni i izgrađeni naponski sistem sa 110, 35 (30) i 10 kV, s kojim naponima su građena naša prijenosma postrojenja, Prema tome moramo za bazi uzeli naš najveći usvojeni napon od 110 kV i od mjega ipolazeći izvesti geometrijski slijed napona. Sljed standardiziranih napona morao bi u tom slučaju odgovarati naponima:

1,35, 4,06, 12,2, 86;6, 110, 3930 kV Ako ove mapone gzaokružimo na majbliže standardizirane po IEC-u dobijamo: 3, 10, 30, 110, 380 kV

Ovo zaokruženje maponma ma majbliže standardizirane po IEC-u možemo, ukoliko se otstupa od pomenutog geometrijskog slijeda, kompenzirati odgovarajućim pres jecima vodiča u pojedinim naponskim sistemima.

Napon od 1 kV pripada području 'niskih napona, te je ovdje izostavljen. : i ___S posljednjim navedenim naponima može se lUdovoljiti svim potrebama prijenosa: i razdiobe električne snai za opću elektritikaciju zemlje, U ovaj slijed napona treba

\ |

uvrstiti i napon od 6 kV, koji (kao što je to u prim jedbi tablice ıl navedeno) smži samo u industriji + rudarstvu, kao napon za pgeneratore, motore Visokog napona ı sl., i neće se upotrebljavati za jaynu elektrifikaciju. Napod od 3 kV odigrat će u budućnosti vjerojatno veću ulogu nego što on ima danas. Njegova je primjena za javnu #lektrifikaciju malena i. kod mas i mu susjednim državama. - aa : · Naponi w blizini 3. kV veoma su rašireni u Americi

(2 i 4 kV), a ima mnogo elemenata koji bi mjihovu, -primjenu mogli ekonomski opravdati kod nas, i to za opću

elektrifikaciju, osobito za naša sela, premda bi se industrija time optleretila jednim mnovim prijenosnim cdmosom za transformatore. Osim toga, mapon od 5 kV ima slični ulogu u industriji, rmudarstvu itd. kao i napon od 6 kV,

Najbolnije je kod nas mpitamje izbora između mapona '

od 35 i napona od 30 kV. Za sada je usvojen mapon od

95 kV ı za taj napon se danas prade vodovi, transforma-

lorske stanice i ostala postrojenja. Zam taj mapon izgrađen je mrežni sistem u NR Sloveniji, slično kao i u susednoj Austriji, koja- je takođe izgrađivala svoju mrežu za taj DOE U ostalim republikama je preovladavao mapon

'Napon 35 kV ekonomičniji je, ako uzmemo za bazu napon 110 ikV i 10 kV, za koje pretpostavljamo da ih više me možemo mijenjati. Prema iprijašnjim izaganjima, on se može prilagoditi geometrijskom slijedu napona sa količnikom slijeda 4. i i =

Od ostalih država međutim, danas je SSSR jedina koja u ljestvici svojih standardiziranih napona ima napon 35.kV. Posie rata je i Čehoslovačka podigla napon svojih postrojenja- s nazivnom izolacijom od 30 kV ma pogonski napon

_ 95 kV, zbog naglog porasta potrebe električne energije za

industriju. Za vrijeme dobrih trgovačkih odnosa sa. istočmim zemljama i kod nas je usvojen mapom 35 kV.

Danas je situacija dakako posve drukčija i činjenica je, da damas mabavljamo materijal iz zapadnih zemalja sa nazivnom izolacijom 30 kV za naša postrojenja, koja su građena za 35 IkV. To činf ogromnu zbrku, a ı muaterijamu štetu, te je zadmji čas da se o tome donese konačna odluka. Naša industrija priprema elemente postrojenja za 35 kV, dok se istovremeno iz inostranstva nabavljaju elementi za nazivni napom 30 kV. ~

Premda se očekuje da će se naša industrija mamje ali više osamostaliti u svojoj proizvodnji, proći će do loga još mnogo vremena. Ne treba sumnjati mi u to, da će postoJati materijal, kod kojeg će uvijek biti povoljnija nabavka u inostranstvu nego mproizvodmija mr zemlji i polpuma mneovisnost, Ikoju- nećemo nikad moći postići. INajvrjedniji materijal za 30'kV, Ikoji uvozimo iz inostranstva, ubactjemo u

postrojenja nazivnog napoma 35 kV. Zbog toga upravo taj materijal, uslijed mekoordinirane izolacije, najprije stradava,.

osobito od atmosferskih prenaponskih pojava. Odvodnik iprenapona ikod mazivnog mapona 90 kV ne funkcionira ispravno u 6istemu za 35 kV. Ova kombinacija materijala za 30 ı 35, kV u našim prijenosnim sistemima povlači za sobom cijeli miz novih problema, koji se nikako mne mogu dovesti u sklad. (Opseg regulacije regulatora if transformatora, majveći dopušteni napon za poslrojemja, prenosni odnos transformatora 1110/35 kV itd.). Š ;

Svi ovi razlozi opravdavaju usvajanje wmternacionalno priznatog napona 90 kV i još uvijek imade vremena da se to kod nas učini sa razmjerno sitnim žrtvama. Radi toga je u ovome standardu mčinjen prijedlog za standardizirani napon 30 kV. i L i

Pred sličnim su se okomostima mašli Austrijanci prilikom sasfavljanja svog standarđa za mapone koji je objavljen 15 fravnja 1950 (E. u. M. 1950 svezak 4, str. 104). Kod njih je, kao i kod nas, izgrađen veći mrežni sistem za 35 kV. Taj se napon mapušta i usvaja 30 kV, na koji treba iprijeći postepeno, tokom vremena. Oni su taj pTroblem riješiti na taj mačin, ito dopuštajiu u ipostojećim mnirežama nazivnog: mapoma 35 kV piiključak elemenata po-

'sbrojemja s nazivnom izolacijom 30 kV, uz izvjesna orga-

ničenija, Maksimalni pogonski napon smije u tom slučaju izmositi 37,5 kV za postrojenja i elemente postrojenja. Razlika je samo 7% iprema nazivnom-naponu 35 kV, dok za sve druge mapone iznosi razlika oko 15%. Isti princip je predložen i u ovom slandardu kako se to razabire u ta-

ERI rSnal 1*