JUS standardizacija
STANDARDIZACIJA 91 0 Rt RO EE (t—20) Bdje je OI | | Or Ma iiEt— O a = koeficijent promjene otpora ispitivanog materijala stalne mase i slobodne diletacije kao funkcij temperature. i i ., gy 424 Za BOR O o otpora uzima se kao duljina probnog komada, duljina između dviju tačaka kon-
fakta između. kojih se mjerio Otpor. i i .. i“ Tako dobiveni otpor ne smije prelaziti veličinu koja se dobije prema formuli:
i JSC] o
1000 e Oma po kilomefru
S,
e u omima milimetru kvadratom po metru posmatrane bakrene žice kako je označeno u
tač. 3.1 do 3.2. · i i . . Zo
S={eoretski presjek u kvadratnim milimetrima koji odgovara nominalnom. presjeku vodiča.
Bilješka: u izvođenju rezultata treba voditi računa o preciznosti sa kojom su poznati duljina i Otpor
u pogledu upotrebljenih sredstava. Što je izmjereni rezultat bliže propisanoj vrijednosti, to mora. biti
veća preciznost poznatih rezultata. U svakom slučaju smatra se dostatnom: preciznost od + 0,5%.
Provjeravanje sastava vodiča.
.31 Ovo provjeravanje se odnosi na broj žica, relativne dimenzije žica istog vodiča, oblik njihovog skupljanja (použeno ili usukano) i napokon na istovjetnost sastava vodiča u slučaju kada: se vodiči sastoje od više njih.
=> Ha 0 O
4.39 Broj žica, oblik njegovog skupljanja i istovjetn ost sastava vodiča provjerava se vizuelmim, ispitivanjem. . 4.35 Dimenzije vodiča mjere se pomoću frikcionoE mjerila (mikrometra) ili mikrometra! sa kazaljkom
između ploha okruglog oblika, promjera, najmanje 5 mm. U slučaju žice okruglog presjeka uzima se kao srednja vrijednost promjera srednja vrijednost dvaju očitanja izvršenih u dva međusobno okomita smjera.
4.34 Broj žica mora biti po propisima. Ipak ako je promjer žica manji ili jednak 0,3 mm, otsutnost, koje žice se tolerira ali tako, da odnos ne prelazi iednu žicu na 20 i da to ne bude sistematski, što se provjerava na drugim tačkama: vodića.
Odstupanje između dimenzija žica i njihovih nominalnih vrijednosti ne smije prelaziti sljedeće vrijedmosti: Ako je presjek okrugao, promjer se ne smije razlikovati od normalnog promjera za više od: _ 3% ako je nominalni promjer veći od 0,5 mm; — 0,01 mm ako je nominalni promjem između 0,» i 0,5 mm;
— 0,007 mm alo je nominalni promjer 0,15 mm.
Skup žica mora biti izveden. ugzastopnim slojeVima oblika užeta kada: je nominalni promjer žica jednak ili veći od 0,9 mm. Kada je njihov nominalni promjer manji, použenje se izradi bilo u obliku užeta bilo usukamjem.
U slučaju provodnika. koji se sastoji od više žila izojiranih jedna od druge, sastav svake od njih mora biti identičan, osim alo je zahtjevamo drugačije.
44 Provjeravanje koraka použenja použenih vodiča.
4.41 Ovo provjeravanje sastoji se u kontroli da zauzeti prostor vanjskog zavoja užeta ne prelazi propisane vrijednosti. :
4.42 Vrši se na probnom komadu duljine oko 1 metar čiji su eventualni vanjski mplaštevi i opleti kao
i izolacija skinuti. Kada se to radi treba paziti da se ne razmota vodič niti da se kontrolira! na. krajevima. 4.45 Korak použenja ne smije prelaziti dolje označene vrijednosti.
Izolirani Sastav Maksimalna granica provodnik vodiča koraka použenja ==sm—c00jjmpmmpz l –:II O S O o E E Izolirana gumom i PVC-om — dđ < 0,3 0D. 08 < d < 0,9 17 D 0,9 < d 14 D Više použenih snopova užeta ili usukanja 14 D
ı e IR II IZ: q—_ i II O ORO d= nominalni promjer žice u mm: D= nominalni promjer vodiča u mm
4.5 Provjeravanje metalne zaštite pokositrenog bakra,
4.51 „Ovo provjeravanje se sastoji u kontroli prianjanja i neprekidnosti zaštitnog sloja.
4.52 Za kontrolu prianjanja: zaštitnog sloja upotrebljava se kao probni uzorak komad žice pogodne duljine. On se namota na valjak promjera jednakog njegovom, tako da se učini 5 zavoja koji se dodiruju-· Ispitivan prostim okom zaštitni sloj ne smije pokazivati nikakvog ljuštenja.
4.55 Za kontrolu neprekidnosti zaštitnog sloja upotrebljavaju se kao probni uzorci komadi žice duljine oko 20 cm, koji se među prstima isprave.
Svaki ispitni uzorak se zatim uroni kroz 1 sat u benzin ili toluol, a zatim osuši pamučnom vatom koja upija vlagu. Tada se uroni maksimalno 3 puta kroz 30 sek. u otopini polisulfida od sode, koji kod 20% imade gustoću 1,142. Zatim se osuše sa pamučnom hidroskopnom vatom da bi se skinula obojena i neprianjajuća naslaga i ispituje prostim okom.
Ispitni uzorak ne smije pokazivati slepljene i jasno vidljive crne mrlje. Mrlje na najmanje 1 santimetar od kraja se ne uzimaju u razmatranje. Lagane promjene boje zaštitnog sloja. se dozvoljavaju pod uvjetom, da se ona dade skinuti trljanjem, struganjem ili kojim: drugim. postupkom. bez da se ogoli bakar. Na uzicama dozvoljavaju se razmrljana, jedna na 7 žica.
Primedba: ovaj predlog standarda. pripremio je sekretarijat Tehničkog odbora 20 — Jugoslovenskom
elektrotehničkog komiteta.