JUS standardizacija, Mar 01, 1955, page 8

"10

3.14

9.15

3.16

3.17

Rezultati merenja azbestnog vlakma daju test koji se sastoji iz četiri broja. Ovi brojevi pokazuju ftežinsko učešće vlakana različitih dužina, pri čemu prvi broj daje ostatak na prvom: situ, drugi na drugom, treći ma trećem, četvrti ma če'tvrtom. situ i petom sanduku, sve izražemo u mernim jedinicama. Primer: Posle mehaničkog prosejavanija azbestnog vlakma ma test mašini na prvom situ nije ostalo ništa, na drugom situ ima azbestnog vlakna i težini od dve merne jedinice (56,8 g), na trećem situ ima: azbestnog vlakma u težini deset mernih. jedinica: (284,0 8), na četvrtom: situ i petom. sanduku ime ukupno četiri merne jedinice (113,6 S).

Na osnovu! takvog rezultata ozmačimo da. na Drvom! situ mema mišta (0), na drugom: imaju. dve merne jedinice (2), na trećem situ ima deset mernih jedinica (10), a ma četvrtom: situ i petom sanduku ukupno ima četiri merne jedinice (4). Dobivene vredmosti: O, 2, 10 i 4 daju. test ispitivanos azbestnog vlakma, koji se označava sa: 0—2—10—4. _ Prema tabelarnom pregledu JUS B.F1.001, tačka 1, azbestno, vlakno sa mavedenim, testom. spada u klasu 4, potklasa 4—7. \ Alko se prilikom! testiranja utvrdi test koji ne odgovara potpumo mi jednoj oznaci navedenoj u tabelarnom pregledu JUS B.F1.001, tačka 7, tada se u cilju pravilnog određivanja klase, odmosnmo, potklase primenjuje karakterističan broj. iKarakterističah broj je određema vredmosna oznaka, koja karakteriše klasu, odnosno, potklasu azbestnog vlakma, a dobije se tako da se posle mehaničkog prosejavania na test mašini. dobiveni ostatak na prvom. situ, izražen: u mernim: jedinicama, mmoži sa 3, ostatak. ma drugomi situ sa. 2, ostatak ma trećem sa 1. Rezultati sa prvog, drugog i trećeg) sita saberu se pa je njihov zbir traženi karakterističan broj po kome se određuje 'Rlasa odnosno potklasa azbestnog vlakma, a pre= ma ftabelarnom pregledu JUS B.F1.001, tačka 7. Primer 1:

Mehaničkim prosejavanjem utvrđem je test: 01—8—7. U tabelarnom: pregledu tog testa nema, zato se traži karakterističan broj na sledeći način:

— rezultat prvog sita množi se sa 8: 0%38=0" — rezultat drugog sita množi se sa 2: 12622 — rezultat trećeg sita mmoži se sa 1: 8%D1=8

Sledi da je karakterističan broj jednak: 10

— prema falbelarnom pregledu, azbestno. vlakno

sa karakterističnim brojem 10 spada u klasu 5

potklasu 5—ReR.

Primer 2:

Mehaničkim: prosejavanjem utvrđen je test: 0—10

—8.5—2.5.

'U tapelarmomi pregledu tog testa mema, zato se

traži karakterističan broj:

— rezultat prvog sita množi sesa 83: 0%3=0

— rezultat drugog sita množi se sa 2: 10%2= 20

— rezultat trećeg sita mmoži se sa 1: 3,5%51= 8,5

Sledi da je karakterisitčan broj jednak: 28,5

— u +tabelarnom pregledu ovog broja mema, zato

se shodno tački 3.17 ovog standarda uzima naj-

bliži karakterističan broj, t. j. broj 94, prema

kome ovo azbestno vlakno spada u klasu' 3 pot-

klasu 3—VW.

U slučajevima kada se ceni Iojoj klasi, odnosno,

potklasi pripada azbestno vlakmo, tada se postupa

po sledećem:

a) ako je karakterističan broj više od 50% bliže donjoj klasi odnosno potkdasi, tada se uvrsti u donju klasu, odnosno potklasu;

b) ako je karakterističan broij 50%: ili više od 50% bliže gornjoj klasi odnosno potklasi, tada. se uvrsti u gornju klasu, odnosno polklasu.

3.2 2.21

9.22

3.3

3.4 3.41

3.42

STANDARDIZACIJA

Određivanje čistoće

Shodno JUSI! B.F1.001 tačka 4.99 stav d), serpentinska jalovina ma četvrtom: situ test mašine određuje se na sledeći način: ostatak ma četvrtom situ posle mehaničkog prosejavanja stavi se na crnu glatku podlogu i laganim; duvanjem, izdvoji se azbestno vlakmo. Preostali materijal tare se lagano i ravnomerno među dlanovima, u cilju da se neotvoremi snmopići azbestnog: vlakna raščešljaju, a zatim. se mzbestno vlakmo izdvaja! ponovnim duvamjem. Preostala zrnasta masa serpentinska jJalovina, meri se na vagi sa tačnošću do 0.25 g. !

Određivanje prašine

Pod prašinom podrazumevaju se dve poslednje frakcije, koje se posle mehaničkog prosejavanja azbestnog vlakna nalaze na četvrtom: situ i petom sandulcu, test mašine.

Prašina se gastoji iz mikroazbesta i delimično iz serpentinske jalovine.

Težinski odnos frakcije na četvrtom situ i petom sanduku mora da bude sledeći:

Ostatak Ostatak na 4-situ na 5-sanduku 1 . 1,5

Alko u petom sanduku ima. više od 60% odi celokupne količine prašine, tada se deo prašine sma= tra bezvrednimj i to prema sledećoj skali: · Kod viška od: Smatraće se bezvrednim:

0 do 5% 25% prašine više od 5 do 10% 50% prašine preko 10% 75% prašine Primer: Mehaničkim prosejavanjem azbestnog vlakma

utvređno je da je odnos frakcija ma četvrtom situ i petomi sanduku 1 : 2, što znači da uu petom samduku ima 66% prašine odnosno 6% iznad dozvoljene količine. Prema gornjoj skali, u ovom: slu-= čaju 50% prašine smatra se bezvrednom i ne plaća se.

Određivanje, vlage

Vlaga se određuje na sledeći, način: uzme se 1 ke# prosečnog uzorka azbestnog vlakma, isti se izmeri sa tačnošću. ne manjom od'0,2%, zatim se prosuši u sušnici na temiperaturi od 100 do 110%C do stalne težine. Posle toga osušemi uzorak. meri se ponovno sa istom tačnošću. Vlaga se izračunava na osnovu izmerenih vrednosti, a prema sledećoji formuli: Pi— 5

|_U— —

ra · 100

Pri čemu je:

V= vlaga. azbestnog vlakna u % vi = težina uzorka pre sušenja

va = težina uzorka posle sušenja.

Određivanje elastičnosti

Kod kruduma i azbestnos vlakma klase 3, elastičnost se određuje ma sledeći način: iz prosečnogs uzorka prstima se užima snopić neraščešljanmog: azbestnog vlakma, debljine oko 1,5 mm. Isti se pet puta dvostruko, pregiba na suprotnu stranu. Pri označenom: postupku snopić ne sme da se kida. Kidanje snopića mak je lomljivosti. Kod ostalih vrsta azbestnog vlakma, koje se dobivaju mehaničkom preradom, elastičnost se određuje ma sledeći način: uzima se 5 g: azbesinog vlakna prosečnog uzorka i stavlja u porculamsk\iu stupu. Posle 3 do 5 minuta tucanja u stupi vlakno mora da se razvije i me sme da se lomi po dužini ma kraća vlakma.