JUS standardizacija

Na osnovu prikazanih rezultata u diagramima 3 - 8 možemo zaključiti:

a) Prilikom usporedbe svih svojstava, zapaža se kođ ploča radjenih 1979. godi-

ne smanjenje zone rasipanja pojedinačnih vrijednosti, a time i znatno ujednačeniji kvalitet u usporedbi sa pločama iz 1967. godine.

b) Kođ svih debljina ploča, došlo je do povećanja zapreminske mase, a orijentaciono uzeto prema diagramu br. 3 kod debljine 16 mm povećanje je cca il 0

Ovo povećanje zapreminske mase bilo je uslovljeno slijeđećim razlozima:

1. U izradi ploča povećano je učešće tvrdđih lišćara i svih vrsta drvnoindustrijskih otpadaka (brusna prašina, piljevina itd.).

2. Novi zahtjevi u vezi sa kvalitetom vanjske površine, radi oplemenjivanja dekorativnim materijalima i furniranja tanjim furnirima, uslovili su za OVO područje industrije namještaja proizvodnju iverica sa finim vanjskim slojem. S obzirom na strukturu finog vanjskog sloja (mikroiverje), porasla je i njegova zapreminska masa, čime je dobivena bolja i zatvorenija vanjska površina. OVO je imalo utjecaja i na poprečni profil rasporeda zapreminske mase u pločama, kao i njeno povećanje.

3. Radi zadržavanja ili poboljšanja

elasto-mehaničkih svojstava.

c) Prilikom uspoređbe savojne čvrstoće i čvrstoće na raslojavanje, treba imati u vidu da se na ova svojstva može djelovati, pored ostalog, tehnikom prešanja i doziranjem ljepila,

a što je kod novih postrojenja znatno poboljšano u odnosu na 1967. godinu. d) Iz diagrama br. 4 vidimo da je u proteklom periodu pored smanjenja zone rasipanja pojedinačnih rezultata došlo do izvjesnog povećanja srednje vrijednosti savojne čvrstoće. Medjutim ovo povećanje savojne čvrstoće manje je bilo uslovljeno povećanom zapreminskom masom (korištenje mikroiverja), a više je bilo odraz povećanja doziranja ljepila u vanjskom slo=ju zbog finoće iverja.

e) Iz diagrama br. 5 vidimo da je čvrstoća na raslojavanje znatno porasla, a zona rasipanja pojeđinačnih rezultata vidno smanjena. Pored veće točnosti natresanja iverja i nanosa ljepila, na povećanje srednje vrijednosti čvrstoće na raslojavanje bitan je bio utjecaj povećanja zapreminske mase.

f) Prilikom razmatranja debljinskog bubrenja teže je dati usporedbu prijašnje i sadašnje proizvodnje, jor

u periodu 1967. godine wećina starih tvornica nije koristila, odnosno

minimalno je korištena parafinska emulzija prilikom proizvodnje iverica. Iz diagrama br. 6 vidimo da je prosječno debljinsko bubrenje u novim tvornicama znatno niže, a pojeđinačne vrijednosti u užem rasponu.

g) Iz diagrama br. 7 možemo zaključiti da je tačnost debljina ploča iza preše znatno povećana, a granica rasipanja pojeđinih vrijednosti bitno smanjena. Ovo poboljšanje tačnosti đebljina ima utjecaj i na kvalitet površine obrušenih ploča, jer se brušenje odvija u približno istoj zoni, a time se postiže Jednakomjernost i veća zatvorenost površine.

h) Iz diagrama br. 8 vidimo da je u pogledu tačnosti debljina obrušenih ploča iverica postignut značajan napređak, a što je bitno za inđustriju namještaja i oplemenjavanje ploča iverica.

PRIJEDLOZI I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Tokom 1979. godine Savezni zavod za standardizaciju preduzeo je niz koraka, od objavljivanja novih standarda i propisa do razrade metođologije i davanja OVlaštenja za atestiranje, a u cilju postizanja što ujednačenijeg kvaliteta i zaštite potrošača ploča iverica.

Cilj ovog istraživanja bio je usmjeren na prikaz razvoja tehnologije a time i kvalitete ploča iverica u Jugoslaviji za industriju namještaja. Iz prezentiranih podataka vidimo da je izqgqradnjom novih tvornica došlo do znatnoq poboljšanja kvalitete ploča iverica, posebno za industriju namještaja, a isti se može usporediti sa kvalitetom vodećih zapadno evropskih zemalja.

Da bi se ovaj kvalitet održao i dalje

poboljšao, potrebno je propisano atestiranje proširiti i povezati sa pogonskom kontrolom, pri čemu treba voditi

računa o slijedećem:

- da se ne predje “u krajnost i da isto ne postane svrha samom sebi;

– da se atestiranje odvija pod objektivnim okolnostima;

- da se što prije sistematiziraju i dovedu u sklad sve metode ispitivanja pojedinih svojstava;

– da se razmotri svrsishodnost uvodjenja statističke metode kontrole kvaliteta iverica.

Sadašnji zahtjevi našeg standarda u vezi sa savojnom čvrstoćom su znatno veći od postojećih standarđa u Zapadnoj Evropi. Isto tako nije dovoljno razjašnjena stvarna potreba industrije namještaja u pogledu savojne Čvrstoće, a što bi trebalo u daljem radu definirati.

251