Književne novine
:.
'
· Na neđavno održa! Bu kineskih pisaca vealizam je još pa podašku
i | umetnosti hi i| \njiševnik Ljubiša Jović | BVvaki si Bei
boravio je u Parizu i otvo rio- izložbu svojih 6lika, hoje slikao u T'raneuskoj. One su izložene u Galcriji Bina a .
eveeesooe—
kakva koncepoeija
Kongresa Wineskih „tija je preko SVO Agitpropa CK KP 1 Jia, pred nekoliko nika i umetnika
U Beogradu je započeto štampanje prvog toma reč-, nika Srpške akademije nanaka, .
Akademski hor MBeogradskog wnjverziteta izveo je ma Dnubrovačkim letnjim igrama kantatu Karla Orfa „Karmina burana“ i doživeo veliki aspeh kod publiko. MDirigovao je Bogdan Babić. , an
Posle nspelog gostovanja vw inostranstvu grupw, naših
: E : i operskih pevača vrnfila se ?
nosti i nauci naišao odobravanja među
se i pre nego Što,
novoj liniji Partije d nauci govorilo le
za kinesku Pattiju
ossAse...oves.BegGnoopBooooB9e eee 69
iz Kine, a grupa Beograd- kadentnim« i skog baleta doputovala posle turneje u Nemačkoj, Austriji i Bvajcarskoj.
Na Cetinju je održan Tre ći radio-feštival. ·
U galeriji OLUŠS ma Terazijima priređena je uspela izložba kovanog gvožđa Anfonija Jiolačeka,
Makedonski ansambl narodnih pesama i igara, TANEC, otputovao je na dužn turneju po Nemačkoj. To je jedanaesto gostovanja wu inostranstva gde će ovog puta prirediti oko 70 koncerata.
smatra da borba — mora da postoji
tvo. A da bi se d
Pustimo borbu kažu kineski kom
devssee.eonesavesokesnoesepoeov eee eee ve eee
matizam nikada nij
Navršilo se 80 godina živofa mašeg majitaknntijerg {ilologa, nkadenvika Alcksandra Belića, sve podvrći ;U galeri,i ULUS otvorena izložba savremene američke litografije. Izložbu Je posetilo oko 4.000 lica. Beogradski · madrigalisti požnjeli uspeh u Areću. Dirigovao Je Milan Bajšanski.
gih, a isto tako 5
sti, koju treba što
tesoaseedeb.Be G0BRE6BeRe eee eV
Točela je proslava 400-godđišnjice Tichtorovićevog „Ri banja i ribarskog pregovaranja“. . Prodaje se
u nekim italijansk' u Rimu se sve V skoroj prodaji fil
17 avgusfa sahranjen je Bert Breht. Snhrana ja, bila skromna, u porodičnom kru gu, po Brehtovoj želji. koja su % «avgusta oivoren je vlade na neko dru Filmski feblival u Veneciji. U žiri Međunarodne filmske štampe izabran je i naš saradnik Stevo Ostojić.
(U ljubljanskoj' 'Wrodernoj galeriji otvorena je velika reprezentativna izložba savrefiene jugoslovenske 'mmefnosti. Umetnička dela sa ove izložbe bić, izložena u Himu, Milanu i Barija u” okviru jugoslovensko-italijanske kulturne 8aradnje. :
alyaseveegpeneyeeRe ee BVe 8
OOIVOITIIIII VOL U III
guče je otvorena izložba bugarske grafike u 'Umetničkom paviljonu na Malom Kalemegdanu.
Klub pwtrijatelja grafike, AJUFA, otvorio. je. juče izložbu. grafik eiz serije 19561957 godine n Galeriji grafjičkog „kolektiva u Beogradu. akte
.... • ala uvgavadgsevpyassigaWReygyriWdazazavosVayaWVykeWa yaya (yyWaayaWVyayPaKaseveoa Vas 06yaea ca beMVaPaeeževveNv929
tkebeebeveveP ee
. svoga „života pesnik Ujević proveo. je kao nečije napušteno dete, osmehujući se na svet oko sebe, na okolinu koja ga je posmairala kao ludaka ili kao bednika. Držim: đa je inferesantno saopštiti, u vezi sa životom ovog našeg velikog pesnika, jedan događaj iz koga bi se možda đalo zaključiti da je pokojni Ujević u jedno vreme pafio ~ i od nekih kompleksa skromnosti, osećanja niže vrednosti ili tako nečeg. Rađi se o slučaju objavljivanja njegove vbirke pesama »Auto na korzou«, Nije nezanimljivo reći kako je došlo do ioga da jednom od naših | ___najvećih pesnika između dva rafa. pored ioJiko velihih izdavačkih centara, knjigu objavi Nikšić, skoro nepoznata naša kasaba u ondašnjoj »banovini« bez intenzivnijeg književno-umetničkog Života. 'Upoznao sam se s Ujevićem prvi put 1914 u Beogradu posle jednog mitinga protiv Au· strije na kome je govorio. Rada se posle :- Prvog svetskog rafa vratio % Beograd posta| Ji smo bliski, Godine 1931, kađa je boravio u Sarajevu gde je obično preko dana »zasedavao« u Rkavani hotela ·»Ceniral« proveo sam nekoliko meseci u Nikšiću, Idući češća u Beograd, navraćao sam u »Ceniral« i naJazio se s Ujevićem. Jednom prilikom uupozao sam ga 54 Stojanom . Cerovićem,*) urednikom nikšićke »Slobodme misli«, inače starim novinarom koji je zbog zdravlja, A po savetu lekara, bio pripuđen da kao profesor živi u Nikšiću. ixjeviću se Cerović mno go dopao i postali su dobri prijatelji verovatno i zbog toga Što je Cerović raspolagao . sa šfamparijom u Nikšiću. A znao je -— da sam io Ujeviću govorio — da je Cerović uMOĆ: aiNeSS URA, #) Cerović
loma dva svetska rafa najviše. dana
je uređivao U Beograđu »Pijemont#«, n a kasnije M Nikšiću neđeljnik »Slobodnu misao, ' malo kasnije časopise »Razvršje« i »Valj:ie, koje je
policija ugušila, Cerović je umro u IV ofanzivi. Bio
je član prvog AVNOJ-a,
2 KNJIŽEVNE NOVINB
A
Rat dogmatizmu u kineskoj umetnosti | i nauci
jednom dobio i još jednom je kovao kao državni pravac u
Svaki »formalizam«,. »idealizam« »apstraktna umetnost“, »hatura–. lizame, »subjektivizam« ili bilo »buržoasko-idealistička« umetnosti najoštrije osudivani,
Ali, samo va meseca posle
iznela novu liniju u umetnosti i nauci: sada se od umetnika i natčnika traži sloboda stvatalačkog, rada, slobod8, izraza. pre svega. Ovakav stav kineške Pattile prema umet
učnicima i umetnicima.
objavljen govor Lu Ting Jia O
Istina socijalistički realizam ic
nadmašan, i u ogromnoj prednosti nad ostalim buržoaskim, »de»nedekadentnim« pravcima. Ali, iako je socijali-
stički realizam i dalje ostavila u prvom planu, kineska Partija
njenom najoštrijem vidu — između materijalizma i idealizma
neophodno je da se da stvaralač 'kaslobođa umetnosti i nauci.
istovremeno, svim snagama, bo| rimo se i učimo na pozicijama marksizma-lenjinizma. Jer dos-
du sa marksizmom, marksizam i ne dopušta, 'Treba vlade na neko drugo, pogodnije kritici, a to znači primiti sve što je dobro u dru-
se odnositi prema svojoj prošlo—— Posle vesti koje su objavljene
Ćinećite, i preseljenju pozorišta, vlasništvo italijanske
· gost nekoliko meseci.
'Zibirčica bi imala povolinu
O
nom Mongresocijalistički stvaralaca.
bili · su
pisaca, Parg načelnika cine Lu Ting stotina, nauč= svoju
Je na velika kineskim naO tome je zvanično
u umetnosti vo-desno. .
još uvek ne>
mišljenja, u
/ „enji ; ida dai RGjc U Moskvi je Lenjingradsko
postojati i onda kada socijalizam preraste u besklasno druš-
mesto. Za preseljenje i izgradnju novih zgrada trebalo bi oko tri godine, a skoro “70% dosadaš-
ošlo do toga
njih uređaja mogli bi da se isko i sleđenim primitivizmom ili tu ValerijeVe, poezije. Zaključujući o reditelju M. N. Kedrovu. PO” .javljuic temperamentno ostvaremišljenja — 3rište. i narda Da Vinčija MOOSSROES nazadnim shvatanjima ua of Meriju, ističe: »Mada stoje još rubrike »Muzički preg-. ni esejistički napis Kamen unisti — ali Yilmski grad, Kk ad OR: 21 : njegovo delo nije raznovrsno, led«, »Čitajući listove i ČasoPi“ smutnje ili Anmtibabilonć, gde i grad, koji se nekada Pjesnici iz svih naših Yepubli- ono će zauvek ostati značajno se« i. »Književna hronila«. ocrtava bpojeđine probleme and
SA IO: 0 zadržavaju
nalazio na otvorenom polju, usled širenja Rima, suviše se približio stanbenim zgrađama i Ssada pretstavlja prepreku daljoj ekspanziji Rima u tom pravcu, Zemljište na kome se nalazi Ćinećita, oko 600.000 kvadratnih metara, može danas da se proda po veoma visokoj ceni, pa bi na taj način bile rešene velike 1inansiske teškoće i drugih dvaju filmskih preduzeća — »CINES«# (proizvodnog) i »ENIC« (distribu= terskog), koja se nalaze u Vla=sništvu države. Ceo kompleks zemljišta vlađa je kupila pre dvadeset godina za 19 miliona lira, a sađa se njegova vrednost ceni na preko četrnaest milijardi. Zarađa koja bi se dobila pro-' dajom, pokrila bi deficit Ćine+ ćite, »CINES-a i »ENIC-a. a
e bio u sklapošto ga
poštovanjem
više koristiti. B. T.
Cinećita
im listovima, iše govori O mskog grada
sigumo bi preostala i poveća suma za pokriće troškova u budućmosti. A Američki balet gostuje u Beogradu
go pogodnije
vi
% Kako se pojavio »4uto na korzu«
rednik svih izdanja knjižare moje braće. Baš te godine u izdanju ove knjižare objavliema je o Bogdanu Popoviću knjiga Sime Pandurovića koji takođe u Beograđu nije mogao da za svoju knjigu nađe izdavača.
Pošto sam se sporazumeo 5 Cerovićem, mojim bratom i još nekim prijateljima jA Nikšića, jednom prilikom rekao sam Wwjeviću da, ga pozivamo u Nikšić da buđe naš Bili smo mu osigurali miran i udoban život đa se ne bi morac D3štiti za svakidašnjicu. O tome su znali i MCki naši zemljaci koji su živeli u Sarajevu i svakodnevno dolazili u dodir s 'Ujevićem, Ideju o odlasku Ujevića u Nikšić potpomogao je i »Centralov« konobar Nikša Kokolj, naš Nikšićanin, s kojim se Ujević bio toliko sprijateljio radi Kokoljeve · neposrednosti, druželjublia i smisla za humor, da se. njime skoro hvalio i meni isticao u jednom pismu da sa je on »olkrio«. ; _ NA
Wwxljević mi je i usmeno, 4 kasnije i pismeno, fražio Pandurovićevu Knjigu, jer je, svakako pomišljajući već i na svoju zbirku, hleo da vidi kako izgleda io crnogorsko izdanje. U pismu mi kaže »ja vam je ne mogu platiti niti se na što obavezujeme, ali ipak obećava da će o knjizi »u dogledno vrijeme« pisati, želeći tako da mi se na neki način revanšira za silmu ljubaznost. Međutim, naj više ga je inieresiralo »biste li mi mogli izdati tridesetak strana pjesama (sve već štampane da ne bude petljanja i cenzure) latinićoma, navođeći da su u Sarajevu štamparije »skupe i sebične (traže pare unaprijed a kad će doštampati bogzna, i #0 Dosla)«. ·
»Ako su vaše prilike povoljne — nmastavljao je — mogao bih dodati i više ili poslije i drugu malu zbirčicu. Odmosno hongrara, „dogovorili bismo se prijateljski. kriliku, a izvje-
stam sam da bi se rasprodala, Mogao bih i
požorište izvelo 5a velikim uspehom komediju Dragutina Dobričanina »Zajednički stan«.
Nove freske Leo-
U zamizu Klo Lise, gde je veliki umetnik italijanske renesanse proveo tri poslednje godine života, otvorena je nedavno stal ma izložba njegovih radova. Na ovoj izložbi, sem više od stotinu reprodukcija T.eonandovih crteža i slika, nalazi se i 56 njegovih modela koje je, prema originalnim nacrtima i beleškama, izradio Italijan Roberto Gvateli.
Zamak Klo Lise, koji se na lazi na jednom brežulju nedaleko od Amboaza, imao je interesantnu prošlost. Njega je najpre kupio nu majci Savojskoj, i njenoj kćeri Margeriti od Novare, Fransoa je zatim ustupio zamak Leonardu, i on je tamo živeo sve do svoje smrti 2 maja 1519 gođine. Zamak je posle loga nom državnom upravom i posetiocima je dozvoljen pristup. Prilikom nedavne restauracije zamka otkrivene su freske koje su još ı ra početkom zane slojem ji su posetili zamak i pregledali freske smatraju sam Leonardo.
_ Volterove kore-=
| Pod ovim naslovom u Lenjin: gradu će uskoro izaći iz štampe zbirka Volterovih pisama u ređakciji injizi će se, između ostalog, pr-
neobjavljenih Volterovih pisama, kao i varijante ?2BO0 pisama Uuzetih iz raznih drugih kolekcija.
Ova zbirka obuhvata i Volterovu prepisku sa Katarinom II, grofom i groficom Aržantal i ruskim plemićem iz XVIII veka Ivanom Šuvalovim, Jedno pismo Šuvalovu biće svakako od DO sebnog interesa za one koji proučavaju Voltera, smislu, pretstavlja kratak pregled Volterovih ideja O umetnosti. U pripremi je i druga knjiga koja treba da obu-
kao bajagi imaju mno'
ma koja se sada nalaze | ONaaskoj, Bibltotćel 3 d rin. a 177. {ri dovaaba i)
festival
sijera
Holivuda.
" stivala u'1957 godini.
a ———
log i sledeće: »Bez
nička dostignuća ne
a e OJ osuđuju sve pojave nja i diletantizma,
ka apeliraju
udruženj rodavne
zumijevanja pjesnika i
time bi bio od
poezije.
Šarl VIII za svoju že- tih pjesnika, gasnije je om pripao Luizi
Anu.
kralja Pranso8 1, đutim,
on ubuđuće
mjenu mišljenja slavenske, nego i snike drugih zemalja. bio dugo u privat-
vlasništvu. Sada je pod
zije pbostane
XIX veka bile premaboje. Stručnjaci ko~
da ih je radio
A Novi tekstovi ·
mom prilikom o
me više Vole«.
spondencije da se gotovo
rođenja. U SAD
Lubljinskog. U ovoj skoro zaboravljen.
put publikovati i 45 dosad rarnc Amerike.
na veoma svečan
silo »Dan Bernarda
jer, u izvesnom 3 jan, Arčibald
dvcamskoj man Tomas.
lično tome đoprinijeti«. Zatim: u pismu do đaje: »Kušan*) kaže da bi je rado izdao, ali nema novaca« . d O" U tom pismu Ujević me prijateljski izveštava — kako to danas skromno : mvuće nje-
gove reči —O da »pomalo« sarađuje u »Knji-
ževnoj Krajini« (Banja Luka), »Savremeni» ku« (Zagreb), »Pregledu« (Sarajevo). »Imao sam — hvali se u pismu kao kakav
početnik — jednu pjesmicu u »Književnikue« ·
u »HRiječi« (isto). Ja-
(Zagreb), jedna članak »Reflektoru« (!),
viću se i u Vidovićevom koji bi imao izaći sutra, U praksa da me ne štampajue«. : ; Ww pismu se ma kraju Ujević najviše inieresira, za mogućnost objavljivanja zbirke njegovih pesama makar i »u 1000 primjeraka«a. Za dolažak u Nikšić izgleđalo je po svemu da se rezerviše. »Da dođem dolje trebalo bi mi barem 300 hoću Ji smoći?«, ali odmah wu zagradi kaže: »vi mi ne trebate slati ništa, prijed ne dogovorimo«. ·
Negde krajem oktobra predao je ı Sara-
jevu OGCeroviću rukopis pesama i tada je ideja o dolasku Ujevića u Nikšić — kako sam onda osetio — pala u vođu. Bilo mi je jašno da je on samo želeo da mu se objave stihovi, što se vidi i iz 'neubedljivog obrazloženja zašto ne može da dođe u Nikšić. ; »Tišti me nekoliko ravao me — a fako i ostaviti nepodmirene. 8 druše strane, dolje ostao više od 15 do 30 dana, u kojem bih slučaju morao i ovdie platiti stan, riskirao bih da ću izgubiti i ono malo knjiga i stvari bez kojih ne mogu a vrlo sigurno nigdje pohrahifti«. · | Kad su već Ujevićevi stihovi počeli u Nikšiću da se slažu, on još nije
dugovi koje ne” mogu
%*) Jakša Kušan, književnik, imao je svoju Kknji- a
žaru u Sarajevu,
stanove, đa pomognu OrE rima festivala materijalno i moralno, kako bi mestival postao stalna forma međusobn
im zajedničko razmdat?, blema našeg poetskog stvaranja: neprocjenjive
Čuveni irski pisac je re
Beograđu je vec
dinara za put. Ne wnam”
ako se una
hitnih poslova — uve
ako bih
koje ne mogu
bio siguran. Ni-
„vati 260 pisama upućenih VO U "teru i VOZU tE OlĆRO VIN pisa-
le
'Balt ov-ŠČe=
_ Američki filmski .
07 Nekoliko Kaliforniskih Hjinanobećali su da će ovih Šdna dati oveću novčanu pomoć za organizovanje Američkog {ilm" skog festivala. OVaj filmski {festival, koji se ni po čemu ne bi razlikovao od festivala u Kanu,. Veneciji ili Berlinu, održavao bi se svake godine u Santa Barbavi, gradu udaljenom 90 milja od.
U Santa Barbari je već izabran komitet kome je stavljeno u dužnost da prostuđira organi:kaciju' i izvrši pripreme za: održavanje Američkog filmsltog fe-
Sa festivala poezije
U zaključcima sa prvog festivala boezije kaže se između osta obzira na. opređeljenja i estetske poglede, pjesnici pozdyavljaju svaki napor, i smatraju da, istinska pjesgube na vrijednosti svojom pripadnošću različitim pravcima i strujama.” Potreba povezanosti pjesnika sa zemljom i životom naroda uključuje i traženje nOoVOg izraza i učenje na: velikim dostignućima naše i svjetske poezije. Učesnici
podražavabez obzira da li su opterećene domaćim na=-
na Savez književnika Jugoslavije, na republička g : književnika i,na mje- i | : državne i društvene U- s anizato~·
og sporaomogućio anje Dro-
važnosti za' dalji razvitak
1 pored ofsustva nekih istaknu Testival je imao općejugoslovenski, karakter, Mekao javna manifestacija, treba. preći jugoslovenske okvire i okupiti na ražne. samo jugoistaknute pjeTako će Testival postati značajan. internacionalni skup pjesnika, koji će omogućiti da jezik poeuniverzalni jezik
zbližavanja i. bratstva ređu, na–
. sledeće: »Što ih više vređam to.
Ali, izgleda da nije bio sasvim ıl Dravu.“ "To se najbolje i pokazalo neđavno, kau celom svetu proslavljala stogodišnjica njegovog je taj dan bio Samo je Čikago donekle spasao čast lite-
Stogodišnjica rođenja Bernar da Šoa je proslavljena u Čikagu i originalan način. Gradsko veće je proglaŠoa« i velikim je delom finansiralo pripreme. Na svečanosti koja je toga dana pre podne održana u Čikagu o. Bernardu' Šou, pisću i čOveku, govorili su. poznati američki MKnjiževnici Vilijam Saro-
Henderson i NotNa trkama koje su istog dana priređene dodeljena je »ŠSoova nagrada, a u jednom
kao jed 'SAmevikancim& i
»Savremenik«
0 ganimljiv trenutak života bač- ke palanke dao je u svojoj prozi Krih Koš, dok pripovetku, »Pitoma loza« ima Dušan Đurović. Pesmama široke narativnosšti zastupljeni su Zlatko Gorjan Bogdan Čiplić i/ Janko Đonović. O/ toga stihove SM štampali i Branko Jovanović i vera Srbinović. Mlađen Oljača je objavio prozu, protkanu psihološkim preokupacijama, »Na grani guče golub. Boris zZiherl se u OVEćem članku »Umetnost i idejnost« bavi zapisima Josipa Vidmara »iz dnevnika«, u kojima vidmar tretira ptoblem odnosa 'ismeđu iumetosti i umetnikove idejnosti, između umetničkog de-
la. i umctnikovoE pogleda na svet. Pre, svega Ziherl pravi opa ske na:tvrdnju »da je umetnička vrednost nekog literarnog dela nezavisna od njegove misaone usmerenosti« i pri tome analizira Lenjinove misli o. Tolstojevom stvaralaštvu, ističući »da je po „Lenjinu "Tolstoj velik kao 'kritičar postojećeg društvenog stanja u Rusiji i smešan kao socijalni utopist i reformator« i navode= či kao zaključak »da se za odvajanje 'polstoja-mislioca od Tol- wu stoja-umetnika u T,enjinovim člancima. ne može naći baš nikakav oshov«. Govoreći povodom različitih tumačenja Lenjinovih
njin-
dima naših
Maksima
ruskoj nak nog me,
dela. Voja
Đatlera,
Tidginu«,
partijcu šta mora „šta ne može i ne sme da piše ako želi da, pripada revolucionar nom radničkom pokretu.«
U odlomku iz svoje studije O Milanu . Rakiću vojislav Đurić · dokumentovano raspravlia o Rakićevim poetskim temama. Dragan Jeremić je iscrprio , ocrtao sliku Pola Valerija kao pesnika i esejiste, podvlačeći misaonost
Rubrika
savremenoj
“+
»nije imao
»Književnost« • broj 7-0
| Na uvodnom mestu ovoga dvobroja Eli. Finci objavljuje članak Jovan Skerlić: u svome vremenu«. Ističući ulogu Jovana Skerlića u književnosti i društvu
mogao
lo teško naše
i razvijajući misao ida. je 'Skerlićeva borba i borbena reč izražawala. »izvesne. bitne tendencije društva u datom trenuiku istOYiscog ·razvitka«, Finci „kaže: »Propovedajući životnu'enerBctiku, Skerlić smelo i bezobzirno · ustaje protiv onih glasova i onih plamenova u književnosti za koje mu se činilo da ne mogu da. se stave u službu njegovoj koncepciji modđerne „društvene "wa_* 'jednice«. U podužem odeliku Tinci govori o tome da Skerlić
Pavlović i skup ljivu
nikar. raspravi O
a BWbO M
| Dan Bernarda Šoa u Čikagu
- yu X ee o od maivećdih hotela" otvoret. JE "dđide",.. »Salon Bernarda Soakć neka vrsta stalne izložbe, u kome su izložena dva autoportreta i deset portreta Bernarda ŠoQa.. ..
Dan Bernarda Šoa je završen pozorišnom pretstavom na kojoj
su bili izveđeni odlomci iz »Kan
. rijanska imenima, zvanicama,
sam So.
Poznatog italijanskog pesnika pruđenija Montala, čiju je bOSlednju zbirku pesama kritika odlično 'primila, osudio-je. ovih dama fiorentinski. sud da jisplati.. jednoj profesoki. engleskog jezika 800.000 lira zbog korišćenja njenog prevoda O!Nilove drame »Neobičan inteludijum«. Sud je ovu presudu izrekao na, osnOoVUu.
jedno preduzeće,
kao jedan istrajan mapor da se 5a8 beskrajnoličnih skog duha.« U i dzgubljeni« IV suprotstavlja
jeda što više lica aktivnosti ljudčlanku »Otuđeni an Leri literaturi i
ređujući njihovo pisanje sa sličnim stvaranjem tvrdeći da azne ve u modđernističkoj pored izraža štvenih tendenca, štenju same njem njenog nikativnog, lju Rubrika »Datumi dom dvadesetogod Gorkog
vanja određenih dru
umetnosti ocijalno8,
dskog i doWosi DOVO~
materijal o OVOm skom Kknjiževniku. | _U, »Književnom pregledu« 1T,B'za Lazić prikazuje roman Dragoslava Grbića se« i. kaže da sfera sredine likoj meti zal Jurković piše O knjizi o Milivoje Jovanović »Bespersp'
su »duh i atıno” kod Grbića u Ve- j sta naši«. Marijan
ektivnost moral» napora Jurija Olješe«, u KOuz obilne podatke, ocrtava sudbinu OVOga pisca i njegovog Čolanović zu pojedinih stavova izraženih satiričnoj kn
Batlerove teze. mana Henri jednc ledi« Dušan da je Džems »bisac
ilzi »gdgin i ponovo |; : JP PeajVĆU pojedine u gragujevcu i Beogradu, u prikazu TO- . Džejmsa »Portret | “4:
postavki iznetih u članku »Parti wriogi stavljaju na V
ska organizacija i :partiska lite- ko ROS Govoreći O paldin~
'ratura« Ziherl naglašava da »Leć- govom * romanu „Džonatan
njin ne propisuje književniku- Vajld« Puhalo podvlači da OVa a uvodnom mestu OVOEŠ bro. đa: piše«, već o svojoj KkOn- ja štampan je nacrt za nekoliko -
knjiga »spada strukciji u poi rodiskih dela« i »Pilding uspeo da u stora unese »Naučni . članka, Dragiše M. iđeološkoi borbi U fizici. Stanislav Baišnom pregleđua pi-
mnogo
nosi nastavak Ivanovića O
jić u »POoZOT še sa puno hvale o
\ KOLO ražrađena estetška ·i klericima shvatanja« i ističe ni hteo da razume onu
osti »u KON. IE sa bDpozitivistič premisama u glavi«. Zaključujući svoj napis, naglasio je da je „stvaralačka ličnost Jovana Sker lića i danas živa. od najpotpunijih tka jih u celokupnom
vrstu književni ući
1 ličnosti s počet! na od najsnažni Yazvitku naše Gulturne misli.«
Odlomak proze ća »Kacka je bačena« ima jednu notu svežine i neposrednosti pripovedanja. pPesmama nte 'Cetineo, Miodrag vasko Popa. Zanimtičku prozu »Milojeva smrt« ostvarila je Jara Rib U svojoj, Polu Skaronu Dušan Milačić ukazuje na značaj toga
stupljeni A' beletris
Cezara i Kleopatre« 1 drugih njegovih dela. Posle pret stave priređen je me su služena isključivo vegetejela a jelovnik, bio je ispisan fonetskom azbukom
EUĐENIO MONTALE OSUĐEN | ZBOG PLAGIJATA
optužbe da je Montale, pri Drečvođenju ove O'Nilove italijansko koristio već objavljicni prevod profesorke Biče Kijapeli, koji je izdalo isto izdavačko preduzeće. godina dva suda su bila odbila navode njene tužbe, koju je ona podnela još 1950 godine.
+
francuskog pisca iz seđamnaess tog stoleća. U prevodu M. M. Pešića objavljena je »Inonija, oema sergeja Jesenjina. Ne. mirnim akcentima je prožeta pripovetka »Koraci prema smr. ti« koju je objavila Milica Zo. / rić. 15 Rubrika" »Književni YDpregled« onosi napiš Svetlane Velmar. anković O pripovetkama Mio. draga Bulatovića. Govoreći o )|..terarnom postupku piščevom, a specifičnosti motiva i njegovog sveta ličnosti i dajući analizu pojeđinih pripovedaka, Svetlana \Velmar-Janitović je konstatova. 1a da je »Bulatović u našoj lite, raturi jedna moćna, originalna, na izvestan način jedinstvena pojava«• Miloš I. Bandić rašprav ijajući o, romanu Novaka Simi. ća »Braća i kumiri«, izražava mišljenje da to delo »kao celina ne oduševljava«, ali ističe da po. eđine teme romana sadrže ho. ve, originalne motive i zvukove · »ne samo u prozi Novaka Simića, . već | u našoj savremenoj literaturi uopšte“. U rubrici »Dnev. nik« Jovan Hristić govori O pro. blemu literature i društva povodom jedne knjige eseja ame. ričkog kritičara T,ajonela Trilin. vrši anali- ga, Rubrika »Svedočanstva« štam samjuela pala je materijal vladimira R, Grujića o Jovanu St. Popoviću kao profesoru prava na Liceju
intelektualni
ik se OŠtrO pogle-
na Zapadu i ispoljene poja- ' umetnosti,
»vode ka uhni-
karaktera“
išnjice smrti raznovrstan e velikom TU-
»Vodo, odazovi
jednoj novoj Dostojevskomje dao . čla-
u njegovoj
koga danas veoma VvisoO-
»Delo« broj 7
teza Zorana Mišića pod hnaslovom »Za jedinstveni jugosloven« ski MKriterijum«. Stihove objav. ljuje Ante Cetineo, Jože Udovič, Borislav Radović, „Vlado Goto« vac, Žarko. Đurović i Esad Velić. Uznemirenim i psihološkim razmatranjima proi&anu DYOZU »Pod vidom. starenja« dao je sveta Lukić. Oskar Davičo ob-
zaključuje da je malo Drovrednosti.« pregled« do-
MHA'T-u
ničkog stvaranja. se specijalno na pojmu Doetske slike. Osim toga polemiše sa, \ako ih on naziva, babiloncima koji BOVOTC o nerazumbljivosti izvesnih poetskih ostvarenja. U broju ie donesena i . izjava Marka Ristića povodom nekih napisa objavljenih u »Savremeniku“. Petar Džadžić je po · veo diskusiju sa redakcijom časopisa »Savremenik« zbog članka »Afera Džadžić i &omp.«, u kome mu je oštro prigovoreno pos. vodom njčgovo, pisanja o novi« joj jugoslovenskoj književnosti, Odbijajući tvrđenja »Savremenikova«, kao neosnovana i zlonamerna, Džadžić navodi niz primera, tvrđeći da je nies) članak netačno. reprodukovan u , »Savremeniku«., i u vezi 5 tim kaže da je »Savremenikova« kri tika »đaleko od svake principijelnosti«. Takođe je polemičkog karaktera i članak Svete Lukića »Afekti i problemi«, u kome se Lukić osvrće na pisanje Dragana Jeremića O nekim problemima filozofije, estetike i literature, kritikujući pojeđine Je« Žž remićeve 'ihterpretacije. 7 UPON U rubrici »Suočavanja« objaV- . ljen je članak Jovana Hriktića »Uvod, u kritiku«. Hristić, izmđd- | đu ostalog: tvrdi »da je svaka Rkritika nužno psimološka utoliko · što na prvom mestu znači postizanje jednog konkretnog pšiho0= loškog odnosa prenia dato dehu”, i izlaganje toga odnosm.“ on se u zaključku izjašnjava i protiv impresionističke Writike i protiy, . objektivističke Kritike« koja, sa svoje strane, apsolutizuje predmetnu suštinu umetničkog dela
kao umetničkog dela, ili onaj od |
da on nije ni
bikim Ona je jedna 4 najizrazitijih x*X veka i jed
Dušana Mati-
su za-
informativnoj
banket na ko=
fantastičnim razdeljen
sa koju je sastavio
ređeni i dati sistem odnosa kome kritičar pripada.« Stevan Maj storović povođom knjige Miodraga Bulatovića »Đavoli dolaze« govori o osećanju »dinamižma vremena« ı modernoj literaturi, a poglavito kod Kafke, pa tim povodom viši i neka uporedenja– stila i jezika ova dva pisca, Nastavljeno je sa objavljivanjem zapisa Marka Ristića pod naslo- i vom »Annuae ili Istorija i poč. zija.« |
drame za izdavačko
Pre nekoliko
q-'Be-
Tin Ujević
je mogao da veruje. Kroz Nikšić je prošao tih dana sarajevski dopisnik, beogradske
»Pravđe« Niko Jovičević i nešto mu je o” tome rekao, Ujević mi piše: »Jovičević kaže.
da sb WM! stihovi štampaju 1·đa će: ukor}
biti gotovi. Ako je to istina, molim da mo obavijestite i kada izađu da mi pošaljete bilo |
jednu svotu novaca bilo jeđan broj primjo" · raka, eventualno i jedno i. drugo«. .
Tada mi je poslao i nekoliko pesama 74 »Slobodnu misao, ali- je molio da se ne pu". štaju u zbirku. Obećao je da će poslati 7. časopis »Razvršje«, čije je izdavanje Cerović još pripremao, »prijevod Peer Gynta, pa #8 možete davati kroz 5—6 brojeva«. U pismu
· je tražio i »malo predujma«, jer smo ga VU
bili navikli da mu svakog.meseca pošaljemo
igpvesnu sumu, obrazložavajući to —o da 84
ne uvređinmo — da novac ide »na ime hon0“
rara«, iako se davanje. honorara nije prak-
ijkovalo, iz sasvim razumljivih razloga je i časopisima kuburilo.
se sa listovima i e: "Marko Kavaja
-; Kafanska sofa
Dok {i čulu Taska, havajska #
U F ska, gita: a" krilo te prima mehkobutui RĆfar A opijam moći raskošno te vara za Bvete istine hladnih filozofa«
Kfi si mi nćka vrsta gramofona
O LURU papiga, i.kelnera, mrkih. 'sanjaš da, jašiš vrlo rasna konja
što je zadnji puta dobio na trki,
Zvezde su daleko i duboka ı
vezd | mora. gote su daleko i glasovi Sumies iN Na te pada teret dugih. razgovora” kao sadržina pogrešene Sumće. ”
O dosado sinja! Bol je jedna slovka, aasiii # ovde je pao usov, golem, reči 9 i ples je života kao džigitovka,. i razularen cimbal sve do strave Jječi,
Duh se tvoj začeo u šalici kave, #0 a, seta w plavom dimu cigarete, | Ti plutaš na rubu bunila i jave, oo u mozgu ti jošte zvuče kastanjete, a
ı Ti gajiš u bićn vrline jogina . u dvorcu gde život žive bosi filozofi, 1 biti će tvoja tragička sudbina, danas spavaf, sutra umreti u šofi, WU tebi je žudnja raja na Cejlonu „P1d oka i o ili, proijetnjega svnca na Jiavani., NON 'Tin UjeVi
ali ti si dušu zapisao kavani, |