Nova Evropa

Ekonomski pregled. Strani kapitali u našoj industriji,

Prvi perijod našeg narodnog života, koji je potrajao od prevrata pa sve do danas, može se nazvati u svakome pogledu perijodom nesredjenosti, Niti na polju čisto političkog unutarnjeg uredjenja, niti na polju nacijonalno-ekonomskom, ne vidimo do danas nikakve plodove ili bar znake intenzivnog solidnog rada, Čak i najveći društveno-gospodarstveni problem, kao što je agrarna reforma, takom se lakoumnošću i mpovršnošću tretira, da je čudo da nisu nastupile još gore posledice,

Ovako nezdrave domaće prilike morale su, naravno, odjeknuti u inozemstvu, i ubiti naš ugled, poimemce u krugovima trgovačkim i industrijalnim, Za zapadne velike države, već od davnih vremena, ranžiraju države na »Balkanu« u posebnoj ne baš laskavoj kategoriji, one se oduvek smatraju državama koje doduše obiluju prirodnim bogatstvom ali se vrlo slabo preporučuju za racijonalno i sigurno iskorišćavanje, tako da se kontinujitet rada # prometa čak i kod dobro fundiranih родитеба teško daje postić, Ovo nepoverenje siranoga kapitala morala je gorko iskusiti predratna Srbija. Iako je posle 1900 godine izbila jaka tendencija, da se privredni razvitak uputi pravcem industrijaliziranja, Srbija sve do 1906 nije imala više od 97 industrijskih preduzeća, sa svega 4730 radnika, ! за 50dišnjom produkcijom u vrednosti od 13,119,573 franaka (polovica preduzeća otpadala je na sam Beograd), Razloga ne treba daleko tražiti, Strani kapital uložio je bio veoma malo neposredno u preduzeća u Srbiji, otprilike maksimalno 30 miliona dinara, nalazeći jedva dva milijona godišnje čiste zarade,') A u pogledu inostranih zajmova Srbije, plasiranih najvećim delom u Francuskoj (Velika Britanija se nikad nije htela angažovati), dovoljno je potsetiti samo nato”); »da je prosečni kurs, po kome su svi zajmovi ustupani emisijonim bankama, iznosio jedva 762% bruto {većina ispod 70%), ı da su na tim zajmovima emisijone banke zaradjivale 10% «neto od nominale«. Ovo nepoverenje prema Balkanu bilo je u tolikoj meri uvreženo, da ni Austro-Ugarska Monarhija, za eksploataciju šuma u Bosni, dugo vremena nije mogla zainteresovati strani kapital, I kada je Kalaju napokon uspelo da pridobije Otona Štajnbajsa iz Bavarske za iskorišćavanje zapadnobosanskih prašuma, ovaj se fakt u krugovima drvarskih podu-

*) Dr, M. Nedeljković: »Strani kapitali u Srbiji i njihov značaj, 1912. str, 41, ") Nedeljković, ibid, str, 33.

482