Nova Evropa

zamišljeno je na zadrugđarskoj osnovi, pa su u tom smislu izradjena i prvobitna pravila, te je stvar na toj osnovi zastupana od predstavnika pojedinih društava i pred državnim predstavnicima {»jer Putnik treba da bude altrujističko i opštekorisno, a ne kapitalstičko društvo«),

2. Ovo nastojanje u idealističkom smeru naišlo je kod »merodavnih« na slabo razumevanje, ali su ovi utoliko pre prihvatili celu stvar s »poslovnog« gledišta, pa su u Фот pravcu vršili uticaj i pritisak gdeđod se moglo, i otvoreno i prikriveno, Istina je, međjutim, da kod saobraćajnih društava nisu nailazili baš na odviše snažan otpor, jer su se delegati ovih — bojeći se da od cele stvari ne bude ništa, i u iskušenju pred materijalnom koristi za društva, a neki i za sebe lično — lako podavali sufestiji i kapacitiranju »ozgo«, te zatvarali po jedno oko, a ponekad i oba, pred nepravilnim i sebičnim predlozima i činima svojih zvaničnih kompanjona, Od ovih poslednjih, jedino se G, Dr, Žižek isticao marljivim radom u korist same organizacije kao takove, dok i za G, Panića, načelnika Ministarstva Saobraćaja, kažu, da je bio iskren pobornik za zadrugarski oblik, i да је робјаућо пјебоуа хазјиба da celo ovo preduzeće nije palo u ruke banaka i trgovaca, na čemu se već radilo, [Tako je, naprimer, na jednoj sednici pre 23, aprila 1923, dok su se još vodili razgovori i pregovori, bio prisutan i jedan delegat »Jadranske Banke«, koja je bila najozbiljniji reflektant na koncesiju za »Putnik«, i koja je prema tome uredila bila već i svoj činovnički aparat; taj se delegat odmah izgubio kad je video da se radi o zadr.uzi, i da neće biti profita!) Nasuprot njima, isticao se u protivnom pravcu, od zvaničnih učesnika pri osnivanju Društva, načelnik Ministarstva Trgovine, G, M, Zebić, koji je od početka otvoreno zastupao oblik deoničkog društva a bio protiv zadruge, pa u tome pravcu i uticao na ostale faktore. Sam Gospodin Ministar dejstvovao je iz pozadine, a пјеgov pomoćnik, G. Ran, M, Avramović, koji je u isti mah bio i zastupnik »Društva Nacijonalnih Željeznica«, koje društvo postoji danas samo ma papiru, a o kojem bi se dalo nadugačko i maširoko pričati svakojakih stvari, primao se stalno predsedništva i prve reči, puštajući pod svojim okriljem G, Zebića da istrčava, i da predlaže što unosnije uredjenje za učesnike i odbornike Društva, Tako je, naprimer, zahtev nekih društava, da se mjima ustupi veći broj alccija, kako bi »Putnik« dobio što manje poslovni karakter, izigran od grupe G, Zebića, koja je zaključila da svaki osnivač, bez obzira da li je društvo ili pojedinac, ima dobiti isti broj akcija (25), usled čega je došlo na skupštini do neugodnih momenata, A dok je trebalo, ranije, upisivati udele za zadrugu (na koje se ne plaća kamata), G, Zebić je hteo upisati svega jedan udeo (Din 5000)! Predstav-

144