Nova Evropa

uspeti u čemu Madžari malo uspeše, Ne treba se zanositi varljivim nadama, — Osim što su brojevi u madžarskim statisti'ama bili netačni za objašnjenje slabog množenja Srba u Ugarskoj, ne bi nam bile dovoljne ni samo ukupne svote prirasta i opadanja, nedo i kako su pojedime klase našeg društva brojno rasle i opadale, jer bismo tek iz takih posebnih cifara mogli zaključiti i o uzrocima brojnog kretanja, I bez statistike, ljudi koji su pažljivo prati brojno kretanje našeg naroda na raznim stranama, dolazili su do zaključka da su većma opadale više klase našeg društva i u Ugarskoj i u drugim srpskim krajevima, Jaša Ignjatović, maprimer, izneo je u svojim realističkim romanima primere degdeneracije i opadanja imućnijih srpskih porodica u Sentandriji; Jovan Skerlić, u predgovoru »Večitom Mladoženji«, konstatuje tu žalosnu pouku iz romana ignjatovićevih, pa odmah dodaje da se slično dogodilo i u Novom Sadu, i citira а рофугди toga mesto iz jednog članka {Ostojićeva) u Matičinu Kalendaru za: 1903, gde se kazuje, da su noviji naraštaji u Novom Sadu shvatili život kao zabavu i provodnju, izbegavahu sve što je rad i dužnost, neradeći ništa i ne stvarajući porodice, u najboljem slučaju domoseći ma svet po jedno dete: »Na taj način su čitavi naraštaji srpske inteligencije izumirali ili moralno propali već u prvom, a najdalje u drugom i frećem kolenu; čitava srpska inteligencija je tako slaba da bi za 2—3 desetine godina sasvim iščezla, da se neprestano ne zanmavlia svežom seljačkom krvlju koja se u toj oboleloj sredini samo pokvari i ostane besplodna, — gornji slojevi srpskog društva su neprestamo izumirali«, To isto konstatuje Skerlić o beogradskim trgovačkim porodicama, pa i o birokratskim porodicama u Srbiji uopće, O sličnom stanju u Sarajevu naveo je Skerlić jedan članak iz bosanskog časopisa »Мабев Жуоја«, Kad tome dodamo fakat, da je na Srpskom Narodnocrkvenom Saboru u Temišvaru 1790 bilo 25 zastupnika srpskog plemstva, kojega danas takoreći i nema [bar ga nema kao velikih posednikal, može se ustanoviti da i kod nas važi što je jedan Nemac (Goldštajn) rekao za varoši uopće, da velikovarošani već u frećoj generaciji izumiru, Prema tome je tačan i zaključak našeg pisca: da su seljaci rezervoar za obnovu varoškog stanovništva, Stoga punu pažnju zaslužuje i njedov predlog o vodjenju obligatornih zvaničnih porodičnih katastara, sa zavodjenjem rasnohigijenskih odlika članova porodica, iz kojih ćemo tek moći tačno saznati koje su klase, i u kojoj meri, podložne opadanju i degenerisanju i kako tome zlu treba stati na put,

U odeljku o rasnoj higijeni dokazuje pisac, da se kod nas kultiviše ološ mesto da se odabiranjem stvara bolji i jači čovečji soj, Nauka o usavršavanju čoveka, o odgajanju

154