Nova Evropa

ovog razgovora pobudilo je velik interes, u prvom redu zato što je izmjena misli tako značajnih ljudi već sama po sepi zanimljiva, a zatim što su pitanja pokrenuta u tom razgovoru od kapitalne važmosti za cio svijet i za sve nas, Šta je to »klasni rat«? Koliko ireba modifikovati stare definicije uslijed razvoja nove »šehničke klase«? Da li je Marks u biti imao pravo, ili je danas on zastarjela smetnja? Koliko intelektualne slobode ima u komunističkoj Rusiji, i da li se mogu sovjetski pisci dovesti u bliži dodir s piscima Zapadne Evrope? To su pitanja kojima su se, u nareanimm brojevima pomenutog engleskog časopisa, bavili Bernard Šo, poznati ekonomista J. M. Kejnz (Кеупез), зат Vels, Ernst Toler, i Dora Rasl (Russell), Svi ti članci, zajedno s originalnim razgovorom. Staljin-Vels, i s karikaturama Velsa, Šoa, i Kejnza, od poznatog karikaturiste D. Loua (Low), štampani su u naročitoj brošuri, koju »Nova Evropa« namjerava prevesti i izdati u najskorije vrijeme, tačno prema engleskotn originalu, Ovdje ćemo se samo letimično osvmuti na sadržaj tog zanimljivog pamileta,

Neposredno prije svoš puta u Moskvu, Vels je posjetio Sjedinjene Države i našao da Rozevelt, na ruševinama kapitalističkog fimansijskog sistema, pokušava provesti plansku ekonomiju po uzoru sovjetske Rusije, Staljin ne vidi sličnosti izmedju američke i sovjetske planske privrede, jer — kaže dok su Rusi namjesto stare uništene ekonomske baze postavili jednu čisto novu osnovu, Američani hoće da riješe krizu na staroj osnovi privatne kapitalističke aktivnosti, a ta mora nužno dovesti do anarhije u proizvodnji, Planska ekonomija, naime, govori dalje Staljin, nastoji da ukine nezaposlenost i razvija one črane industrije koje 'proizvode robu što је narodne mase naročito trebaju, Kapitalističkom sistemu, s druge strane, пе može biti u interesu da posve ukine nezaposlenost, jer bi to značilo poskupljenje radne snage, A što se tiče industrije, privatni kapital se ulaže u one grane privrede koje donose najviše koristi, bez obzira nato da li ih mase trebaju ili ne, Stoga su kapitalizam i planska ekonomija, po mišljenju Staljina, dva inkompatibilna pojma, Kapitalistička država ne može, kako Vels misli, uspješno vršiti kontrolu nad privredom, jer Je sama u rukama kaippitalističke ekonomije,

Staljin misli dalje, da izmedju individualizma i socijalizma nema nepomirljive opreke, jer socijalizam spaja individualne interese s interesima kolektiva, Vels se protivi Staljimmovoj podjeli čovječanstva na siromahe i bogataše, dok Staljin zastupa mišljenje, da srednja, »tehnička« klasa mora pristati uz jedne 4 их дгибе, 1 да je stoga »klasni rat« neizbježiv, Ako, naprimjer, Rozevelt stvarno pokuša da zadovolji mterese proletarijata na štetu kapitalista, ovi će na njeBovo mjesto izabrati drugog predsjednika,

31