Nova Evropa

тоуа, zapazio da je ime njegova ubice (Nikolajeva) steklo fantastičnu popularnost kod radnik4 i seljaka u Sibiriji,

Žid je živio i suviše daleko od naroda i od podzemlja a da bi mogao ovakove stvari čuti. Ipak se moramo diviti da je on, Sledajući odozgo, tako mnogo vidio i uspio da shvati. I on je, pri SVOJ potčinjenosti duha na društvenoj površini, uočio da narod Rusije nije još rekao posljednju riječ, U čovještvu onoga naroda on je osjetio silu koja još ima da se pokaže, On је osjetio, da će ruski radni narod — usprkos reakcijonarnoj vladi koja sad tera zemlju unatrag — učiniti još čudesa za čovječanski progres: »SSSR ne prestaje da nas poučava i začudjuje«, — tim lijepim i dubokim riječima završava Žid svoju knjigu, čiji uspjeh najbolje pokazuje koliko je ona bila potrebna našem vremenu. Naprednoj Evropi potrebna je progresivna kritika o savremenoj Rusiji,

Ante Ciliga.

P. S, Donosimo gornja tri prikaza na istu knjižicu čuvenog francuskog pisca, da čitaoci »Nove Evrope« budu o njoj što bolje obavešteni, jer je doživela redak uspeh, i po broju izdanja (dosad već 150, za dva-tri meseca) i prevodi na strane jezike {nije nam poznato da Je prevedena kod nas) i po velikom interesovanju što ga je izazvala i inače u užoj i Široj evropskoj javnosti, a osobito u krugovima intelektualaca, na levici i na desnici, kako je i razumljivo, zboš važnosti predmeta o kojem se radi,

U Francuskoj, protumačen je ovaj »Povratak« kao uzmak Žida od Sovjetske Rusije DAndrć Gide ou la retraite de Russie«, vidi »Le Temps« od 1, januara); i nije se štedelo sa prigovorima, da se pisac nije baš morao izlagati teškoćama tako dugoga puta, kad je ista ili slična iskustva тобао crpsti i iz ozbiljnih гахбоуога 4 dokumentovanih putnika koj:

+

izveštaja mnogobrojnih su pre njega išli na hadžiluk u Sovjetsku Rusiju,

U Rusiji, iznenadjenje je bilo ogromno i pomešano s Sorčinom i sarkazmom na račun »Нпоба« pisca koji se vraća u svoju buržujsku otadžbinu »sa plačnim osmehom na usnama«, Moskovska »Pravda«,

davno slavnog francuskog prijatelja Sovjet4 kovala u zvezd nom udarila u druge žice, te svoj prikaz { završava aluzijom na Judin poljubac, otkrivajući u starom gospodinu »svadjalicu i ograničenog francuskog rentijera, koji nikako ne može da oprosti ruskom narodu njeđovu nečuvenu istorijsku pobedu, njegove industrijske uspehe, njegove gigantske pjatiljetke, njegov silni polet unapred.,.,.,«

Kod nas je, medju prvima, zabeležilo senzacijonalnu pojavu Židove knjižice ljubljansko »Jutro« (»Kulturni pregled« u broju od 16. decembra 1936); a »Politika« je (u broju od 16, decembra 1936) donela prikaz iz pera nekadašnjeg »nadrealiste« Marka Ristića, pod naslovom: »Andre Žid se obnavlja ali ne menja« (na koji su žustro reaSirale beogradske »Studeniske novine«, uvodnikom u svom božićnjem broju), I jedan od »oficira« G, Dim, Ljotića, druš Stanislav Krakov, koristio se Židovom kritikom da napadne Sovjetsku Rusiju (u jednom svom predavanju, u petrosšradskom Sokolu, 20, decembra 1936, — vidi »Otadžbinu« od 25, decembra 1936),

Која је do пеe, sad Je odjedu broju od 3, decembra 1936)

Uredništvo.

2 24512 74

22227 7