Novi Pazar

išle bi I slcdece ćinjenice: za četrnaest domaćinstava mabale Vrbovca navodi se đa su došli nspolja«, pa harač i ispendžu plaćaju u starim selima, zatim, sela pod ovim imenom upisana su u popisu Oblasti Brankoviča,” prvo je Čak i identifikovano. a oba su zabelcžena : u Popisu iz 1489, godine. Deo njihovog hriJcanskog stanovniîtva sigurno je. po uobičajenoj lurskoj praksi. doveden u novopođignuti grad. Mogućno je da je tu bilo joS jedno selo - Čukovac, HriSćanska mahaia pod ovim imcnom javlja se. naime, od 1489. godine i saćuvala se do danas. Medutim, sela pod ovim imcnom nema ni ц našim srcdnjovekovnim izvorima ni u lurskim popisima iz 1455. godine. Novi Pazar razvijače se veoma brzo zahvaljujući kako svom povoljnom geografskom poloiaju - tu su, naime. prolazilc važne srednjobalkanske saobraćajnicc. u prvom redu iuveni Dubrovački î Bosanski put - tako i naporima njegovog osnivača Isa-bega. U stvari, primamu ulogu u njcgovom razvitku imala je činjcnica da je tu bio vojni centar i baza za dalje tursko prodiranje prema severu, Uobičajeni turski sistem izgradnje gradova putem vakufa primenjcn je i ovde. Isa-begov vakuf svakako je predstavljao osnovno jezgro novog grada. Kako nas obaveälavaju neSto kasniji turski popisi ovaj vakuf sačinjavali su sledeći objekti: hamam, IJ karavansaraj, 56 dućana i 3 vodenice. 13 Mada se izrekom ne spominju - navodi ih lek popis iz sredine XVI veka - podignuta su ovde joS dva objekta: diamija 14 i imaret. U stvari, prihodi od gore navedenih objckata, kao i od osam mlinova u Dimitrovici i njcnoj okolini. sluiill su, po obtôaju, upravo t odriavanju diamije i imarcta - osnovnog jezgra svakeg većeg vakufa. Sasvim je sigurno da je tu bilo joS bogomolja buđući da je muslimanskih mahaia bilo pet, a verovatno i jedna §kola, uz diamiju, jer se u popisu iz 1489. godine pominje jedan mualin (ućitclj). Iz najstarijeg turskog popisa saznajemo joS da je гека ( Raška) bila premoStcna, a u blizini mosta treba da se nalazila i jedna tekija. 13 Iz teksta se ne može zaključiti da ti je i опа pripadala Isa-begovom vakufu. U svakom slu Čaju postojanjc tekije и Novom Pazaru ukazuje na odredenu ulogu derviSa u izgrađnji i pođizanju ovog mcsta. Jedan Sejh AU i joä jedan mevlana 6cjh AU - nijc isključeno da je u pitanju i jedna Učnost - pominju se kao vlasnici vodenica. Prctpostavlja se da je Isa-beg podigao ovde, u iestoj decenijt XV veka, i malu tvrdavicu. Verovatno je bila tipa palanke. Sa pomeranjern turskih granica prema severu ova palanka je, nema sumnje, bila napuätena, le .er vesti о posadi.kao i о samoj tvrdavici - nema. Jedino sc u Bosanskoj kanunnami za 1516. godinu odreduje da se dvadeset vpjnika nastani u varoSi i da je čuva,‘ T Sasvim übedljivu potvrdu о naglom razvitku Novog Pazara nalazimo u slcdcčim činjcnicama: joŠ pre 1468, nasdjejc steklo status kasabe (formalno sc nazîva t l ak i scheroml." u popisu iz 1477. stari vilajet Jcleč naziva sc vilajet Jenidže - i Pazar, a 1485. spominju se, prvi put, vilajet i kadiluk Novi Pazar- 1 * Novi Pazar je, razumljivo, i srediSte istoimene nahije. Osnovana je, verovatno, pre 1485. godine. ! već od najranijeg vremena - istiČe Sabanović - novopazarski vilajet predstavljao je neki corpus separatum u bosanskom sandîaku, odnosno pašaluku. Naime, la Je oblast u upravnom pogledu uvek posebno tretirana. »Neka u Novom Pazaru « - čitamo u kanunnami za bosanski sandaiak iz 1516. godine 21 *radi izvriavanja carskih kazni is i y a s c t) sjedi jedno lice od strane sandiakbega i neka ono u saglasnosti s kadijom i/vrSuje potrebne kaznc«. J 1 Godine 1489. Novi Pazar je spadao u has miriUve, a 1516, zajedno sa R?.anom 33 i majdanima и njegovom području pripadno je carskom hasu. 14

111